Riječ “Bosniaco” nikada se nije dovela u vezi s nečim lošim Riječ “Bosniaco” nikada se nije dovela u vezi s nečim lošim
Piše: Admir LISICA Bošnjaci u Italiji većinom naseljavaju sjever ove zemlje, a koji se kroz historiju smatrao bogatijim i prosperitetnijim područjem. Zajednica Bošnjaka u... Riječ “Bosniaco” nikada se nije dovela u vezi s nečim lošim

Piše: Admir LISICA

Bošnjaci u Italiji većinom naseljavaju sjever ove zemlje, a koji se kroz historiju smatrao bogatijim i prosperitetnijim područjem. Zajednica Bošnjaka u Italiji broji nešto više od 40.000, što nije mali broj, ali nije ni veliki u odnosu na stanje u nekim drugim evropskim zemljama u kojima Bošnjaci žive. Iako nisu brojna manjinska zajednica, kroz različite aktivnosti oni uspijevaju očuvati i ojačati poveznicu s domovinom Bosnom i Hercegovinom.

Izuzmu li se pojedinačne sudbine i sporadični doticaji bošnjačke i italijanske kulture, prvi susret Bošnjaka s Italijom u modernom vremenu odigrao se tokom Prvog svjetskog rata, kada su bošnjački vojnici ratovali kao dio austrougarskih trupa na sjeveru ove zemlje. Arnel Nasić, koordinator Mreže mladih u Italiji, navodi da je u prošlosti učinjena svojevrsna nepravda prema bošnjačkim vojnicima jer ih se u javnosti predstavljalo “kao Austrijance”. Ipak, u posljednje vrijeme u italijanskoj javnosti raste interes za ratnim događajima u kojima su učestvovali Bošnjaci.

“Ako je period koji gledamo period nakon odlaska Osmanlija s naših prostora, onda je prvi dodir koji Bošnjaci imaju s Italijom njihov prvi ‘dolazak’ tokom ratnih zbivanja u Prvom svjetskom ratu, kada su ratovali za Austro-Ugarsku u sjeveroistočnoj Italiji. Historijski gledano, Bošnjaci su učestvovali u nekim od najbitnijih bitaka tog rata, no, nažalost, historija ih je često zapisivala kao Austrijance. Ipak, u posljednje vrijeme javlja se sve veća zainteresiranost za Bošnjačku regimentu, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u italijanskoj javnosti. Nedavno je izašao roman Il battaglione Bosniaco, čiji su autori Italijani Zanon Daniele i Curcio Valerio, a što je još jedan dokaz zanimanja za ovaj dio zajedničke historije. Što se novijeg vremena tiče, tokom postojanja Jugoslavije Italija nije bila zemlja u koju su u velikom broju emigrirali ljudi iz Bosne i Hercegovine. Masovniji dolazak Bošnjaka u Italiju zabilježen je tek tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, a i poslije. Ipak, iako je dolazak bio masovniji, situacija u Italiji znatno je drugačija od one u Austriji, Njemačkoj i Švedskoj, naprimjer, gdje je Bošnjaka znatno više. Tokom agresije Bošnjaci prisutni u Italiji aktivno su se trudili predstaviti italijanskoj javnosti sliku tragedije koja se odvijala u Bosni i Hercegovini. Većina takvih aktivnosti, kao što su izložbe, okupljanja, predstave, bile su spontanog i nezvaničnog karaktera, no počela su se formirati i prva udruženja koja su nastojala aktivno promovirati sve u vezi s Bosnom”, priča Nasić.

Činjenica da Bošnjaci u Italiji nisu koncentrirani na jednom području diktirala je tempo i način njihovog organiziranja. Predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji i član Upravnog odbora udruženja “Stećak” iz Verone Nermin Fazlagić objašnjava kako ovo udruženje pokušava očuvati našu kulturu i tradiciju u Italiji.

“Generalno govoreći, kako je Bošnjaka bilo relativno malo u Italiji i zato što su bili rasuti po cijeloj zemlji, te zato što nije postojala Islamska zajednica Bošnjaka u Italiji, nije se nikada uspostavilo veće bošnjačko udruženje ili koordinacija udruženja – sve do sada. Jedino udruženje koje u svom imenu nosi i naziv ‘kulturno’ jeste udruženje ‘Stećak’ iz Verone. Njegovi su ciljevi da promovira sevdalinku, da njeguje našu historiju, tradiciju i folklor, da organizira putovanja na mjesta koja su obilježila bošnjačku historiju, kao što su bošnjačko mezarje – ‘cimitero bosniaco’ u mjesto Foza, u regiji Veneto, gdje su našli vječni smiraj kosti Bošnjaka poginulih na italijanskom frontu u Prvom svjetskom ratu. Ovo udruženje osnovano je prije dvije godine”, kaže Fazlagić.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu očekuje se organizacijski iskorak među Bošnjacima u Italiji, a razlog tome jeste i zvanično osnivanje Islamske zajednice Bošnjaka u ovoj zemlji, koje će se održati ovog mjeseca.

“Što se tiče vjeronauke, koliko nam je poznato, osim ‘Stećka’, koji organizira i mektepsku nastavu, udruženje ‘Ljiljan’ iz Angolo Termi također ima redovnu mektepsku nastavu, kao i udruženje ‘Biella’ iz Bielle. Vrijedno spomene je što udruženje ‘Ljiljan’ organizira i časove bosanskog jezika za djecu bosanskih korijena u prostorijama državnih italijanskih škola, a isto tako, već dvije godine zaredom u sedmici obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici organizira ‘Marš mira na Alpama’ s italijanskim ‘Alpinima’, s općinama u regiji Val Camonica i predstavnicima katoličke crkve. Mnogo veći iskorak, koji će dosta značiti za Bošnjake u Italiji, jeste uspostavljanje Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji (IZBI), čije će otvorenje biti 30. novembra u gradu Biella, gdje će ujedno biti i njeno sjedište. Trenutno, IZBI čine tri džemata: džemat Biella, džemat Angolo Terme i džemat ‘NUR’ iz Verone. Osim džemata u Bielli, koji posjeduje mesdžid za svoje potrebe, ostala dva džemata trenutno nemaju vlastite objekte, što bi se uskoro trebalo promijeniti jer je iskustvo Bošnjaka u svijetu pokazalo da nema napretka vjerskog života bez mjesta gdje se mogu okupljati i slobodno ispoljavati svoju vjeru. Ove je godine Islamska zajednica Italije dobila svoje koordinatore za Mrežu mladih, projekt Rijaseta za omladinu, a koordinatori su Mirela Hozanović i Arnel Nasić. Mreža, iako mlada, već je u saradnji s džematom ‘NUR’ organizirala koncert Armina Muzaferije u Veroni, koji je bio događaj za pamćenje”, ističe Fazlagić.

Ono što Fazlagić ističe kao nedostatak jeste to što Islamska zajednica u Italiji nema stalne imame u svojim džematima. Koliko bi za džemate značilo prisustvo imama, govore i ramazanske aktivnosti, zbog čega imami dolaze iz domovine. Ipak, iako uz mnoge prepreke, Bošnjaci u Italiji, kaže, imaju značajnu reputaciju, čemu sasvim sigurno doprinose i naši najbolji fudbaleri Miralem Pjanić i Edin Džeko.

“Nažalost, Italija još nema svog stalno nastanjenog imama, osim u ramazanu, kada sva tri džemata redovno organiziraju i klanjaju teravije. Tokom ramazana su velika radost i javni iftari koji uvijek uspiju okupiti mnogo ljudi, a specifičnost Italije jeste u tome što na svakom iftaru u Bielli, Angolo Termi i u Veroni uvijek bude i predstavnik katoličke crkve, s kojom svi džemati veoma rado sarađuju i u čijim očima uživaju veliki ugled”, kaže Fazlagić.

Bošnjaka u Italiji ima približno 40.000 i  u tom su smislu mala zajednica. “Iako brojčano mali, ipak bih rekao da smo u dobrom položaju, u smislu da se riječ ‘Bosniaco’ nikad nije dovela u vezi s nečim lošim. U tom smislu, jačanju našoj reputaciji mnogo nam pomažu i fudbalske zvijezde Edin Džeko i Miralem Pjanić, koji su posljednjih godina našli svoj dom u Italiji. Da smo zajednica koja uživa veliki ugled, govori i podatak da na godišnjici obilježavanja bitke na ‘Melettama’ (planine u regiji Veneto, iznad grada Vicenza) dolazi visoka vojna delegacija kako austrijska, tako i italijanska, naravno i naša. Bilo je nezaboravno iskustvo vidjeti obraćanje italijanskih i austrijskih oficira, koji nakon više od 100 godina gaje spomen na junačku hrabrost Bošnjaka.

Na komemoraciji je, osim austrijskih i italijanskog svećenika, bila i delegacija Islamske zajednice, koja je pred svim prisutnim proučila dovu za šehide. Samim tim činom, prisustvo i bošnjačko iskustvo islama u Italiji pomažu međuvjerskom dijalogu i toleranciji pa smo nemalo puta čuli ljude koji kažu da im se slika islama poboljšala nakon kontakta s Bošnjacima. Za kraj, vrijedi spomenuti da je bošnjačka priča u Italiji tek na početku, s prvim ozbiljnim udruženjima, a IZBI tek je u formiranju, a put ispred nas sigurno neće biti lagahan. Ipak, s velikom željom, s ovakvom omladinom, s podrškom kako Sarajeva, tako i italijanskih institucija, uz dovu Svevišnjem da nam olakša put, svjesni smo da od nas samih zavisi kako će izgledati stranice započete ‘bošnjačke priče’ u Italiji”, konstatira Fazlagić.

Izvor: Stav.ba

Facebook komentar

Intelektualno