• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Revolucija na Haitiju: Kako su robovi stvorili državu

Intelektualno Intelektualno
07/02/2020
in Aktuelno, Historija, Historijski događaji, Svijet, Svjetska historija, Zanimljivosti
0
Revolucija na Haitiju: Kako su robovi stvorili državu
0
Dijeljenja
426
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Španci su počeli porobljavati domorodačke Taino i Ciboney narode ubrzo nakon decembra 1492. godine, kada je talijanski mornar Kristofer Kolumbo ugledao otok koji je nazvao La Isla Española, kasnije poznatiji kao Hispaniola. Autohtono stanovništvo otoka, primorano na brutalne uslove rada u rudnicima zlata i izloženo evropskim bolestima brzo je nestajalo. Autohtono domorodačko stanovništvo istrijebljeno je do kraja 16. stoljeća. Hiljade robova prisilno dovedenih sa drugih karipskih ostrva doživjeli su istu sudbinu.

Nakon što su glavni rudnici zlata iscrpljeni, Špance su naslijedili Francuzi, koji su osnovali vlastita stalna naselja, uključujući Port-de-Paix (1665.) na sjeverozapadu, a francuska korporacija West Indies preuzela je kontrolu nad tim područjem. Vlasnici zemlje u zapadnoj Hispanioli uvezali su sve veći broj afričkih robova kojih je krajem 17. stoljeća ukupno bilo oko 5.000. Do 1789. godine, uoči revolucije u Francuskoj, procijenjeno stanovništvo Saint-Dominguea, kako su Francuzi nazivali svoju koloniju, bilo je 556.000 i uključivalo je otprilike 500.000 afričkih robova, 32.000 europskih kolonista i 24.000 afranhija, kako su nazivali ljude miješanog rasnog porijekla.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Do izbijanja Francuske revolucije 1789. godine, kolonija St. Domingue, sada Haiti, imala je dvotrećinski udio u francuskoj prekomorskoj trgovini, te raspolagala sa  hiljadu brodova i petnaest hiljada francuskih mornara. Kolonija je postala najbogatiji francuski posjed. Ovaj plantažni sistem, koji je pružio tako ključnu ulogu u francuskoj ekonomiji, bio je i najveće pojedinačno tržište za afričku trgovinu robovima. Sukobi i ogorčenost prožimali su društvo San Dominga, a robovski otpor počeo je poprimati organizirani oblik u kasnom 18. stoljeću.

Francuska revolucija nadahnula je mnoge 1789. godine, ali robovski otpor postojao je već godinama. U avugustu 1791. godine izbila je organizirana pobuna robova, što je označilo početak dvanaestogodišnje borbe za ostvarenje osnovnih ljudskih prava. Haitska revolucija je jedini uspješan ustanak robova u historiji, što je rezultiralo osnivanjem Haitija, drugom nezavisnom državom u Novom svijetu, poslije Sjedinjenih Američkih Država.

Kad su izbile vijesti o pobuni robova, američki čelnici su požurili da pruže podršku bijelcima iz St. Domingue. Međutim, situacija je postala složenija kada su civilni komesari koje je francuska revolucionarna vlada poslala u St. Domingue, uvjerili jednog od vođa pobune robova, Toussaint L’Ouverture, da se nova francuska vlada zalaže za prestanak ropstva. Ono što je uslijedilo u narednoj deceniji bio je složen i višestrani građanski rat u koji su intervenirale i španske i britanske snage.

Stanje u St. Domingue stavilo je za Thomasa Jeffersona u političku dilemu. Jefferson je snažno vjerovao u francusku revoluciju i ideale koje je ona promovirala, ali, kao robovlasnik, popularan među ostalim robovlasnicima iz Virdžinije, Jefferson se također bojao ustanka robova kod kuće. Suočen s pitanjem što SAD treba učiniti u vezi s francuskom kolonijom St. Domingue, Jefferson se založio za pružanje ograničene pomoći za suzbijanje pobune, ali je također predložio da robovlasnici trebaju težiti kompromisu sličnom onom kakav  je  napravljen sa zajednicama pobjeglih robova 1739. godine na Jamajci.  Unatoč brojnim razlikama u drugim pitanjima, ministar finansija i vođa rivalske Federalističke stranke Alexander Hamilton u velikoj mjeri se složio sa Jeffersonom u vezi s politikom prema Haitiju.

Niz pobuna dogodio se 1790. godine pod vodstvom Vincenta Ogéa. Rasno miješano stanovništvo pokušavali su isposlovati biračko pravo zasnovano na nedavnoj presudi Nacionalne skupštine. Međutim, kolonijalna skupština ignorisala je napore iz matice. Ove pobune bile su prvi izazovi protiv francuske vladavine i sistema robovlasništva. U avgustu 1791. godine prva organizirana pobuna robova zapalila je dvanaestogodišnju revoluciju.

Prvo su pogođena sjeverna naselja. Plantaže su uništene, a robovlasnici ubijani. Neki od vođa pobune uključuju Boukmana, Biassoua, Toussainta, Jeannota, Francoisa, Dessalinesa i Cristophea. Ti će ljudi pomoći da se revolucija usmjeri mučnim, krvavim putem do potpunog uspjeha, iako će trajati više od dvanaest godina i odnijeti stotine hiljada života. Mnogi od tih vođa stradali su tokom revolucionarne borbe, ali snaga jedinstva protiv ropstva održala je revoluciji.

Nakon prvobitnih uspjeha revolucionara u nadvladavanju institucije plantažnog ropstva na Plaine du Nord, Le Cap je pao u ruke francuskih republikanskih snaga. Toussaint i hiljade oslobođenika pridružilo im se u aprilu 1793. godine. Sporazum je bio da će se oslobođenici boriti protiv rojalista, a Francuzi će im obećati slobodu. Tako je 29. avgusta 1793. godine komesar Légér-Felicité Sonthonax ukinuo ropstvo u koloniji. Tada su Britanci, neprijatelji revolucionarne Francuske, pokušali iskoristiti priliku za okupiranje kolonije, najveći pojedinačni izvor kolonijalnog bogatstva na cijelom svijetu. Nadalje, Britanci su željeli obuzdati pobunu robova kako bi zaštitili vlastite robovske kolonije.

U junu 1794.godine  britanske snage su se iskrcale na ostrvo i formirale savez sa Španijom da napadnu Francuze. Ipak, britanske snage su ubrzo postale žrtve žute groznice. S više nesigurnosti, vođa bivših robova Toussaint je, ipak, odlučio pružiti svoju podršku Francuzima, 6. maja 1794. godine. Toussaint je postavljen za guvernera 1796.godine i nastavio je slijediti svoje ideje za autonomni San Domingo pod vodstvom oslobođenika. Do januara 1802. godineToussaint je bio upravitelj polu-nezavisnog San Dominga. Napoleon je to shvatio kao prijetnju i poslao je svog zeta Victor-Emmanuela Leclerca iz Francuske sa 20.000 vojnika da uhvate Toussainta i ponovo uspostave ropstvo u koloniji. Toussainta je 1802. godine zarobljen i otpremljen u Francusku, gdje je na kraju umro u zatvoru.

No, borba za nezavisnost nastavila se i krajem 1803. godine. Sjever i jug ostrva ujedinili su se i porazili Francuze pod Rochambeauom. Dessalines, bivši Toussaintov bliski saradnik proglasio je nezavisnost Haitija, a sebe carem. On je ubijen 1806. godine, a zemlja je podijeljena između suparničkih frakcija. Ipak, pobunjenici su razbili kolonijalnu vlast i iz ruševina stvorili slobodnu naciju Haiti.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar
Tags: BritanijaFaris MarukićFrancuska revolucijaHaitiHispaniolaKristofer KolumboRevolucija
Prethodni post

Dvadeset i osam godina od historijske odluke Bugarske: Prvo priznanje nezavisne Bosne i Hercegovine

Slijedeći post

Ahmed Lindov: Jačanjem bosanske privrede jačamo našu domovinu

Slijedeći post
Ahmed Lindov: Moramo ojačati nacionalu svijest

Ahmed Lindov: Jačanjem bosanske privrede jačamo našu domovinu

Preporučeno

Ammar Muderizović prvi pilot u Evropi koji je ujedno i hafiz Kur’ana

Ammar Muderizović prvi pilot u Evropi koji je ujedno i hafiz Kur’ana

04/12/22
RMS Olympic: Stariji brat Titanica nosio nadimak “Stari pozdani”

RMS Olympic: Stariji brat Titanica nosio nadimak “Stari pozdani”

02/04/20
Kosovo traži od Bidena da im pomogne da se pridruže NATO-u

Kosovo traži od Bidena da im pomogne da se pridruže NATO-u

19/03/22
Ramiz Salčin je živ, samo vi to možda ne osjećate

Ramiz Salčin je živ, samo vi to možda ne osjećate

22/08/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.