• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Šta je razlog migracija u Sandžaku?

Intelektualno Intelektualno
30/01/2022
in Aktuelno, Region, Sandžak
0
U srbijanskom dijelu Sandžaka stranački interesi su daleko nadmašili nacionalne i vjerske interese Bošnjaka
0
Dijeljenja
86
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Prostor Sandžaka je historijska regija između Srbije i Crne Gore, odnosno Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije koja je kroz historiju bila područje vrlo intenzivnih migracija, promjena granica, ratova i političke nestabilnosti.

Posljednja dešavanja u Priboju, odnosno sjevernom Sandžaku koji pripada Srbiji, kao i u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama u južnom Sandžaku prije i nakon posljednjih crnogorskih izbora pokazuju da političko i sigurnosno stanje u ovoj regiji nije zadovoljavajuće što se vrlo negativno odražava na ekonomiju i migracije.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Prva godina u desetljeću je tradicionalno rezervisana za popis stanovništva koji je zbog pandemije za Srbiju pomjeren na oktobar 2022. Zbog nestabilnog političkog stanja u Crnoj Gori upitno je da li će popis biti realizovan i u slučaju promjene vlasti ili vanrednih izbora, jer je konsenzus o ovom pitanju izuzetno teško postići.

Naime, aktuelna vlada je pokušala umanjiti broj crnogorske dijaspore kroz reviziju državljanstva čime se ciljalo na umanjenje broja manjina, Bošnjaka i Albanaca, prije svega. Pored navedenog, vlada je pokušala uraditi reviziju registra birača u namjeri da to pravo ostvare Srbi doseljenici iz Hercegovine i Srbije.

Najavljeni popis stanovništva u Srbiji će, između ostalog, donijeti veću zastupljenost Bošnjaka zbog djelomičnog bojkota popisa 2011. godine, što su zagovarale institucije pod kontrolom tadašnjeg muftije Zukorlića te grupe RAE (Romi, Aškalije, Egipćani) kod koje se povećava svijest o posebnoj pripadnosti.

– Regija na razmeđu civilizacija –

Najraniji stanovnici Sandžaka su ilirska plemena koja su pružila ogroman otpor rimskim osvajanjima. Doseljavanjem Slavena dolazi do miješanja sa Ilirima, odnosno kasnije Albancima. Ovaj proces je u bliskoj prošlosti, ne samo u Sandžaku nego i na Kosovu imao dvosmjerni karakter o čemu najbolje svjedoči šarenilo prezimena.

U Srednjem vijeku veći dio današnjeg Sandžaka je bio u sastavu banovine, odnosno kraljevine Bosne. Novopazarski Sandžak je do Berlinskog kongresa bio sastavni dio bosanskog ejaleta, dok je njegov jugozapadni dio jedno vrijeme bio u sastavu Hercegovačkog sandžaka.

Od Berlinskog kongresa do Prvog balkanskog rata Sandžak je bio dio Osmanskog carstva. Od tada i prostor Sandžaka zahvata proces deosmanizacije u kojem je veći dio muslimanskog stanovništva sa Balkana nasilno iseljen u današnju Turkiye.

Iseljavanje iz Sandžaka je ubrzano tokom i nakon Prvog i Drugog svjetskog rata zbog mnogobrojnih četničkih zločina. Nakon Drugog svjetskog rata ubrzano je iseljavanje Bošnjaka, Albanaca, Turaka, Goranaca, Torbeša iz Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. U tom procesu jedan dio Bošnjaka je ostao na Kosovu i u Makedoniji, koji danas čini većinu bošnjačke zajednice u ove dvije države.

– Velike demografske razlike po općinama –

Sjeverni Sandžak čini šest općina: Priboj i Nova Varoš, gdje je izražena srpska većina, Prijepolje, gdje je procentualni odnos Srba i Bošnjaka ujednačen, te Sjenica, Tutin i Novi Pazar, koji imaju apsolutnu bošnjačku većinu.

U južnom Sandžaku demografska struktura je mnogo složenija, a Bošnjaci su većina u Rožajama, Plavu, Gusinju te Petnjici, koja je ranije bila dio općine Berane. Znatna albanska manjina živi u Plavu i Gusinju, dok su Srbi većina u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Crnogorci su u sjevernom Sandžaku gotovo svi asimilirani u Srbe, dok se taj proces u južnom Sandžaku, odnosno većem dijelu Crne Gore, jasno vidi kroz upoređivanje svih provedenih popisa. Taj proces je podloga političkoj nestabilnosti u Crnoj Gori.

Posebno pitanje je pojava da se jedan dio Bošnjaka i dalje izjašnjava kao “Muslimani“ u nacionalnom smislu, dok je u južnom Sandžaku prisutno i deklarisanje jednog manjeg dijela Bošnjaka kao “Crnogorci – islamske vjere“.

Službeni Beograd koristi termin Raška kako bi istisnuo osmanski termin sandžak, a ta pojava prisutna je i kod pojedinih političkih opcija bliskih vlasti. Sa druge strane, u Crnoj Gori se forsira toponim Bihor.

Rezultate popisa stanovništva u Kraljevini Srba, Hrvata, Slovenaca, kasnije Kraljevini Srbiji i socijalističkoj Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine treba uzeti sa oprezom s obzirom na metodologiju provođenja popisa, nemogućnost nacionalnog izjašnjavanja Muslimana, odnosno Bošnjaka, kao i stalne intencije vlasti da umanji broj muslimanskog stanovništva, Bošnjaka, Albanaca i drugih.

Bez obzira na navedeno, jasno je vidljivo povećanje broja, odnosno udjela Muslimana između 1961-’91. godina, odnosno Bošnjaka od 2002-’11. godina.

Prema rezultatima popisa stanovništva od 1961. do 1991. godine, udio muslimanske populacije u crnogorskom dijelu Sandžaka narastao je sa 19,11posto na 37,84 posto ukupnog stanovništva. Pritom valja imati na umu da se složenost etničke strukture odražava i kod preostalog stanovništva, budući da su Crnogorci 1991. činili 48,43 posto stanovništva, dok se 10,85 posto stanovnika izjasnilo kao Srbi. Međutim, iako je postotni udio muslimanskog stanovništva u crnogorskom dijelu Sandžaka značajno manji, gledajući zajedno sa srbijanskim dijelom ove regije, zaključuje se da je udio muslimanske populacije u cijelom Sandžaku u promatranom razdoblju porastao sa 29,18 posto na 51,15 posto stanovništva.

Bošnjaci u crnogorskom dijelu Sandžaka čine 79 posto ukupne bošnjačke populacije u ovoj zemlji.

Prema rezultatima popisa stanovništva od 1961. do 1991. godine, udio muslimanske populacije u srbijanskom dijelu Sandžaka narastao je s 36,28 posto na 59,58 posto ukupnog stanovništva.

Najveći dio Bošnjaka živi na prostoru Novog Pazara, Tutina, Sjenice, odnosno Rožaja i Petnjice sa druge strane, što čini jednu prirodnu cjelinu.

– Novi Pazar – centar Bošnjaka Sandžaka –

Novi Pazar je ekonomski, kulturni i politički centar Bošnjaka Sandžaka, što se jasno vidi i kroz povećanje broja stanovnika, odnosno migracije unutar Sandžaka prema Pazaru, kao i vraćanje Bošnjaka sa Kosova i iz Sjeverne Makedonije u Sandžak, odnosno Novi Pazar. Pojedine procjene broja stanovnika Novog Pazara se kreću između 100.000 i 120.000, što je sa druge strane veliki pritisak na slabu javnu infrastrukturu, zbog čega su nužna veća ulaganja u saobraćajnice, obrazovne, zdravstvene institucije, kao i u industriju kako bi se održala populacija i umanjilo iseljavanje u EU.

Velikosrpska ideologija je još od srpskih ustanaka imala za cilj razdvojiti prostor na kojem Bošnjaci žive sa obje strane Drine, odnosno razdvojiti Sandžak od Bosne smanjenjem broja Bošnjaka u Priboju i Pljevljima. Ratna stradanja u prvoj polovini 20. stoljeća i represija tokom 90-ih godina generirali su velika iseljavanja u cijelom Sandžaku, a posebno u rubnim dijelovima.

Bošnjaci Sandžaka su se jednim dijelom tokom 80-ih godina iseljavali prema Sarajevu, a taj proces ubrzan je nakon kraja agresije na Bosnu i Hercegovinu i početkom 21. stoljeća. Također, u zapadnoj Evropi živi brojna sandžačka dijaspora, dok je u Americi brojna zajednica porijeklom iz Plava i Gusinja.

U pojedinim dijelovima Istanbula živi nekoliko desetina hiljada potomaka Sandžaklija, koji su se u najvećem broju doselili nakon Drugog svjetskog rata. Vezu Sandžaka sa Turkiye dodatno je učvrstilo usmjeravanje nekoliko stotina regruta iz nekadašnje JNA na studiranje u Turkiye koji danas predstavljaju značajnu grupaciju uspješnih osoba na rukovodećim pozicijama u Sandžaku. Brojna udruženja sandžačkih Bošnjaka iz Turkiye održavaju vrlo intenzivne veze sa svojom rodbinom, što predstavlja ogroman kulturni, obrazovni, ekonomski i politički kapacitet za obje strane.

Piše: Sanadin Voloder

Izvor: Andolija

Facebook komentar
Tags: Bošnjaci u SandžakuMigracije u SandžakuSanadin VoloderSandžak
Prethodni post

Putin o brigama Rusije i stavu Zapada

Slijedeći post

Povučen dokumentarac “Putin, Rusija i svijet”

Slijedeći post
Povučen dokumentarac “Putin, Rusija i svijet”

Povučen dokumentarac "Putin, Rusija i svijet"

Preporučeno

Amra Šabić el-Rayyess: Ovo je Dodikov kraj!

Amra Šabić el- Rayess pozvala dijasporu u SAD da kontaktiraju Bidena

12/01/22
Da li entitet RS treba biti ukinut nakon presuda za genocid od strane Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog  krivičnog tribunala?

Da li entitet RS treba biti ukinut nakon presuda za genocid od strane Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala?

20/09/20
Palestinski kršćanin budi muslimane na sehur

Palestinski kršćanin budi muslimane na sehur

11/05/19
Putovanje u Evropu: Islam, imigracija i identitet

Putovanje u Evropu: Islam, imigracija i identitet

13/04/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.