• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Reforme u Osmanskom Carstvu u 19. stoljeću

Intelektualno Intelektualno
06/02/2019
in Aktuelno, Historija
0
Prelazak na islam tekao je postepeno
0
Dijeljenja
3.6k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Karakteristika historije Osmanskog Carstva u 19. stoljeću je borba za njen opstanak na vrhu svjetske političke moći. To je period nemira unutar svojih granica i reformi, koji prekidaju tadašnje tradicionalno uređenje Carstva. Ovaj period u historiografiji poznat je kao Tanzimat-i Hayriye. Period tanzimata obuhvata vrijeme od 1839. do 1878. godine. Ovim reformskim periodom se nastojalo spasiti Osmansko Carstvo od propadanja. Uloga sultana se nije mnogo razlikovala od ranijeg perioda. Međutim, nošenjem evropske odjeće, otvaranjem kasarni i škola, kreiranjem okruženja ukrašenim umjetničkim slikama, je odražavalo težnju sultana da živi i da se ponaša po evropskom stilu. Period reformi započeo je proklamiranjem Hatt-i Šerif-a od Gullhane 1839. godine. Ovim aktom je proklamirana jednakost svih građana pred zakonom, te se nametnuo kao temelj za dalje promjene u društvu i državi.

Ekonomske reforme

Slični tekstovi

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

03/02/2023
Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023

Cilj reformnih akata bio je povećanje prava nemuslimanskog stanovništva i ekonomska stabilnost. Krenulo se sa uređivanjem finansijskog sistema. Vanjska trgovina je imala veliku ulogu. Osmansko Carstvo je krenulo u potpisivanje trgovačkih ugovora. Ipak, od ovih ugovora, najveću korist su imali strani trgovci. Veliki problem je nastao kada je stupio na snagu trgovački ugovor sa Velikom Britanijom, koji je potpisan 1838. godine. Ovaj sporazum je dozvoljavao britanskim trgovcima da se na osmanskim teritorijama bave svim oblicima trgovine. Šta je to značilo? Domaći trgovci su bili suočeni sa stranom konkurencijom unutar Carstva. Roba konkurenata je bila pristupačnija na tržištu, osnovna valuta stabilnija, a strani trgovci imali su sve privilegije, tako da su domaći trgovci postepeno gubili tržište. Strani trgovci su uspjeli da smanje carinsku stopu. Dalje, Carstvo se u okviru svojih ekonomskih reformi odlučilo, 1839/1840. godine, za puštanje banknota u opticaj. Godine 1844. u monetarnom sistemu je primjenjen bimetaliziam. To predstavlja sistem u kojem je paralelno u prometu novac napravljen od dva metala.

Reforma vojske

Možemo reći da je reforma vojske započela ukidanjem janičarskog korpusa 1826. godine. Nakon njihovog ukidanja, osmanska birokratija preuzela je punu kontrolu nad državom i pokušala se preusmjeriti na svjetovnu osnovu. Reforme unutar vojske podrazumijevale su obrazovanje vojnog kadra. S tim u vezi, osnovana je Generalštabska škola. To je bila jedna forma vojne akademije, gdje su obuku izvodili evropski stučnjaci. Također, u upotebi su bile i nove vojne uniforme, bolje oružje, te evropski stil života u kasarnama. Godine 1843. fermanom su uvedene provincijske komande i formirano je pet armija, koje su bile dužne da brane prijestolnicu Carstva. Zakonom iz 1869. uvedene su tri kategorije službe. To je aktivno služenje (nizamije), koje je trajalo četiri godine. Sljedeća kategorija se odnosila na rezerve. Njihovo trajanje službe bilo je šest godina. Garda (mustahfiz) je bila treća kategorija iz čije se službe izlazilo sa navršenih 40. godina života.

Promjene u zakonodavstvu.

Konkretne promjene su nastale proklamiranjem reformnih akata, koji su bili pod uticajem prava zemalja sa Zapada. U osmanskom klasičnom sistemu zakonodavstvo je proizilazilo iz vjerskog odnosno šerijatskog prava. Izvori su bili Kur’an, Sunnet ( praksa i preporuka Poslanika Muhameda, a.s.), idžma (učenja muslimanskih učenjaka), kijasa (upoređivanja). Osmansko javno pravo je obuhvatalo pravila koja su proizilazila iz lokalnih tradicija i kulture, te načela koja je sultan izdavao. Godine 1870. donesen je Zakon o trgovačkim društvima na temelju francuskog trgovačkog prava. Ono je uvelo kamate i partnerstvo u osmansko trgovačko pravo.

Modernizaciju Osmanskog Carstva pratilo je formiranje novih sudova. Njihov rad je morao biti usklađen sa novim zakonima i administrativnim propisima. Ipak, formiranje sudova sa jednakim pravima za sve, je bio dugotrajan proces. Godine 1840. u Istanbulu osnovan je prvi reformni sud – Krivični sud. On je trebao biti osnovan u svim gradovima osmanskih provincija. U planu je bilo osnivanje posebnih trgovačkih sudova, čiji je zadatak bio preuzimanje nadležnosti i nadgledanje svih sporova vezanih za trgovačka pitanja. Trgovački sudovi su bili u nadležnosti Ministarstva trgovine. Trgovci su birali članove, koji su zastupali njihove interese.

Reforma obrazovanja

Reformatori su jako brzo postali svjesni potrebe reforme obrazovnog sistema. Njihov cilj je bio da se osnuju obrazovne strukture koji će biti odvojeni od vjerske pedagogije, kako bi se obrazovali ljudi koji bi bili sposobni odgovoriti zahtjevima tadašnjeg društva. Međutim, sekularizacija obrazovanja, zbog nedostatka kvalitetnog nastavnog kadra, tekla je jako sporo. Prve svjetovne škole namijenjene djeci i omladini otvorene su za vrijeme vladavine Mahmuda II. Sredinom vijeka, obrazovni aparat je bio dosta koherentan. Prvi stepen obrazovanja činio je jedan oblik osnovne škole (ibtida ‘iye). Tu su djeca učila aritmetiku, osmansku historiju i geografiju, te su imali časove vjerskog obrazovanja. Sljedeći nivo obrazovanja predstavljale su škole koje su se nazivale ruždije. U njima su mladi od deset do petnaest godina imali nastavu jezika, matematike, geometrije, historije, geografije i vjeronauke. Konačno, „srednji ciklus“ (‘idadi) trajao je tri godine, gdje su se izučavali orijentalni jezici, ekonomija, algebra, aritmetika, računovodstvo, fizika, hemija, filozofija, historija, geografija. Međutim, te škole su bile malobrojne.

Hatti-Humajun

Negativne posljedice za Osmansko Carstvo su imali stalni nemiri i ratovi, koji su dodatno crpili carsku blagajnu. Tako se Carstvo počelo zaduživati. Kredit su dobili kod Engleske banke. Međutim ekonomski oporavak nije postignut. Nove reforme su bile potrebne. Zbog toga Carstvo proklamira novi ferman, 1856. godine, pod nazivom Hatti-Humajun. U ovom fermanu navela se potreba za domaćom bankom. Ipak, ona je osnovana relativno kasno da bi popravila lošu finansijsku sliku Carstva. Situacija je kuliminirala 1875. godine kada je vlada objavila dekret u kojem se obavezala da će platiti polovinu od zadužene glavnice, te da će kamate na domaće i strane kredite isplatiti u roku od pet godina. Ukupan iznos duga je bio 245.200 miliona osmanskih lira. Isplata se vršila nekoliko mjeseci. U martu 1876. godine Osmansko Carstvo je proglasilo bankrot koji je doprinio i postepenom gubitku teritorija.   

Piše: Alen Borić

intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Alen BorićOsmansko carstvoReforme
Prethodni post

Napuštena naselja i vladar

Slijedeći post

Palestinska kultura u centralnom Londonu

Slijedeći post
Palestinska kultura u centralnom Londonu

Palestinska kultura u centralnom Londonu

Preporučeno

Moskva – u carstvu kulture

Moskva – u carstvu kulture

24/03/20
Duraković za Intelektualno.com: Cilj Kulturnog Umjetničkog Društva Dukat je da djeca i omladina u dijaspori nauče nešto više o našoj tradiciji

Duraković za Intelektualno.com: Cilj Kulturnog Umjetničkog Društva Dukat je da djeca i omladina u dijaspori nauče nešto više o našoj tradiciji

12/10/19
10 inspirativnih citata Meše Selimovića

10 inspirativnih citata Meše Selimovića

22/07/20
Mehmed Handžić je ostavio neizbrisiv trag u bošnjačkoj historiji

Mehemd Handžić o širenju islama u Bosni

18/06/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.