• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Historija

Ruski konzulati u BiH za vrijeme Osmanskog carstva: Vrijeme konstantne napetosti

Intelektualno Intelektualno
21/01/2019
in Historija, Historije Bosne i Bošnjaka
0
Ruski konzulati u BiH za vrijeme Osmanskog carstva: Vrijeme konstantne napetosti
0
Dijeljenja
195
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Pravo ostvareno Kučuk-Kajnardžijskim mirom 1774. godine da u Osmanskom Carstvu ima konzulate Rusija koristi tek nakon završetka Krimskog rata (1853-1856).  Na ruskom dvoru je u julu 1856. godine donesena odluka da se ide u otvaranje većeg broja predstavništava, a od konzula u Jedrenu je zatraženo da ispita koje bi lokacije bile najkorisnije. Primarni razlog za ovakvu odluku je bio pokušaj smanjenja katoličkog odnosno austrijskog uticaja na unutrašnje prilike. Traženi su visokoobrazovani konzuli koji dobro poznaju prilike na teretnu te da mogu uticati na lokalno stanovništvo, a sve uz uslov da su pravoslavci.

Inicijativa kršćana iz Hercegovine

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Prva inicijativa za otvaranje ruskog konzulata u Bosni i Hercegovini pokrenuta je još 1850. godine kada su kršćani iz Hercegovine posjetili ruskog poslanika Raevskog u Beču, tražeći da se otvore konzulati u Mostaru i Sarajevu.  U oktobru 1856. donesena je odluka za otvaranje konzulata u Sarajevu i Skadru sa zadacima da nadgledaju sprovođenje Hatt-i humajun-a; uredbe osmanskog sultana Abdulmedžida kojom su zagarantovane pune civilne slobode svim kršćanima u Carstvu. Za prvog konzula u Bosni je u  januaru 1857. godine imenovan  Aleksandar Fjodorovič Giljferding. On u Sarajevo ne stiže direktno, nego je prvo posjetio manastire na Fruškoj Gori, pa je preko Beča i Trsta otputovao u Dubrovnik sa namjerom da tamo vrši arhivska istraživanja. Cilj njegovog putovanja je bio da što bolje upozna zemlju u kojoj će obavljati svoju dužnost. Na kraju je 1859. godine kao rezultat svojih putovanja objavio putopis. U Hercegovini je posjetio Trebinje, Ljubinje i Stolac, a u Mostaru je konačio kod muteserifa. Boraveći u Hercegovini opazio je koliki uticaj na vlast imaju Austrijanci, pa će ponukan time tražiti da Rusija otvori predstavništvo u Mostaru. Istakao je kako Rusija uživa veliko poštovanje kod pravoslavaca navodeći primjer kako se se u molitvama redovno spominje “blagopočivši car pravoslavni”.

Giljferding u Sarajevo stiže 4. juna 1857. godine. Nije poznato kakve je tačno imao instrukcije, ali nema sumnje da su one morale da budu uopćene. Ono što je bitno jeste činjenica da je u svojim izvještajima objasnio situaciju u Bosni i Hercegovini, što će jako njegovim nasljednicima biti polazna tačka za sva djelovanja, ne samo prema osmanskim lokalnim vlastima, nego i prema drugim konzulima kao i lokalnom stanovništvu. Giljferding smatra da je saradnja sa muslimanima i katolicima nemoguća, za ove prve piše: „Nema se šta reći o muslimanima koji mrze “Moskova” više od svakog kaura“.  Za katolike kaže da “svom dušom pripadaju  Austriji”. Smatra da je najveći oslonac ruskog djelovanja pravoslavno stanovništvo te ga na neki način separira u pet kategorija; mitropolit, niži svećenici, trgovci, seljaci i Hercegovci, ističući pri tome da su niže svećenstvo i seljaci najpouzdaniji, za trgovce kaže da su se  „prodali Austriji“ a za Hercegovce ima posebne riječi hvale navodeći da se „stanovništvo Hercegovine odlikuje dobrotom, hrabrošću i bezgraničnom predanošću crkvi i ruskom imenu“.

Narušeni odnosi

Giljferding je u Bosni ostao relativno kratko, jer je smjenjen već u oktobru 1857. godine ali je u Sarajevu ostao do februara iduće godine kako bi sačekao novog konzula i predao mu dužnost. Najvjerovatniji razlog za smjenu je  bilo nezadovoljstvo ruskog dvora njegovim odnosom prema lokalnoj vlasti i konzulima drugih zemalja, a postojale su i indicije da je osmanska vlast razotkrila njegovo uplitanje u prvi hercegovački ustanak   Zbog toga  je, prije nego li je napustio Bosnu, boravio u Mostaru kako bi odbaci navodne optužbe. Novi konzul, Jefgraf  Romanovič Ščulepnikov, stigao je u Sarajevo u  februaru 1858. godine a dužnost je preuzeo krajem istog mjeseca. Tokom ustanka je boravio i u Mostaru gdje je imao ulogu medijatora između ustanika i osmanskih vlasti. Slične zadatke imali su engleski, francuski i austrijski konzul, koji su se takođe tada boravili u Mostaru.

U tom periodu odnosi Carstva i Rusije se dodatno narušavaju, a takav zategnut odnos će obilježiti cjelokupan period postojanja ruskog konzulata u Bosni i Hercegovini. Kako bi što efikasnije djelovala na području Hercegovine Rusija je nešto kasnije otvorila svoje predstavništvo i u Mostaru. Uprkos stanju konstatne napetosti, ruski konzulat nastavlja sa radom i u narednom desetljeću. Ipak Ustanak iz 1875. godine je označio kulminaciju loših odnosa između dvaju sila, a nakon što u aprilu 1877. godine Rusija zvanično ulazi u rat sa Osmanskim Carstvom, sva diplomatska predstavništva se zatvaraju, uključujuči i konzulate u Bosni i Hercegovini.

Piše: Belmin Herić

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Belmin HerićBosna i HercegovinaOsmansko carstvoRusija
Prethodni post

Razvoj vojnih snaga tokom 16. stoljeća: Janičari, vitezovi i plaćeničke regimente

Slijedeći post

Prve generacije Bošnjaka na prestižnom Univerzitetu Al – Azher u Kairu

Slijedeći post
Prve generacije Bošnjaka na prestižnom Univerzitetu Al – Azher u Kairu

Prve generacije Bošnjaka na prestižnom Univerzitetu Al - Azher u Kairu

Preporučeno

Bayraktar uništio blizu 800 meta

Turska borbena bespilotna letjelica Bayraktar Akinci B oborila visinski rekord

11/03/22
Zaboravljene sarajevske džamije i mesdžidi

U 2021. godini hifz položilo rekordnih 60 hafiza

15/01/22
Bosna, da prostiš, jedna zemlja imade: Na današnji umro je istaknuti bh. književnik i novinar Mehmedalija Mak Dizdar

Bosna, da prostiš, jedna zemlja imade: Na današnji umro je istaknuti bh. književnik i novinar Mehmedalija Mak Dizdar

13/07/20
Historija neće oprostiti ovaj sporazum sa Izraelom

Turska će iskoristiti Konvenciju iz Montroa da spriječi eskalaciju rata u Ukrajini

28/02/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.