Piše: Faris Marukić
Bayraktar TB-2 dronovi kupljeni od Turske, donacije iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije u vidu antitenkovskih sistema Javelin i NLAW značajan su dodatak odbrambenim kapacitetima Ukrajine. Preveliko isticanje značaja navedenog zaklanja važne iskorake ukrajinske namjenske industrije u zadnjem desetljeću, čiji su produkti upravo odgovor na realnost odnosa snaga između Ukrajine i Ruske Federacije.
Prije 2014. godine, ukrajinska izvozno orijentirana industrija oružja dostigla je status 4. najvećeg svjetskog izvoznika oružja 2012. godine. Od početka rata u Donbasu, ukrajinska vojna industrija se više fokusirala na svoje unutrašnje tržište oružja i kao rezultat toga pala je na 9. mjesto među vodećim svjetskim izvoznicima oružja do 2015., 11. mjesto do 2018., i 12. mjesto među svjetskim izvoznicima oružja do 2019. godine.
Ukrajina je u proteklih nekoliko decenija napravila značajan iskorak u razvoju i proizvodnji raketnog oružja. Sovjetsko predznanje, kao i vještine i sposobnosti stečene tokom nezavisnosti doprinijeli su pojavi novih raketnih oružja različitog kalibra i namjene.
Najpoznatiji vojni blog za praćenje vizuelno potvrđenih gubitaka zaraćenih strana Oryx Analysis kaže da je od početka ruske agresije na Ukrajinu agresorska strana izgubila 410 tenkova, 279 oklopnih borbenih vozila, te 400 različitih transportera. Stvarne brojke su sigurno značajno veće, jer načajan udio gubitaka nije dokumentiran fotografijom ili snimkom.
Tome su značajno doprinijeli i produkti ukrajinske namjenske industrije. Posljednjih godina stvoreni su ATGM-ovi Barrier, Corsar, Skif, prijenosni protutenkovski kompleks Stugna-P, visokoprecizne vođene rakete Kombat, Konus ili Kvitnik. Neki od njih su već uspješno korišteni u realnim borbenim uslovima u zoni antiterorističke operacije na istoku Ukrajine i pokazali su se efikasnim.
Kvitnik
Kvitnik je ukrajinski laserski vođen projektil, sličan Krasnopolju. Ukrajinske kompanije bile su uključene u razvoj Krasnopolja i imale svu tehničku dokumentaciju za ovu vođenu granatu. Krasnopolj je ruska laserski navođena artiljerijska granata i dizajnirana je za gađanje tenkova, oklopnih vozila, zgrada, bunkera i raznih terenskih utvrđenja, vodenih ciljeva i tako dalje. Razvio ga je Biro za projektovanje instrumenata iz Tule. Proizvodnja je počela 1986. godine. U početku su vođeni projektili Krasnopolj korišteni u najnovijim sovjetskim artiljerijskim sistemima kalibra 152 mm. Tako da je bilo prilično lako uspostaviti autohtonu proizvodnju. Kvitnik su službeno usvojile ukrajinske oružane snage 2012. godine.
Ovi projektili zahtijevaju eksterne laserske označivače. Cilj mora biti osvijetljen laserskim označivačem kako bi se postigao precizan pogodak. Kada se detektuje laserski signal, sistem za navođenje će manevrirati projektil do cilja. Ovo omogućava vojnicima na liniji fronta da pozovu napad na specifične ciljeve visokog prioriteta radi uništenja jednom granatom. Osnovna verzija ima vjerovatnoću pogotka od 70-80%. Upotreba takve vođene municije smanjuje opasnost od prouzrokovanja kolateralne štete.
Stunga – P
Stugna-P (čitaj Stuhna) je protivtenkovski raketni sistem dizajniran i proizveden u Ukrajini. Sistem protivtenkovskog raketnog naoružanja razvio je kijevski konstruktorski biro Luch kako bi se takmičio sa stranim modelima iste klase. Stugna-P je u stanju da uništi vazdušne mete na malim visinama koje se sporo kreću. Laserski vođeni sistem ima domet od 4.000 metara i može probiti oklop debljine do 800 milimetara. Raspon radne temperature je od -40° do +60°C. Stugna-P je u stanju da uništava oklopne ciljeve na svim terenskim uslovima u različitim klimatskim uslovima na udaljenosti od 100 do 4000 metara.
Protivtenkovski raketni sistem Stugna-P ima veoma siguran način upotrebe protiv neprijateljskih tenkova, borbenih vozila pješadije, oklopnih transportera, oklopnih vozila i ljudstva, što omogućava operateru da ostane u relativno sigurnoj poziciji. Ovaj protivtenkovski raketni sistem ima zaseban kontrolni mehanizam, koja se nosi u posebnom koferu. Umjesto ručnog pokretanja sistema, operater može aktivirati Stugna-P i zatim ga kontrolirati s udaljenosti do 50 m. Odnosno, postavite lanser na jedno mjesto, a kontrolirajte ga s drugog.
…
Oba sistema pokazala su visoku efikasnost protiv ruskih oklopnih ili logističkih kolona. Planovi za izvoz Stunga-e i njenog starijeg brata Skif-a već su postojali, a određeni broj trebao se izvesti u Irak. Ti ugovori su otkazani nastupom agresije, a svi proizvedeni primjerci stavljeni su u upotrebu. Zanimljivo da na određenim snimcima upotrebe Skif sistema možemo vidjeti u arapska slova na ekranu, što upravo ukazuje da su primjerci namijenjeni izvozu sada u službi Oružanih snaga Ukrajine.
Uspjeh bilo kojeg vida naoružanja na bojnom polju garantira i njegovu prodaju, pa će ukrajinska vojna industrija te okolnosti vjerojvatno znati iskoristiti.
Politicki.ba
