• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Šta je geopolitika Evrope kao vrta?

Intelektualno Intelektualno
12/11/2022
in Aktuelno, Geopolitika, Opinion, Svijet
0
Šta je geopolitika Evrope kao vrta?
0
Dijeljenja
13
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Faris Marukić

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove, Josep Borrell, bio je u nevolji nakon objave na  Twitteru prošlog mjeseca, jer je Evropu nazvao urednom “baštom” okruženom invazivnom “džunglom”. Govorio je o potrebi za zajedničkom evropskom geopolitičkom kulturom, i ohrabrio je svoju publiku evropskih diplomata da sebe vide kao baštovane koji kose korov.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

„Eurogeopolitika“ je sada očigledno aktuelna. Visoki predstavnik i briselski institut za geopolitiku -BIG odgovaraju na “naredbu” koju je 2019. dala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen da EU postane geopolitička. A njihova formulacija ukazuje da sada postoji zajednička vizija kako bi ova eurogeopolitika trebala izgledati. Borrell kaže da EU mora zaštititi Kanta kod kuće i prihvatiti Hobbesa u inostranstvu, dok BIG želi Kanta kod kuće, Makijavelija u inostranstvu.

Obratite pažnju na zaključak – Evropljani moraju da postanu geopolitički orijentirani, i to moraju da učine kako bi se prilagodili vanjskom svijetu.

Pitanje koje je mučilo Twitter: Da li je EU aktivno neokolonijalna ili je samo malo nespretna u načinu na koji govori?

Odgovor je jesan: Nažalost nije ni jedno ni drugo – EU je previše defanzivna, a ne ekspanzivna, i uvijek je oprezna u tome kako se predstavlja. Evropa je postala teški introvert koji sve vani vidi kao opasnost. Ovo doprinosi pomalo pasivnoj agresivnoj poruci koju EU šalje svijetu: „Postajemo opasni, ali vi ste prvi počeli!“ To je produkt straha i nesigurnosti, kao kod osoba koje dugo vremena budu simbol zdrave i jake individue, a bolest to promijeni – sada više nije lako izaći među ljude.

Metafora vrtlarstva je, međutim, ispravna za opisivanje tradicije evropske geopolitike, kojoj se EU, moguće, nastoji vratiti. Geneza evropskog brenda teritorijalnog državnog upravljanja zaista crpi svoju inspiraciju iz hortikulture. Tokom ranog modernog doba Evrope, vladari su u početku smatrali svoje teritorije kao zatvorene tvrđave – Francuska je, na primjer, pokušavala da osvoji obližnje teritorije a onda ih omeđila šestougaonim tvrđavama.

Ali kako je doba teritorijalnih osvajanja ustupilo mjesto diplomatskim i komercijalnim sredstvima razmjene zatvaranje u tvrđave zgubilo svoju funkciju za kontrolu teritorije, a vladari su se okrenuli manje nasilnim metodama kako bi osigurali svoju zemlju i podanike. Vrtlarstvo je bilo omiljeno zanimanje, a uređenje je način da se monarh uspostavi kao dobroćudni vladar koji se brine o svojoj teritoriji i njeguje je.

Prelazak na vrtlarstvo poklopio se, uzgred, sa sporom sekularizacijom države u Evropi, jer vladari svoj legitimitet više nisu crpili autoritet iz božanske moći, već iz vlastitih plemenitih, zemaljskih nastojanja. I ovo je svjesna inspiracija za to kako EU primjenjuje svoju teritorijalnu državnost, ili geopolitiku.

Tokom Hladnog rata, pošto je čist destruktivni potencijal vojnih sredstava činio apsurdnim za evropske nacije da sebe zamišljaju kao mini-tvrđave, Evropljani su počeli da govore o “pripitomljavanju politike moći”, koristeći prekograničnu saradnju kako bi otoplili odnose, da bi na kraju svoju sudbinu preuzeli iz ruku moćnika, Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza.

Kada je EU uspostavila svoje unutrašnje tržište, na primjer, nisu se gomilala ili stvarala pravila koja bi nametala drugim državama. Ekonomska prekogranična saradnja evropskih država suprotstavljena je naizgled neumoljivim identitetima da ih kontinuirano preispitaju (doktrina „vrućeg mira“). Njen cilj je bio da regulira tipična pitanja međudržavnih tenzija kao što je kontrola resursa i tretira ih gotovo kao pitanja unutrašnje politike, koju nadgledaju komisija i parlament („pripitomljavanje politike moći“), a zatim je izvezla ove alate i ekspertizu u inostranstvo, ulazeći u navodno isključive geografske sfere uticaja  supersila, i pokušavajući da odmrzne sukob (doktrina „sfere ekspertize“).

Onda je Evropa naprosto stala, umorila se, okrenula prema unutra. Svakome ko hoće da uđe u brak sa postavlja je mnogo uslova koje druga strana ili ne može ili više ne želi da ispunjava.

Evropa stoga mora krenuti ka paradigmatskim promjenama i postati ponovno ekonomski i politički invazivna.

Politicki.ba

Facebook komentar
Tags: Evropska UnijaFaris MarukićGeopolitika vrta
Prethodni post

Ukrajina gradi prvu flotu sastavljenu od dronova

Slijedeći post

Šefik Džaferović: Mandat počeo i završava sa NATO savezom, blokade su samo gubljenje vremena

Slijedeći post
Šefik Džaferović: Mandat počeo i završava sa NATO savezom, blokade su samo gubljenje vremena

Šefik Džaferović: Mandat počeo i završava sa NATO savezom, blokade su samo gubljenje vremena

Preporučeno

Bošnjački festival u Australiji

Bošnjački festival u Australiji

04/02/19
Hercegovac koji je porazio Napoleona 1799. godine u Palestini

Hercegovac koji je porazio Napoleona 1799. godine u Palestini

11/08/20

Zakaria: Iz Libije bježim od rata i želim bolji život

20/08/20
Krug 99: Genocid u Srebrenici tiče se cjelokupnog današnjeg čovječanstva

Ahmed Lindov u norveškim medijima prezentira istinu o Genocidu u Srebrenici

09/07/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.