• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Rimsko pravo poslije Justinijana: Bolonjska škola glosatora

Intelektualno Intelektualno
31/05/2020
in Aktuelno, Historija, Obrazovanje, Svijet, Svjetska historija
0
Rimsko pravo poslije Justinijana: Bolonjska škola glosatora
14
Dijeljenja
424
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Pet je stoljeća prošlo od smrti Justinijana do oživljavanja pravne nauke u Italiji. Germanski narodi koji su se nastanili na ruinama nekada velikog Rimskog Carstva su nastojali stvoriti kakve-takve pravne sisteme koji bi odgovarali novonastalom stanju simbioze s romanskim stanovništvom koje su zatekli. Ipak, sistemsko izučavanje rimskog prava je izostalo, sve do jedanaestog stoljeća.  U Bolonji, a kasnije i šire, došlo je do revitalizacije pravne nauke kroz vraćanje uzorima iz prošlosti, prije svega Justinijanovom Corpus Iuris Civilis.

Kako i svaka pojava bolonjska škola pravnika ima svoju preteču. Na kraljevskom sudu u Paviji, Langobardi su uspjeli da razviju statutarno pravo. To su postigli proučavanjem ranijih izvora i umetanjem bilješki sa strane ili između redova originalnog teksta, kojima su nastojali iznijeti svoje razumijevanje pročitanog. Bilješke koje su tako nastale zvale su se glossae, po čemu je jedna čitava pravna škola dobila ime.

Slični tekstovi

Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023
Schmidtov put u Pakao

Oglasio se Schmidt: Potpuna kapitulacija ili pametan potez?

12/09/2023

Prvi učitelj prava u Bolonji bio je causidicus i pravi savjetnik Pepo. On je predavao krajem jedanaestog stoljeća, a svoje časove zasnivao je na Justinijanovom Kodeksu i Institucijama. U slučajevima kada je zastupao neku stranu u sudskom procesu koristio se i Digestama. On ne ulazi u krug velikih pravnika srednjeg vijeka, jer u njegovom radu nije uočeno razlikovanje između pravne prakse i teorije.

Prvi značajan predstavnik glosatorske pravne škole bio je Irnerius, koji je izvorno bilo lingvista, a nešto kasnije postaje pravnik. Irnerius je u Bolonju došao iz Rima. Bolonja je neko vrijeme bila dio Revenskog egzarhata, tj. Bizantskog Carstva, pa je zbog toga Justinijanova kodifikacija tu najranije sistemski proučavana. Pravnici iz bolonjske škole izvršili su stepenovanje pravnih propisa, pa su zaključili da kodifikacija bizantskog cara ima najviši kvalitet. Bolonjski profesori su stečeno znanje izravno prenosili svojim studentima kroz razgovore i rasprave. Vremenom se otvara veći broj univerziteta po uzoru na onaj u Bolonji, a djeca iz uglednih porodica iz različitih krajeva europskog zapada stižu da tamo studiraju.

Proučavanje izvornog teksta počinje analizom pojmova. Nakon toga prelazi se na komentar odlomaka. Svoja zapažanja pravnici bi zapisivali ili na margini teksta pa tako nastaju glossae marginalis, ili između redova, takvi komentari se nazivaju glossae interlinearis. Oni su u tekst Kodeksa umetali i dijelove pravnih tekstova germanskog porijekla.

Uvođenje ove metode pratila je rasprava o mjestu prava u ukupnom sistemu nauke. Najčešće se zastupao stanovište koje proizilazi iz rada Isidora Seviljskog, da je pravo dio etike, jer se bavi ljudskim stavovima. Glostori su Corpus Iuris doživljavali kao Bibliju. Smatrali su da unutar teksta nema nikakvih proturječnosti, te da se pomoću njega mogu riješiti sva pitanja pravne prakse, ali i teorije. Glosatori tako postaju prvi europski juristi. Oni su izbjegavali donositi uopštene, konačne sudove, posebno kada su postojale moralne dileme. Njihov cilj je bio da se moralni sud donese za svaki zaseban slučaj koji im se predoči.

Nakon Irneriusa došao je naraštaj glosatora pod nazivom „četiri doktora“. Od njih četvorice istakli su se Bulgarius i Martinus Gosia.  Već za njihovog života pojavila se podjela među glosatorima. Bulgarious je smatrao da je Corpus Iuris sam po sebi pravičan, dok je Gosia smatrao da se svaka norma mora privesti svrsi pravičnosti.  Bulgariusa je na čeku bolonjske škole naslijedio Johhanes Bassianus. Bassianus je zaslužan za razvijanje sistema analize određenog pravnog problema, koji je započinjao njegovim čitanjem, a završavao provođenjem šire rasprave. Neke od tih načela nalazile su se u zadnjem dijelu Digesta i nazivale su se maksimama.

Azo koji je sljedeći lider bolonjske škole, preuzeo je zadatak da sve rasprave ranijih glosatora pretvori u jedinstven sistem. Njegova Summa o Justinijanovim Kodeksu smatrala se nezaobilaznom u pravnoj praksi.  Accursius, Azov učenik sabrao je sva učenja pravne škole glosatora u jednu zbirku. Djelo je nazvano Glossa ordinaria i dugo smatrana za najrelevantniji komentar  Justinijanove kodifikacije. Accursiusovo djelo sadržavalo je 96 000 glosa, po izlasku derogirala je sve ranije zbirke. Nekada je prepisivana zajedno s tekstom Justinijanove kodifikacije. Na sudovima je vladala maksima: Što iz Glosse ne uslijedi, to pred sudom ni ne vrijedi.“

Negativna strana revitalizacije rimskog prava kroz praksu glosatora, ogleda se u činjenici da je veliki broj izvornih tekstova uništen unošenjem komentara. Historijsko-pravna nauka dugo vremena glosatorima nije pridavala značaj koji zaslužuju, posebno onim koji su djelovali između Irneriusa i Accursiusa, te tako davala nepotpunu sliku o ulozi i važnosti ove škole. Iz njihovog učenja razvila se postoglosatorska škola, koja ima veliki značaj za revitalizaciju rimskog prava u Europi od 17. stoljeća, u procesu koji se naziva „recepcija rimskog prava.“

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar
Tags: BolonjaCorpus Iuris CivilisFaris Marukićglosatorihistorija pravaRimsko pravo
Prethodni post

Nastavlja li se fudbalska Premijer liga BiH?

Slijedeći post

Historija parlamentarizma u Bosni i Hercegovini: Srednji vijek i osmansko doba

Slijedeći post
Petnaesto stoljeće: Zlatno doba Srebrenice

Historija parlamentarizma u Bosni i Hercegovini: Srednji vijek i osmansko doba

Preporučeno

EGMONT Institut: Rat u Ukrajini je katalizator za Balkan

EGMONT Institut: Rat u Ukrajini je katalizator za Balkan

25/03/22
Tašlihan – kameni karavan-saraj

Tašlihan – kameni karavan-saraj

09/03/19
27 godina od miniranja džamija Jama i Gazanferija u Banjoj Luci

27 godina od miniranja džamija Jama i Gazanferija u Banjoj Luci

03/07/20
Nova programska sezona BIR TV: Ponosni na naše!

Nova programska sezona BIR TV: Ponosni na naše!

11/10/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.