Sarajevo je duhovni i ekonomski centar muslimana Balkana Sarajevo je duhovni i ekonomski centar muslimana Balkana
Piše: Sanadin VOLODER Islam je univerzalna vjera koja svojim pripadnicima daje uputstva za cjelokupni život i međuljudske odnose. Trgovina u islamu i kod muslimana... Sarajevo je duhovni i ekonomski centar muslimana Balkana

Piše: Sanadin VOLODER

Islam je univerzalna vjera koja svojim pripadnicima daje uputstva za cjelokupni život i međuljudske odnose. Trgovina u islamu i kod muslimana zauzima vrlo visoko mjesto. Sam poslanik Muhamed, a. s., bio je trgovac, a njegovi sunarodnjaci bili su prepoznatljivi upravo po trgovini.

Islam je jedinstvena religija koja se umnogome širila kroz trgovinu, odnosno kroz interakciju među ljudima. Najbrojnija muslimanska nacija danas Indonezija islamizirana je kroz trgovinu, odnosno kroz lijepo ponašanje trgovaca koje je definirano islamom. To je upravo ono što danas nazivamo halal lifestyle. Na isti način islam je stigao u Maleziju, koja je danas lider u implementaciji i razvoju halal-ekonomije u svijetu.

Sarajevo je zahvaljujući svom historijskom značaju i društvenom utjecaju među muslimanima Balkana ostalo njihov duhovni centar i nakon odlaska Osmanlija. U vrijeme zajedničke južnoslavenske države Bošnjaci, Albanci i drugi muslimani međusobno su se umrežavali, a uloga Gazi Husrev-begove medrese i Fakulteta islamskih nauka i danas se osjeća izvan bosanskog govornog područja kroz više generacija njihovih svršenika, koji su inicirali razvoj institucija i islamskog života u sredinama u kojima su rođeni ili su radili.

Raspadom Jugoslavije nove granice iscjepkale su bošnjačko, ali i albansko životno područje. Međutim, Bošnjaci i Albanci su se od ratnih devedesetih do danas umrežavali i tokom zajedničkog studiranja od Turske do Malezije, a taj je proces kroz saradnju institucija u okviru islamskih zajednica, NVO sektora i halal-ekonomije u usponu.

Halal-ekonomija posljednjih se godina nameće kao faktor umrežavanja Bošnjaka, Albanaca i drugih muslimana na Balkanu. To se najbolje vidi kroz halal-sajmove u Sarajevu, Tirani i Podgorici. U toku priprema za održavanje “Sarajevo halal sajma”, BBI banka, koja je organizator sajma zajedno s Agencijom za certificiranje halal kvalitete i Balkanskim udruženjem muslimana potrošača, realizirala je brojne prezentacije sajma u glavnim gradovima država regije. To je jedinstvena prilika za obnovu ranijih veza i uspostavljanje novih u cilju razvoja ekonomije.

Zahvaljujući predanom radu Agencije za certificiranje halal kvalitete, osnovane u Tuzli 2005. godine u okviru Islamske zajednice u BiH, balkanski muslimani imaju odlične preduvjete za razvoj halal-ekonomije – od proizvodnje hrane do turizma. Osim Agencije, drugi važan faktor za razvoj halal-ekonomije jeste BBI banka osnovana 2000. godine u Sarajevu. Djelovanje ove banke iznjedrilo je “Sarajevo Business Forum” i “Sarajevo Halal Fair”, što su platforme za međusobno umrežavanje i povezivanje s bogatim muslimanskim ekonomijama Bliskog i Dalekog istoka. Dodatni faktor približavanja jesu mediji kojima je sjedište u Sarajevu. Publikacije u okviru Islamske zajednice, kao što su GlasnikTakvimPreporod i Islamska misao, bile su dugo mjesto duhovnog povezivanja Bošnjaka i Albanaca. Danas međunarodni mediji sa sjedištem u Sarajevu (Agencija AnadolijaAl Jazeera Balkans) nadograđuju tradiciju Sarajeva – centra muslimana Balkana.

Agencija za certificiranje halal kvalitete nadležna je za certificiranje na području Crne Gore i Srbije, dok je ranije imala nadležnost i u Makedoniji, koja trenutno ima vrlo netransparentan proces certificiranja, kao i Slovenija, što je posljedica nesređenog stanja u tamošnjim islamskim zajednicama.

Zahvaljujući islamskoj tradiciji i prehrambenoj industriji, Bosna i Hercegovina ima najjaču i najraznovrsniju halal-industriju na Balkanu, ali i šire. Bosanska tradicija prerade voća i povrća, odnosno proizvodnje hrane, dio je identiteta, što je kroz masovnu industrijsku proizvodnju postalo važnim dijelom ukupne ekonomije. Najbolji primjer ovakve sinteze tradicije i industrije odavno pokazuje sarajevski “Klas” kroz proizvodnju zalivenih kolača, lokuma, somuna, ili “Vispak” kroz bosansku kahvu, čorbe, slatkiše…

Bosna i Hercegovina izgubila je u ratu većinu industrijskih pogona, ali njihova obnova, s ugrađenom najnovijom tehnologijom, učinila je ovdašnje pogone prehrambene industrije konkurentnijim od onih u pojedinim susjednim državama. Upravo su najveće investicije u prehrambeni sektor ujedno najveće investicije u halal-ekonomiju. Primjera je mnogo, a njih je moguće pronaći na web-stranici Agencije www.halal.ba ili na aplikaciji “Halal Bazar”. Gotovo cijela bosanskohercegovačka mesna industrija u sistemu je halal-kvalitete, a 65% mliječne proizvodnje je halal certificirano. Halal je prisutan i u dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima su većina Srbi i Hrvati. Tako, naprimjer, Livno ima tri halal-proizvođača (meso, mlijeko, sir), dok Čapljina, Ljubuški, Čitluk, Posušje, Grude, Široki Brijeg i Trebinje imaju po jednog halal‑proizvođača.

Da bi halal-ekonomija, kao novi sistem vrijednosti, postigla veći razvoj, potrebno je da svi elementi koji je čine popunjavaju svoj prostor. Osim spomenute Agencije, koja je prošla dvije međunarodne akreditacije (Malezija i Emirati) i koja je kreirala drugi halal-standard na svijetu, odmah nakon Malezije, te pored BBI banke, islamskog indeksa na Sarajevskoj berzi i “Sarajevo halal sajma”, halal-ekosistem u Bosni i Hercegovini čine Udruženje halal industrije pri Privrednoj komori FBiH, koje okuplja halal-proizvođače, i Balkansko udruženje muslimana potrošača osnovano 2014. godine, te brojni mediji koji se halal-tematikom bave tokom cijele godine, od kojih je potrebno istaknuti portal halalmagazin.com, koji je jedini regionalni medij specijaliziran za ovu tematiku. Upravo ova dva udruženja imaju najveći kapacitet za unapređenje halal-ekonomije kroz komorsko i NVO djelovanje. Snaga halal-potrošača jeste u udruživanju jer su tržišta balkanskih zemlja mala i imaju relativno male proizvodne kapacitete.

Izazovi koji stoje u narednom periodu pred halal-ekonomijom Bosne i Hercegovine jesu izgradnja laboratorija u okviru Agencija za certificiranje halal kvalitete, osnivanje edukativnih programa i postdiplomskih studija iz halal-tematike koji bi objedinili brojne naučne discipline – od poljoprivrede do marketinga i turizma. Da bi se ovo desilo, potrebno je da halal-tematika bude zastupljena u svim nivoima obrazovanja, pogotovo na fakultetima na kojima se izučavaju nauke povezane s halalom. Na potrošačima vjernicima odgovornost je da se izbore da halal‑ishrana bude zastupljena u potpunosti u svim javnim institucijama – od vrtića do vojske i škola.

Za Bosnu i Hercegovinu može se reći da je jedna od najslobodnijih muslimanskih država na svijetu, dok, naprimjer, u susjednom Kosovu hidžab nije dozvoljen u obrazovnim ustanovama. Jedna od najvećih kolektivnih kazni za muslimanske narode, ali i pojedince jeste spoznaja blagodati tek onog trenutka kada ta blagodat bude izgubljena. Prema tome, odgovornost današnjih generacija jeste proširenje puta koji je trasirala Agencija za certificiranje halal kvalitete na druge segmente društva.

Stav.ba

Facebook komentar

Intelektualno