• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Teritorijalna organizacija BiH u periodu od 1918-1941: BiH je bila na udaru srpske i hrvatske buržoazije

Intelektualno Intelektualno
06/08/2019
in BiH, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji
0
Teritorijalna organizacija BiH u periodu od 1918-1941: BiH je bila na udaru srpske i hrvatske buržoazije
3
Dijeljenja
1.5k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Pitanje teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine u godinama između dva svjetska rata bilo je često otvoreno. Kao sastavni dio Monarhističke Jugoslavije, teritorija BiH bila je na udaru srpske i hrvatske buržoazije koji su BiH smatrali dijelom srpske, odnosno hrvatske države. U toj borbi postojala je i treća strana, probosanska koja je zastupala stanovište cjelovitosti i autonomije BiH, a njeni nosioci su većinom bili bh. muslimani.

Ideja o Bosni i Hercegovini kao cjelovitoj teritorijalnoj jedinici u stastavu Kraljevine SHS, bila je aktuelna u danima ujedinjenja i prvim godinama nove države. Nakon raspada Austro – Ugarske i osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Bosna i Hercegovina je postala ravnopravna pokrajna ove države sa legalnom Vladom Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu. U periodu postojanja Države SHS, od oktobra do decembra 1918. godine, teritorijalna organizacija bila je nasljeđena iz minulog austrougarskog perioda i sačinjavalo je šest okruga sa sjedištima u: Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Travniku, Bihaću i Mostaru. Narodno vijeće za BiH, koje je preuzelo vlast od Austro – Ugarskog aparata, često u periodu „prevrata“ nije imalo stvarnu vlast u pojedinim dijelovima zemlje. Takav je slučaj bio sa Banjalučkim srezom u kojem je proglašeno sjedinjavanje sa Srbijom prije samog čina ujedinjenja u Kraljevinu SHS. Zbog takvih slučajeva odmetništva od centralne bosanskohercegovačke vlasti, koji su ličili na anarhiju, Vlada NV SHS za BiH je odlučila da na teritoriju države dozvoli ulazak srpske vojske, koja je kao disciplinovana armija trebala da umiri stanje izazvano prevratom i da učvrsti vlast Vlade kao legitimne izvršne vlasti u BiH.
Dana 1. decembra 1918. godine, ujedinjenjem Države SHS i Kraljevine Srbije, nastala je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Nakon ujedinjenja postavilo se pitanje teritorijalne organizacije nove države, koja je sa površinom od 248.978 km2 bila osma po veličini u Europi. U prvim godinama, do donošenja Ustava 1921. godine, sačuvana je zatečena podjela ujedinjenih teritorija. Cilj bh. muslimana je bio da se sačuva cjelovitost BiH u budućoj teritorijalnoj organizaciji Kraljevine. Zbog toga je u političkom organizovanju bh. muslimana pitanje cjelovitosti njihove domovine igralo značajnu ulogu. Nakon izbora za ustavotvornu skupštinu 28. novembra 1920. godine, Jugoslovenska Muslimanska Organizacija, kao najjača politička partija u BiH sa osvojena 24 mandata, ušla je u pregovore sa Pašićevim radikalima oko usvajanja novog ustava. Konačni epilog ovih pregovora bio je sporazum ove dvije partije postignut 25. marta 1921. godine. Sporazumom vlada Nikole Pašića se obavezala, između ostalog, da će novi Ustav po pitanju teritorijalne organizacije države poštovati historijske granice Bosne i Hercegovine, a JMO se obavezaala da će njeni poslanici u Ustavotvornoj skupštini glasati za vladin prijedlog Ustava. Prema članu 135. Vidovdanskog Ustava iz 1921. godine, zagrantovana je cjelovitost BiH u teritorijalnom uređenju Kraljevine SHS, te je u duhu ovog sporazuma, u kraljevoj uredbi iz aprila 1922. godine, o teritorijalnoj organizaciji Kraljevine, Bosna i Hercegovina ostala podjeljena na šest oblasti koji površinom nisu izlazili van granica BiH.

Takvo teritorijalno uređenje je ostalo na snazi sve do šestojanuarske diktature kralja Aleksandra i objavljivanja Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja 3. oktobra 1929. godine. Ovim zakonom Kraljevina Jugoslavija, kako je tada glasilo službeno ime države, podjeljena je na devet tzv. vodenih banovina. Tada BiH gubi svoju cjelovitost, jer njena teritorija biva rasparčana između četiri banovine: Drinske, Zetske, Vrbaske i Primorske. Ni u jednoj od ovih banovina muslimansko stanovništvo nije bilo u većini. Kao izgovor za preuređivanje državne teritorije na ovakav način, general Petar Živković, tadašnji predsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije, je rekao da su prilikom određivanja granica novih banovina vodilo računa da ove granice budu prirodne. No, prekompozicije ne da nisu bile prirodne, već su vodile nečemu drugom. Naime, u šest od novih devet banovina, pravoslavno stanovništvo, na koje se dinastija Karađorđevića u Kraljevini najviše oslanjala, brojalo je većinu stanovništva.

Deceniju nakon podjele Jugoslavije na vodene Banovine, tačnije 26. augusta 1939. godine, potipisan je sporazum Cvetković – Maček. Ovim sporazumom riješeno je tzv. hrvatsko pitanje i formirana je nova teritorijalna jedinica. Spajanjen Primorske i Savske banovine, zajedno sa kotarima: Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica, nastala je banovina Hrvatska. Kao što vidimo u sastav banovine Hrvatske ušli su dijelovi BiH koji su već od ranije pripadali Primorskoj banovini, kao i navedeni kotari iz Vrbaske i Drinske banovine. U novoj teritorijalnoj prekomboziji Kraljevine, sve ostale banovine su zadržale svoja imena po velikim rijekama koje protiču kroz njih, samo je banovina Hrvatska bila presedan.

Sporazum Cvetković – Maček izazvao je mnoge reakcije i otvaranje novih pitanja o državnom uređenju. Jedna takva reakcija bila je i osnivanje pokreta za autonomiju Bosne i Hercegovine krajem 1939. godine. Sve buduće zamisli i borbe oko novog uređenja Kraljevine Jugoslavije zaustavila je invazija Trećeg Rajha na tu državu aprila 1941. godine.

Za Intelektualno.com priredio: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: Bosna i HercegovinaDino HajdarJMOKraljevina Jugoslavija
Prethodni post

Glavni cilj desnog terorizma je ubiti što više nevinih ljudi

Slijedeći post

U Foči održana promocija knjige “Foča – središte Hercegovačkog sandžaka”

Slijedeći post
U Foči održana promocija knjige “Foča – središte Hercegovačkog sandžaka”

U Foči održana promocija knjige "Foča - središte Hercegovačkog sandžaka"

Preporučeno

Hadžera Ćatović Bijedić – simbol stradanja Bošnjaka u 20. stoljeću

Hadžera Ćatović Bijedić – simbol stradanja Bošnjaka u 20. stoljeću

11/08/20
Napadi hindu-nacista: Da li je muslimanima ikada dozvoljeno da budu žrtve u britanskim medijima?

Napadi hindu-nacista: Da li je muslimanima ikada dozvoljeno da budu žrtve u britanskim medijima?

23/09/22
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/23
Dan državnosti BiH: Patriotizam i ljubav prema domovini se iskazuju kontinuiranim radom, djelovanjem i aktivizmom

Izgradnja stabilne države mukotrpan je proces

28/11/21

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.