• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Šejh Sinan iz Mađarske – istaknuti vakif Srebrenika

Intelektualno Intelektualno
08/02/2019
in Aktuelno, Historije Bosne i Bošnjaka, Zanimljivosti
0
Šejh Sinan iz Mađarske – istaknuti vakif Srebrenika
56
Dijeljenja
218
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

U cilju suprotstavljanja atmosferi apatije i pesimizma i nastojeći pokazati da je Bosna i Hercegovina država koja se brine o svojim velikanima i drži do svoje bogate kulturne tradicije, nužno je o velikanima, o dobročiniteljima vremena i njihovoj ‘besmrtnosti’ govoriti. Među velikanima vremena, značajnu ulogu imaju i vakifi sa naših prostora, stoga nije čudo što njegujemo instituciju vakufa kao simbol dobročinstva i solidarnosti.

Pojava islama na prostoru Srebrenika se vezuje uz dolazak osmanskih jedinica, a njegovo širenje, ali i haber o sufizmu na prostoru Srebrenika, se povezuje s imenom vakifa, šejha Sinana. Ljepote sufijskih mudrosti i poezije, ljepota i privlačnost derviških zikrova, samo su jedan dio bogate sufijske tradicije, a ona nije zaobišla ni naše prostore. Naime, historijski izvori kažu da je šejh Sinan porijeklom iz Mađarske, a prije dolaska u Bosnu 1690., školovao se u prijestolnici Osmanskog carstva. O njemu, njegovom životu i djelu postoji nekoliko priča. Jedna od njih kaže kako je po dolasku u Srebrenik, šejh Sinan vidio kako mještani grade džamiju, a šejh ih tada posavjetova da je sagrade nešto niže. Mještani ga ne poslušaše, a šejh Sinan nakon obavljene molitve se pozdravi s radnicima riječima: „Radite vi, radite.“ Džamija je ujutru osvanula na mjestu koje je šejh Sinan i sugerisao. Druga priča govori o Sinanovom prijatelju Pobri, pravoslavcu, koji nakon provedenog vremena sa šejh Sinanom prihvati islam, te bivaju ukopani jedan pored drugog.

Slični tekstovi

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

26/10/2023
Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023

Šejh Sinan je osnovao i svoj tarikat – halvetija, te je sagradio mesdžid. Djelokrug aktivnosti šejha Sinana, uz pridobijanje novih pristalica tarikata, obuhvatao je i rad na širenju islama, pri čemu treba naglasiti da su na ovom području bili prisutni i narodi drugih vjeroispovijesti, koji su u velikom procentu primali islam. Smatra se da je održavao kontakte sa predstavnicima vlasti na ovom području. Iako je imao jasne ciljeve prema kojima je težio, od kadije je dobio naređenje da se bavi poslovima samo po naređenju sandžak bega.

Šejh Sinan se našao u nezahvanoj poziciji, nametani su mu teški poslovi, a nakon što je kadija ubijen, šejh Sinan odluči da napusti mjesto. Otišao je Sultanu kako bi rekao da mu prepušta imovinu u Srebreniku, a stražar ga ne primi, smatrajući ga nedostojnim. U Srebreniku, iza šejh Sinana, ostala je džamija, koja zbog urušavanja zidova bi porušena 1963. godine, te je na istom mjestu izgrađena nova. Vlasti SFRJ su u periodu od 1948. do 1988. oduzele veliki dio šejh Sinanovog vakufa.

Danas, uz šejh Sinanovu džamiju nalazi se i njegovo turbe koje je svjedok o životu ove historijske ličnosti, a mještani Gornjeg Srebrenika ne zaboravljaju i često pripovijedaju priče o istaknutom vakifu svoga mjesta.

Piše: Rabija Arifović

intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Osmansko carstvoRabija ArifovićSrebrenikVakif
Prethodni post

Biblioteka Sarajeva – tihi kutak za sve ljubitelje knjige

Slijedeći post

Granice istoka: 40. godišnjica Iranske revolucije (VIDEO)

Slijedeći post
43 godina od Iranske revolucije

Granice istoka: 40. godišnjica Iranske revolucije (VIDEO)

Preporučeno

Bh. diplomatija kao turistička agencija. I deponija!

Bh. diplomatija kao turistička agencija. I deponija!

24/01/23
28 godina od zločina nad Bošnjacima u Čerkezovićima i Ljoljićima

28 godina od zločina nad Bošnjacima u Čerkezovićima i Ljoljićima

11/09/20
Prokoško jezero – odmor za tijelo i dušu

Prokoško jezero – odmor za tijelo i dušu

17/09/20
Ugledni danski politički magazin RÆSON: Punopravno članstvo BiH u NATO je najveći garant mira i stabilnosti na Balkanu!

Lideri NATO-a: Povećati podršku BiH i Gruziji zbog ruskih prijetnji

24/03/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.