• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Sporazum koji je razdijelio Osmansko carstvo

U Sevresu su prioriteti bili saveznički interesi, a zatim grčki i armenski interesi. U stvari, sporazum Sevres bio je na rubu ostvarenja grčkog nacionalističkog projekta poznatog kao Megali Idea, koji bi Turskoj oduzeo njezin evropski teritorij, kao i većinu njenog Egejskog i Crnomorskog primorja.

Intelektualno1 Intelektualno1
10/08/2020
in Aktuelno, Događaji, Historija, Historijski događaji, Svijet, Zanimljivosti
0
Sporazum koji je razdijelio Osmansko carstvo
9
Dijeljenja
443
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Ponedeljak, 10. augusta, obilježava se stogodišnjica Sevreskog ugovora. Ovo je priča o tome zašto zloglasni ugovor i dalje odjekuje stotinu godina kasnije.

10. augusta 1920. godine potpisan je mirovni ugovor potpisan između savezničkih sila i osmanske delegacije kako bi se carstvo označilo formalnim završetkom Prvog svjetskog rata. 

Potpisan u fabrici porcelana izvan Pariza, ugovor je brzo proglašen krhkim kao i porcelan koji se tamo proizvodi. “Bolesni čovjek na Bosforu”, kako je Osmansko carstvo postalo poznato među savezničkim silama, trebalo je demontirati i podijeliti.

Slični tekstovi

Putopisi Ćamila Sijarića: Priče o gradovima, ljepoti i životu

Putopisi Ćamila Sijarića: Priče o gradovima, ljepoti i životu

29/03/2023
Komšić za Hayat: “Problem” je što Bošnjaci imaju svoju državu, to je trn u oku fašistima

Komšić: Poteze koje vuče međunarodna zajednica vode podjeli Bosne i Hercegovine

28/03/2023

Sa Osmanskim Carstvom iscrpljenim od ratova do 1918. godine, pozornica je bila postavljena da bi se nosila konačna i fatalna udara koja je bila Sevres. Iako nikada nije proveden, Sevreški ugovor i dalje odjekuje stotinu godina kasnije. Zapravo, Sevres je postao riječ za vanjsko uplitanje i dvostruke standarde koje evropske zemlje koriste prema Turskoj.

Sevreski ugovor može se opisati kao manje poznati ekvivalent Versajskog ugovora za Osmansko carstvo. Određujuća karakteristika ovih ugovora bili su njihove izuzetno kaznene mjere. 

Iako je Versailles takođe označavao oštro postupanje prema pobijeđenom suparniku, Sevresski ugovor je bio daleko kažnjiviji. Kao što Justin McCarthy primjećuje, Saveznici su diktirali mirovne uvjete kao da su Turci potpuno poraženi. 

U Sevresu su prioriteti bili saveznički interesi, a zatim grčki i armenski interesi. U stvari, sporazum Sevres bio je na rubu ostvarenja grčkog nacionalističkog projekta poznatog kao Megali Idea, koji bi Turskoj oduzeo njezin evropski teritorij, kao i većinu njenog Egejskog i Crnomorskog primorja.

Sevreski ugovor dugačak je i detaljan dokument koji sadrži 433 člana. Njegova svrha bila je podjela, pokoravanje i posjedovanje onoga što je ostalo od osmanskih zemalja na kraju Velikog rata. Ugovorom je obrađeno niz pitanja, od uspostave novih država na turskom teritoriju do sitnih detalja o željezničkim vagonima.

Najzaslužniji je bio III dio, Odjeljak I, član 36. koji je predviđao da Carigrad (Istanbul) ostane pod turskom kontrolom, ali podložan je promjenama ako Turska ne bude “vjerno poštivala odredbe ovog Ugovora”. To je bio utjecaj saveznika koji bi upotrijebio za osiguranje poštivanja ionako podređene istanbulske vlade. Dalje je u članu 37 propisano formiranje „Komisije tjesnaca“ koja bi obuhvatala predstavnike savezničkih sila, uključujući Grčku, a koja bi zapravo kontrolirala turske tjesnace.

Dok je Istanbul bio sve samo službeno potčinjen, članovi 63-122 ugovora mogu se nazvati „članovi podjele turske teritorije“. Klauzule koje su predviđale podjelu teritorija i uspostavljanje novih država na štetu Turske bile su u mnogočemu suština savezničkih interesa. Turska teritorija trebala je biti uređena za kurdsku državu (članovi 63.-64.), Grčka će obuhvatiti Izmir i okolna područja (članovi 65.-83.), a Armenija će se proširiti na štetu istočnih teritorija Turske (članovi 88.-90. ).  

Sporazum je obrezao krila ionako oslabljenog položaja sultana kao halifa svih muslimana. Članak 139. trebao je osigurati da doseg sultana i halifa ne proširi dalje područje koje se smanjuje zbog istanbulske vlade.

Pokoravanje bi se dalje proširilo i na financijsko područje. Trebalo je osnovati novu i moćnu Financijsku komisiju koja bi u suštini preuzela kontrolu nad turskim financijama i upravljanjem njenim resursima. (Član 236.).

Sevreski ugovor postao je zloglasan ne samo zbog podjele teritorija, već i zbog nastojanja da oduzme Turskoj svoje povijesno nasljeđe i dokumente. Ciljevi članaka 423-425 bili su upravo to. 

Član 423. predviđa da će Turska Saveznicima predati „knjige, dokumente i rukopise iz Biblioteke Ruskog arheološkog instituta u Carigradu“. 

Turska je Grčkoj trebala predati i lokalne zemljišne knjige za teritorije koje je Grčka preuzela nakon 1912. (članak 424.). 

Novonastalim državama iz ruševina Osmanskog carstva trebalo je dobiti dokumente i arhive povezane sa zadužbinama (Waqf) dotičnih bivših osmanskih teritorija (član 425).

Otpor prema ugovoru

Sevreski ugovor odbio je turski pokret otpora. Turski parlament, osnovan u aprilu 1920., već se poprimio i vodio nacionalnu borbu. 

19. avgusta 1920. Sabor je odbacio ovaj ponižavajući ugovor i proglasio potpisnike i one dužnosnike koji su ga proglasili krivim za izdaju. 

Ovo ključno razdoblje u turskoj historiji iznova potvrđuje osnovno načelo međunarodne politike – naime da činjenice na terenu oblikuju mirovne sporazume. Turski rat za neovisnost promijenio je te činjenice na terenu, ukinuo Sevreski ugovor i doveo do mira sklopljenog u Lozani. 

TRT World, Hamza Karčić

Za Intelektualno.com preveo: Mirza Malović

Facebook komentar
Tags: HistorijaOsmansko carstvoSevreski ugovor
Prethodni post

Predsjednik Saveza bh. udruženja u Švedskoj pozvao na glasanje na Lokalnim izborima u BiH

Slijedeći post

Fotografija koja pokazuje suštinu agresije na BiH: Džamija i crkva u Konjicu

Slijedeći post
Fotografija koja pokazuje suštinu agresije na BiH: Džamija i crkva u Konjicu

Fotografija koja pokazuje suštinu agresije na BiH: Džamija i crkva u Konjicu

Preporučeno

Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica” upozorava na krađu ličnih podataka građana bošnjačke nacionalnosti

Inicijativa “Moja adresa: Srebrenica” upozorava na krađu ličnih podataka građana bošnjačke nacionalnosti

10/09/20
URSD: Bošnjaci u domovinskim zemljama moraju se ustaljeno boriti za svoja prava

URSD: Bošnjaci u domovinskim zemljama moraju se ustaljeno boriti za svoja prava

21/03/21
List “Pravda” su Sarajlije sa nestrpljenjem iščekivali svakog petka

List “Pravda” su Sarajlije sa nestrpljenjem iščekivali svakog petka

11/01/19
Stočarstvo i stočarski porezi u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu

Stočarstvo i stočarski porezi u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu

05/08/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.