Bosna u srednjem vijeku: Bilinopoljska izjava
U ime vječnoga Boga, stvoritelja svega i otkupitelja ljudskoga roda. Od njegova utjelovljenja godine 1203, a (pontifikata) gospodina pape Inocenta III. godine šeste. Mi, priori onih ljudi, koji smo se dosad navlastito nazivali povlasticom kršćanskog imena na području Bosne, kao predstavnici svih u ime sviju koji pripadaju bratstvu naše... Pročitaj više
Srednjovjekovni bosanski novac u zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu
Arheološki muzej u Zagrebu je jedan od direktnih nasljednika nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove grada Zagreba. Prva nacionalna muzejska institucija započela je sa djelovanjem 1846. godine. Muzej je svoje djelovanje započeo u sklopu sa Gospodarskim društvom. Na prijedlog sabora 1866. godine postao je Zemaljskim zavodom Hrvatske, Slavonije i... Pročitaj više
Srednjovjekovni grad Vranduk – kapija Kraljevine Bosne
Prvi zapis u kojem se pominje srednjovjekovni grad Vranduk potiče iz 1410. godine. Grad Vranduk se nalazi na lijevoj obali rijeke Bosne i pripadao je župi Brod. Tvrđava se nalazi 11 km zapadno od Zenice. Na stijeni iznad klisure, ispod koje u poluluku protiče rijeka Bosna, podignuto je malo... Pročitaj više
Crkveno graditeljstvo u vrijeme Kulina bana
Za razliku od ranijeg perioda, nešto više podataka imamo za vrijeme vladavine bana Kulina, ali nedovoljno da nam budu poznati detalji iz života ovog bosanskog bana. Četiri su važna izvora za ovaj period bosanskog srednjeg vijeka, to su Povelja Kulina bana, Bilinopoljska abjuracija, kamen sa natpisom i ploča Kulina... Pročitaj više
Uloga Franjevaca u srednjovjekovnoj Bosni
Franjevački red osnovan je početkom 13. stoljeća, a osnivačem ovog monaškog reda  smatra se sv. Franjo Asiški. Franjo je nastojao da u što većoj mjeri oponaša Isusa Krista te je slijedio i njegove ideje. Veoma brzo ovo učenje se proširilo i Franjo je stekao veliki broj pristalica. Franjevci su... Pročitaj više
Zdravstvene prilike u srednjovjekovnoj Bosni: Doktorska pomoć je bila dostupna svim slojevima društva
Prvi podaci koji govore o pružanju medicinske pomoći ljudima iz Bosne i Huma, potiču iz 14. stoljeća, kada je magistar Ricard iz Salerma, medicus fizicus, dobio dozvolu iz Dubrovnika da može poći kod zahumskog kneza Konstantina na 15 dana uz njihovu platu. Medicinske usluge banu Mladenu Šubiću pružao je... Pročitaj više