• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Historija

Smrt Aleksandra Velikog u opisu grčkog historičara Arijana

Intelektualno Intelektualno
24/03/2020
in Historija, Svjetska historija, Zanimljivosti
0
Smrt Aleksandra Velikog u opisu grčkog historičara Arijana
41
Dijeljenja
191
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Aleksandar Veliki važi za jednog od najpoznatijih osvajača staroga svijeta. Čovjek koji je tokom dvanaest godina svoje vladavine pokorio moćno Perzijsko carstvo stvorivši kraljevstvo koje je zahvatalo prostore današnje Grčke, Irana, Iraka, Afganistana, Pakistana, Egipta i šire. U Egiptu je 330. godine prije Krista proglašen za faraona a napustio ga je samo šest mjeseci kasnije odakle se zaputio prema Babilonu. Priča se da je po ulasku u Babilon izjavio i popularnu izreku: ‘Neću vam ulaziti u vaše kuće’. No, njegova smrt došla je prerano te je veliki osvajač umro u Babilonu Juna, 323. godine prije Krista u samo 33. godini svoga života. Tačan uzrok njegove smrti još uvijek je misterija pa se govorilo kako je kralj umro od malarije, tifusa, pa čak i da je otrovan. U nastavku ovog članka, slijedi opis koji je dao Grčki historičar Arijan nekih 350. godina nakon Aleksandrove smrti.

1.) Prvi dan

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023

Noć je proveo večerajući s Mediusom s kojim je pio kasno u noć. Po završetku, okupao se i otišao u krevet bez da je išta pojeo. Već tada ga je temperatura obuzela.

2.) Drugi dan

Svakog dana, njegovi su ga dvorani nosili na njegovoj nosiljci  koje je generalima davao instrukcije i pomagao u planiranju nadolazečih vojnih ekspedicija.

3.) Narednog dana, okupao se je te obavio žrtveni ritual. Vratio se u svoje odaje gdje je ponovo razgovarao sa Mediusom, časnikom u njegovoj vojsci koji je dolazio iz Tesalije. Obavijestio je svoje generale o sastanku narednog jutra, uzevši malo hrane, odnjeli su ga do kreveta gdje je noć proveo pod velikom temperaturom.

4.) Okupao se je te ponovo obavio žrtveni ritual. Obavijestio je Niarkusa i ostale generale da okupe vojske za vojnu ekspediciju u Kinu dva dana kasnije.

5.) Narednog dana, ponovo se okupao te obavio žrtveni ritual tokom kojeg je bio pod žarkom temperaturom. Uprkos temperaturi, podsjetio je generale da pripreme vojsku i ostalu opremu kako bi bili spremni za put.

6.) Narednog dana izgledao je poprilično loše i veoma blijeda izgleda. Sazvao je generale na ručak kako bi s njima još jedanput raspravio i utvrdio sve detalje za vojnu ekspediciju.

7.) Narednog dana, iznjeli su ga iz njegove sobe na nosiljci s koje je pozdravio svoje generale te izdao naredbe za pripreme na put.

8.) Osmog dana, bio je jako slab ali je uspjeo izvesti žrtveni ritual. Zamolio je sve generale da ostanu pokraj njegove odaje a pošto su ušli, sve ih je prepoznao ali im se nije mogao obratiti.

9.) Devetog dana i desetog, temperatura ga je u potpunosti obuzela te je zgrčen ležao u svom krevetu ne mogavši se ni pomaknuti. Mnogi su već pomislili da je mrtav, pa su željeli da ga vide jer su mislili kako se njegova smrt taji kako ne bi došlo do pobune satrapa. U njegovu sobu, tada, upadoše njegovi generali koji počeše da ga mole da objavio novog prestonasljednika. Peiton, Atal, Demofon, Kleomen, Menidas te Seleuk provedoše tu noć u Serapisovom hramu gdje su pitali sveštenika da li da Aleksandra donesu u hram ili da ga ostave tamo gdje jeste. Vrlo brzo sveštenik odgovori kako Aleksandra ne treba iznositi, neka ga ostave tamo gdje jeste. Po povratku u njegove odaje, Aleksandar ih je nakratko sve pogledao te izdahnuo.

Ovako je opis Aleksandrove smrti te njegovih posljednjih deset dana, dao Grčki historičar Arijan koji je živjeo nekih 350. godina nakon smrti velikog osvajača. Mnogi arheolozi i historičari tragaju za njegovom grobnicom i njegovim posljednjim počivalištem već stoljećima ali je izvjesno kako u skorijem vremenu nećemo pronači njegovu grobnicu te će veliki kralj počivati negdje još mnogo godina koje ispred nas dolaze.

Reference:

[1] Smrt Aleksandra Velikog

http://www.eyewitnesstohistory.com/alexanderdeath.htm

Za Intelektualno.com piše: Amar Tufo

Facebook komentar
Tags: Aleksandar VelikiAmar Tufo
Prethodni post

Nedžad Ibrišimović: Čega se stidimo i bojimo?

Slijedeći post

Kroz analizu komunizma Dostojevski u „Bjesovima“ kritikuje sve ideologije jer se u jednom trenutku pretvaraju u svoju suprotnost

Slijedeći post
Kroz analizu komunizma Dostojevski u „Bjesovima“ kritikuje sve ideologije jer se u jednom trenutku pretvaraju u svoju suprotnost

Kroz analizu komunizma Dostojevski u „Bjesovima“ kritikuje sve ideologije jer se u jednom trenutku pretvaraju u svoju suprotnost

Preporučeno

Rekordne liste čekanja u bolnicama u Engleskoj, najavljeni štrajkovi zdravstvenih radnika

Rekordne liste čekanja u bolnicama u Engleskoj, najavljeni štrajkovi zdravstvenih radnika

10/11/22
Kako je Milton Friedman preporodio komunizmom razrušenu Estoniju

Kako je Milton Friedman preporodio komunizmom razrušenu Estoniju

20/06/20
Šaljiva pjesma u doba korone

934,403 pacijenata se uspješno oporavilo od virusa korona

28/04/20
Protesti u Hong Kongu: Ovaj prostor postaje novim frontom Hladnog rata

Protesti u Hong Kongu: Ovaj prostor postaje novim frontom Hladnog rata

20/08/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.