Bosna u bošnjačkoj književnosti, kao izvor i uvir, kao prapočetak i kraj
Piše: Sead Šemsović Nacionalna samosvijest počiva na znanju o sebi: o imenu zemlje, o svom nacionalnom imenu te o imenu jezika. Poznavanje najprije imenovanja a potom i sadržaja ovih identitetskih sastavnica, uvjeti su za utemeljeno znanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti. U osnovi, informiranost čovjeka o temeljnim vrijednostima nacionalnog određenja svakog... Pročitaj više
Nedžad Ibrišimović: Ako ja ne budem ono što sam, ko će to onda biti umjesto mene?
Volio bih, recimo, znati ko to izdaje potvrde da je neko nacionalista. Šta znači biti nacionalista jednog zgnječenog naroda, zločinima sabijenog u kotlinu rijeke Bosne i rastjeranog po svijetu i koji samo participira u svojoj zemlji i državi, a sam nema ni zemlje ni države. Je li to onda... Pročitaj više
Bošnjaci Istre: Kratka historija
Iako se naseljavanje Bošnjaka na područje današnje Republike Hrvatske, intenzivira po okončanju Drugog svjetskog rata, ono se može pratiti i u ranijim periodima. Prema posljednjem popisu iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 31. 479 Bošnjaka. Najveći broj njih boravi u Gradu Zagrebu, preko 9.000.  Istarska Županija jedno je od... Pročitaj više
Nacionalno ime Bošnjak je historijska činjenica
Tokom 27. i 28. septembra 1993. godine održan je Svebošnjački sabor, kasnije poznat kao Prvi bošnjački sabor. U svečanoj Sali sarajevskog hotela Holiday Inn prisustvovalo je 377 sabornika i 80 zastupnika iz: Tuzle, Zenice, Doboja, Mostara, Travnika, Visokog, Konjica, Bihaća, Banje Luke, Goražda i Zagreba. Prvi bošnjački sabor organizirali su... Pročitaj više
Alija Isaković – Bošnjaci
Oslovili su nas “Muslimani” i otvorili lovnu sezonu Neuk i neobaviješten čovjek često brka pojmove Bošnjak, Bosanac, Musliman, Bosanski Musliman, musliman. Na žalost, u taj svijet spadaju i neki naši novinari i neki naši ljudi na visokim položajima. Jednostavno, ima svijeta kojeg to do sada nije zanimalo. To je... Pročitaj više
Prof. dr. Atif Purivatra je svoj politički i intelektualni rad posvetio razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka
Prof. dr. Atif Purivatra, bosanskohercegovački akademik i višegodišnji predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, rodio se 16. augusta 1928. godine u Sarajevu, a umro je na današnji dan 11. septembra 2001. godine. Za svoga života i intelektualnog vijeka ostavio je neizbrisiv trag, kao jedan od vodećih predstavnika Bošnjačkog kulturno-nacionalnog preporoda... Pročitaj više
Bošnjačko nacionalno pitanje tokom 1946. godine: Borbu za ravnopravnost Bošnjaka pokrenuo je Husaga Ćišić
Tokom Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije organiziran je narodnooslobodilački pokret, na čelu sa Komunističkom partijom, koji je usmjeren u borbu protiv fašističkog okupatora. Ovu borbu prihvatili su svi narodi Jugoslavije, uključujući, u velikoj mjeri i Bošnjake. U periodu prve Jugoslavije srpski i hrvatski političari su se borili... Pročitaj više
Godišnjica “Sarajevskog procesa”: Proces je bio potreban bh. komunistima za dokazivanje privrženosti ideji
Na današnji dan 21. augusta 1983. godine izrečena je presuda u čuvenom „Sarajevskom procesu“. Suđenje je, grupi bošnjačkih intelektualaca, održano pred Višim okružnim sudom u Sarajevu. Optužba je tvrdila da su Alija Izetbegović, Omer Behmen, Hasan Čengić, Ismet Kasumagić, Salih Behmen, Derviš Đurđević, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Melika Salihbegović,... Pročitaj više
Doc. dr. Esmir Halilović za Intelektualno.com: Državotvorna svijest još nije u potpunosti izgrađena, politička podijeljanost je u najmanju ruku zabrinjavajuća
Esmir Halilović profesor je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Sa doc. dr. Halilovićem razgovarali smo o položaju Bošnjaka muslimana u našoj domovini, stanju islamske svijesti kod mladih, ali i razumijevanju poruka koje su došle sa Kurban-bajramom. Intervju pročitajte u nastavku. Intelektualno: Kakvo je stanje Bošnjaka muslimana u vjerskom,... Pročitaj više
Na današnji dan Bošnjaci kod Tuzle porazili austrougarsku vojsku
Na Berlinskom kongresu, koji je održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine, Austro – Ugarska je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, uz saglasnost velikih europskih sila. Kao razlog okupacije, austrougarska diplomatija je navela nesređeno stanje u agrarnim odnosima u Bosni i Hercegovini, koje je kulminiralo... Pročitaj više