• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Putinov rat u Siriji: ruska vanjska politika i cijena američkog odsustva

Intelektualno Intelektualno
04/10/2022
in Aktuelno, Geopolitika
0
Putinov rat u Siriji: ruska vanjska politika i cijena američkog odsustva
0
Dijeljenja
25
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

“Ispostavilo se da je Sirija naša sveta zemlja”, sarkastično je napisao ruski bloger 2016. godine nakon pokušaja nekih javnih ličnosti da preinače Siriju kao dio Rusije nakon vojne intervencije Moskve u građanskom ratu u zemlji 2015. godine. Prije toga, ideja da je Sirija dio ruske domovine činilo bi se apsurdnim za većinu nas, ali kao dio propagandnog nastojanja da se prikupi podrška ruskom mediteranskom ratu “pojavile su se priče da je Sirija suštinski povezana sa samim stvaranjem Rusije”, piše Anna Borshchevskaya u knjizi “Putinov rat u Siriji: ruska vanjska politika i cijena američkog odsustva”.

Zaista, prema ruskom parlamentarcu Semjonu Bagdasarovu, „da nije bilo Sirije, ne bi bilo ni Rusije“. Prvi monasi u Rusiji bili su po rođenju Sirijci, rekao je za državnu televiziju, a bez njih ne bi bilo pravoslavne crkve na kojoj Rusi zasnivaju svoj historijski identitet. Bez obzira na to da li Bagdasarovljeva tvrdnja ima bilo kakvu vrijednost ili ne, ona naglašava poentu da Rusija smatra Siriju veoma važnom za svoju nacionalnu sigurnost.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Mi na Zapadu smo skloni pogrešnom razumevanju ruske strateške kulture. Analitičari pretpostavljaju da je Rusija fiksirana samo na Zapadnu Evropu i Sjedinjene Države, ali iako su odnosi sa Zapadom ključni za Moskvu, ona podjednako brine, ako ne i više, zbog svog takozvanog “mekog stomaka” u Centralnoj Aziji i na Bliskom istoku.

Borščevskaja napominje da su interesi Rusije na Bliskom istoku duboko ukorjenjeni i da nisu samo proizvod relativno nedavnih događaja. Rusija se neprestano sukobljavala sa Perzijom i Osmanskim carstvom. Zaista, 1770. godine, nakon poraza Osmanske mornarice, Rusija je zauzela i nakratko okupirala Bejrut. Za Rusiju, Bliski istok i Centralna Azija su povezani sa identitetom zemlje.

Za razliku od Britanije i Francuske, čije su imperije bile potpuno odvojene i fizički i metaforički, imperijalna ekspanzija Rusije uglavnom je bila po cijenu nezavisnosti njenih susjeda. Ova karakteristična razlika dovela je do razvoja strateške kulture u kojoj je granica između ofanzivnog i odbrambenog ratovanja u najboljem slučaju zamagljena. Takve stvari treba razmotriti, kaže Borshchevskaya, kada se razmišlja o ruskim akcijama u Siriji.

Izigravanje neuspjeha SAD-a da intervenira protiv sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada, i pokušaj da se postigne status velike sile u očima Washingtona u tom procesu, ključna je motivacija za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Međutim, Moskva je bila odlučna da ne ponovi svoje greške iz prošlosti. Kada je Rusija ušla u sirijski sukob, američki zvaničnici su tvrdili da će to biti još jedan Afganistan za Kremlj. Međutim, kako Borshchevskaya ističe, isti zvaničnici nisu uzeli u obzir ono što je Rusija naučila iz svoje afganistanske invazije i okupacije 1980-ih; cilj u Siriji je bio spasiti Assadov režim, ali ne po svaku cijenu. Moskva se odlučila fokusirati na zračnu i pomorsku moć s ograničenim brojem čizama na zemlji, prepuštajući to Iranu i njegovim opunomoćenicima milicije. Štaviše, Oficiri ruske vojske rotirali su se sa sirijskim kolegama kako bi iz prve ruke saznali o dinamici kopnenog rata. Ovaj pristup je omogućio Moskvi da održi svoju kampanju u Siriji i izbjegne ponavljanje Afganistana.

Sirija nije jučerašnje pitanje, kako Borshchevskaya upozorava: “Izričitiji neksus Rusija-Iran-Asad samo će naštetiti interesima Zapada izvan Bliskog istoka. A Sirija će ostati pokretač regionalne i međunarodne nestabilnosti u doglednoj budućnosti.” Njena knjiga je dobro napisana, dobro istražena i vrijedna čitanja, jer nam pruža korisne uvide u rusko strateško razmišljanje i šta Sirija znači Putinu, iako mislim da je mogla da ponudi više o unutrašnjim sukobima između proiranske i proruske milicije u Siriji, kao i tenzije između Moskve, Damaska ​​i Teherana.

Ipak, Putinov rat… trebalo bi da bude ključno štivo za kreatore politike i sve zainteresovane za regionalna i globalna pitanja. Pruža mnogo širi kontekst nego inače i važan analitički okvir koji samo može obogatiti rasprave o vanjskim poslovima.

Izvor: middleeastmonitor.com

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: RusijaSirija
Prethodni post

10 citata koji će vas pokrenuti prema uspjehu

Slijedeći post

IZ o izjavama Čovića: Prestanite sijati razdor među vjerskim zajednicama

Slijedeći post
IZ o izjavama Čovića: Prestanite sijati razdor među vjerskim zajednicama

IZ o izjavama Čovića: Prestanite sijati razdor među vjerskim zajednicama

Preporučeno

“Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” pružaju prikaz života Bošnjaka izvan matice

Objavljena imena dobitnika knjige “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja”

11/04/19
Vedad Deljković za Intelektualno.com: Mladima savjetujem da ne budu pasivni

Vedad Deljković za Intelektualno.com: Mladima savjetujem da ne budu pasivni

06/08/19
Rezolucija o genocidu u Srebrenici u Njemačkom parlamentu

Rezolucija o genocidu u Srebrenici u Njemačkom parlamentu

14/02/21
Neke karakteristike agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.-Grebanje po površini

Neke karakteristike agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.-Grebanje po površini

04/06/21

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.