Piše: Admir Lisica
Trenutna politička situacija u Sloveniji može se opisati kao poprilično turbulentna. Puno je optuživanja, malo zajedničkih tačaka i kontinuirano se u javnosti nameće mišljenje da je za normalizaciju stanja potrebno organizirati nove izbore u zemlji. Na sceni je politička koalicija koja u parlamentu nema većinu i takva konstelacija političkih odnosa otežava funkcioniranje institucija i usvajanje bitnih zakona. Ovakvog je stava i istraživač s Univerziteta u Ljubljani Faris Kočan, koji smatra da je jedini put ka normalizaciji političkog stanja u Sloveniji u predstojećim izborima najavljenim za kraj aprila.
U jeku najveće zdravstvene krize u Sloveniji, znajući da nema dovoljno glasova, nije usvojen takozvani epidemiološki zakon (ZNB). Vlada upravlja državom uredbama/dekretom, a ne parlamentarnom većinom. Ovo je i udar na temeljne demokratske norme, kao što je nezavisnost medija, pa recimo usvajanje neustavnih uredbi, o čemu se ranije izjasnio i Ustavni sud Republike Slovenije. Na osnovu istraživanja, manje od jedne trećine građana Slovenije ocjenjuje djelovanje aktuelne Vlade predvođene premijerom Janezom Janšom iz SDS-a kao uspješno, a ako analiziramo konkretno stanje u Parlamentu (90 poslanika), to znači da pozicija ima 38 glasova, a opozicija 42. Zanimljivo je da manje opozicione stranke imaju značajnu ulogu (Slovenska nacionalna stranka, Stranka penzionera), a podrška Vlade nastoji se dobiti pokušajima političkog trgovanja.
Bitno je napomenuti da je prošle godine slovenska opozicija udružena u Koaliciju ustavnog luka (KUL) željela da izglasa nepovjerenje Janšinoj vladi i za mandatara imenuje Karla Erjaveca. Prijedlog glasanja o tzv. “konstruktivnom nepovjerenju” Vladi podnijeli su zastupnici pet opozicionih stranaka: Liste Marjana Šareca (LMŠ), Socijalnih demokrata (SD), Ljevice (L), Demokratske stranke penzionera (DESUS), te Stranke Alenke Bratušek (SAB). Ova inicijativa nije dobila potrebnu podršku, što je značilo da Janez Janša ostaje na čelu Slovenije do izbora u aprilu 2022. godine. Opozicija (Lista Marjana Šarca, Stranka Alenke Bratušek, Ljevica i Socialdemokrati) ima u ovom trenutku putem anketa javnog mišljenja dovoljno podrške da preuzme vlast nakon parlamentarnih izbora krajem aprila. Također, nova politička opcija “Gibanje Svoboda”, prema anketama, mogla bi dobiti čak i preko 20 posto glasova i kreirati koaliciju sa strankama pod nazivnikom KUL.
Pomenutu stranku predvodi Robert Golob, koji uz Janeza Janšu važi za favorita na predstojećim izborima. U slovenačkoj javnosti primjetan je veći interes za politikom kod mlađe populacije, što će se odraziti i na veću izlaznost na predstojećim izborima. Tome ide u prilog i značajan broj mladih koji su se aktivirali na prošlogodišnjem referendumu o Zakonu o vodama, a čiji je odgovor bio negativan prema prijedlogu Vlade. Edis Rujović, asistent evropskog poslanika dr. Klemena Grošelja, smatra da opozicija upravo polaže nadu u izlazak mladih, koji u konačnici mogu donijeti potrebnu prevagu.
“Zbog postupaka trenutne Vlade, raspoloženje građana je napeto, ali istovremeno ukazuje na dosta veći broj ljudi koji će izaći na izbore. Trenutnu retoriku Vlade možemo vidjeti kao nešto gdje je očigledno da ne odražava volju jednog naroda, već se radi o partikularnim interesima jedne stranke, gdje se zna bliskost s mađarskom vladajućom elitom”, istakao je Rujović.
Prema mišljenju istraživača, blagu prednost trenutno ima Janez Janša, iako ne treba iznenaditi ni pobjeda Roberta Goloba. Prema posljednjoj anketi koju je objavio Politico.eu 17. marta, Janšina stranka ima podršku od oko 25 posto, dok Gibanje Svoboda, koju predvodi Golob, ima čak 23 posto podrške, što je za novu stranku na političkoj sceni Slovenije izuzetno dobar uspjeh. Uzmemo li u obzir da su analitičari prije nešto više od mjesec dana procjenjivali podršku ovoj stranci na oko 17 posto, vidljiv je značajan rast.
Jasno je da, ukoliko Janez Janša ostane na vlasti u Sloveniji, neće biti osjetne promjene u političkim odnosima Slovenije sa zemljama Zapadnog Balkana, prije svega se to odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Prethodni period pokazao je opredijeljenost aktuelnog premijera Janše i njegove političke opcije da razvijaju prisne odnose sa Srbijom i bosanskohercegovačkim entitetom Republika srpska. Ukoliko Golob dobije podršku glasača u Sloveniji, vanjska politika ove zemlje prema Bosni i Hercegovini bit će značajno drugačija. Procjena je da će, ukoliko dođe da promjene vlasti u Sloveniji nakon izbora u aprilu, ova zemlja polahko vratiti svoj fokus na proevropski put, ali i na put izgradnje dobrih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana. U prvom redu se to odnosi na Bosnu i Hercegovinu, s kojom je tokom mandata Janeza Janše došlo do narušavanja odnosa. U konačnici, jasno je da niti jedna od političkih opcija nema apsolutnu podršku glasača u Sloveniji, tako da će i nakon aprilskih izbora na sceni biti koalicije, nužne za formiranje većine, a izgledno je da trenutno opozicione stranke imaju kapacitet za promjenu vlasti.
