• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Skromnost kao temelj svih vrlina

Intelektualno Intelektualno
07/04/2022
in Aktuelno, Duhovnost, Mišljenje, Obrazovanje, Zanimljivosti
0
Skromnost kao temelj svih vrlina
0
Dijeljenja
263
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Meho Karavdić

Skromnost je karakterna osobina koju možemo smatrati vrlinom, dakle karkterizira je visok stepen umjerenosti i samokontrole naspram vlastitih prohtjeva i želja (ambicije, egoizma). Skromnost je karakterna osobina koja se u različitim kulturama smatra vrlinom. Ona podrazumijeva prirodno ponašanje i jednostavnost. Kineski filozof Konfučije (Kung Fu Ce) smatrao je da je skromnost dobar i konzistentan temelj za sve ostale vrline, jer zdravorazumski kada to sagledamo, ne može se biti dobar i egoističan, bezobrazan, pohlepan itd. Budizam jasno navodi da oslobođenje od patnje je moguće samo putem oslobođenja od Ega (vlastitog Ja, želja itd.). Slično određenje daju i Hinduizam i Taoizam. Kod sufijskih mistika put da neko postane sufija jeste da sputa ega i tu zlu oholost.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Antički Grci su imali maksimu kojom su se vodili, a koja glasi: “Za eudaimoniu (sreća, blaženstvo) je dovoljna vrlina (niti bogatstvo niti bilo šta drugo ne može nadoknaditi nedostatak vrline). Kada govorim o eudaimoni  to nije sreća kao kratkoročno zadovoljstvo (kako to danas uzimamo zdravo za gotovo vodeći se prolaznim zadovoljenjima) već kao potpuno ispunjenje mirom i zadovoljnosti.Vrlina kao puki potencijalitet karaktera nema vrijednost po sebi, nego je ima zbog mogućnosti dobrog djelovanja, upravo zbog toga što je karakterna dispozicija za dobro djelovanje. Prema tome skromnost znači biti čovjek ili  barem nastojati to biti u največoj mogućoj mjeri. Životne prepreke posmatrati iz više uglova te imati na umu da smo mi ispod ove kože ipak samo ljudi i da je svačiji život jednako vrijedan. Skromnost je kada u srcu osječamo da smo jednako vrijedni kao i drugi.

Aristotel je smatrao da je svrha (Telos) čovjekovih radnji da čini dobro, te da je to krajnja svrha čovjeka. Onaj koji nije dobar ne može se nazvati čovjekom, te zato i postoji narodna izreka “Svi smo mi ljudi, ali je rijetko ko čovjek”. Prema Aristotelu, samo djelovanje koje je u sredini između dva poroka ostvaruje se i ono najveće dobro (eudaimonia) koje se može i treba postići. Čovjek je dobar i u stanju vrline kada djeluje onoliko koliko treba i kada treba. Nije hrabar onaj koji skoči sa vrha zgrade, to je ludost, nego onaj koji je hrabar kada to treba da bude. Zato nam služi phronesis (praktična mudrost) da procijenimo sredinu (mjeru) u svakoj situaciji. Skromnost nas prema tome ući i da budemo ponizni da odbacimo „veo“ nadmenosti svoga znanja, obrazovanja, imovinskog statusa itd kako bi sudili zdravo razumski i donosili i za sebe i za druge najracionalnije odluke i na taj način zadržali svoju ljudskost. Što kaže jedna narodna poslovica „ne traži hljeba preko pogače“ tj da budemo skromni, zahvalni Bogu na svakom stanju i da znamo cjeniti  ono što imamo (obično ljudi tek kada nešto ili neku blagodat izgube počinju da razmišljaju o njoj). Britanski Univerzitet je sproveo istraživanje u kojem je dokazano da su oni ljudi koji čine dobro, koji su ljubazni prema drugima, koji su vedrog duha, manje anksiozni ili se je anksioznost znantno smanjila. Čovjek se mora da čuva grube metodologije jer je takva osuđena na propast i neuspjeh.

Treba se osvrnuti i na sam pojam sreće koji se često pogrešno interpretira udžbenički. Naučeni smo pogrešno da je jedino zadovoljstvo sreće kada nam se neka želja ispuni (tada slijedi kratkotrajni osjećaj euforije), a pri tome zaboravljamo da sve što nam treba je u nama, tj. sreća sve vrijeme postoji u nama i jedino što trebamo je da djelujemo dobro tako da steknemo stanje vrline, a time ujedno i sreće. Zbog prevelike ambicije i želje, vezivanja za nešto i straha, onda kada nam se ne ispuni želja osjećat ćemo se nesretnim i nezadovoljnim, a kad se ispuni onda nastupa stanje dosade. Pa je život klatno između bola i dosade. Kao što  Arthur Schopenhauer: „kaže volja je vječno nezadovoljna i zato je život beskrajna patnja, a ovaj svijet najgori mogući svijet (samo kad bi malo Sunce bilo bliže Zemlji svijet ne bi bio moguć)“.

Aristotel u “Nikomahovoj etici” spominje “mjeru/sredinu”, koja je upravo suština dolaska do vrline. Svaka neskromnost bi označavala pretjeranost i biranje poroka tj. nemoralog djelovanja. Sokrat kao jedan od najvećih mislioca svih vremena se u najvišoj mjeri posvetio duševnom radu je zanemarivao neke materijalne potrebe, često je bio bos, u istoj odjeći i živio je veoma skromno. Sokrat je znao vrijednost stvari, ali za njega stvari nisu imale vrijednosti. Poznata je anegdota sa gradske pijace kada su ga pitali šta on tu radi?, a on odgovara „posmatram bez koliko stvari mogu da živim“. Prema Sokratu dobro je vezano ne samo za korisno nego i za princim prijatnosti kao mjerilo i da je mjera regulativni princip moralnog djelovanja. U Platonvom Protagori, Sokrat izvodi da se sreća sastoji u prijatnom, bezbrižnom, bezbolnom životu i da je znanje za to presudni činilac.

Kod razvoja ovih vrlina Aristotel ističe princip prave mjere ili sredine koji postoji u prirodi. Sredina je prava mjera između pretjerano­sti i nedosta­tnosti. Princip “ništa previše i ništa premalo” osnovni je princip, ne samo njegove etike, nego i njegovog cjelokupnog filozofskog sistema.Istinska skromnost dolazi iz srca i dominira cijelim ljudskim bićem. Ona privlači ljude i isijava dobro. Blaise Paskal kaže: “Istinu upoznajemo ne samo umom , nego i srcem” (zato za njegovu filozofsku misao se kaže da on koristi logiku srca).

Engleski pjesnik Joseph Addison kaže “Nema ničeg privlačnijeg od istinske skromnosti”.

Nasuprot istinskoj skromnosti stoji i lažna skromnost. Lahko ju je prepoznati, budući da se riječi osoba koje je ispoljavaju ne podudaraju sa njihovim djelima (Aristotel vrlina = djelovanje).

Živimo u poprilično neskromnim vremenima, a to je rezultat individualističke etike sadašnjice, danas da je tako nazovemo imamo bolest koja se zove JA (ego), vječiti nezasiti prohtjevi, koji uspjevaju biti samima sebi svrha i samoopravdanje. Iako skromnost možda nije najpopularnija vrlina u ovoj konkurentskoj kulturi u kojoj živimo, istinska skromnost nije samo ugodna za druge, ali što je još važnije, ona proizvodi unutarnji mir, jer podrazumijeva da prihvaćamo sebe kakvi jesmo s našim nedostatcima i vrlinama.

Edgar Howe kaže: “Skromnom čovjeku se obično dive, ako se ljudi upoznaju s njim.” Biti skroman znači biti svjestan ljudske ograničenosti. Biti svjestan da si čovjek konačno i ograničeno biće, a ne Bog. Jako je teško biti skroman i zahvalan, zato F. Dostojevski kaže: “Najbolja definicija čovjeka je: biće koje se kreće na dvije noge i nezahvalno je”. Zato skromnost i zahvalnost za sve što uživamo nas čine poniznima i svjesnima dubine života. Mnogi često uspjeh definiraju kroz materijalno i ono vidljivo. No pravi uspjeh mjeri se osjećajem sreće. Koliko si zaista sretan, radostan i dobro se osjećaš u svojoj kreaciji života, toliko si uspješan u misiji da ostvariš put svoje duše.

Skromnost znači prihvaćanje vlastitog života u cijelosti, sa svim propustima ili manama s kojima se borimo. Biti čovjek, od krvi i mesa, prihvatiti sebe i sve druge, bez potrebe da ih mijenjamo. Ne uspoređivati sebe s drugim ljudima ili situacijama. Živjeti opušteno i razumjeti cikluse i promjene koje nam život donosi. Skromnost predstavlja prihvatanje svoje ograničenosti. Ona predstavlja prihvatanje da smo ljudi. Prihvatanje svoje konačnosti i ograničenosti uma.

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Meho KaravdićSkormnostVrline
Prethodni post

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović: Postoji plan da Bošnjaci nestanu kao narod, ili barem da ne budu politički suveren narod, odnosno da budu svedeni na vjersku manjinu na dijelu teritorije

Slijedeći post

Ambasador Vanja Filipović za Intelektualno: Velika Britanija snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te podupire euroatlantsku budućnost naše zemlje

Slijedeći post
Ambasador Vanja Filipović za Intelektualno: Velika Britanija snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te podupire euroatlantsku budućnost naše zemlje

Ambasador Vanja Filipović za Intelektualno: Velika Britanija snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te podupire euroatlantsku budućnost naše zemlje

Preporučeno

Zanemareni sukob u Centralnoafričkoj Republici

Zanemareni sukob u Centralnoafričkoj Republici

21/03/21
U vrijeme rezolucije Informbiroa, uočen je strateški značaj Bosne i Hercegovine za Jugoslaviju

U vrijeme rezolucije Informbiroa, uočen je strateški značaj Bosne i Hercegovine za Jugoslaviju

18/07/19
Hemingvejevi savjeti mladim piscima: Knjige koje morate čitati

Hemingvejevi savjeti mladim piscima: Knjige koje morate čitati

03/09/20
Kontrola korupcije u Osmanskom Carstvu

Kontrola korupcije u Osmanskom Carstvu

16/02/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.