Malo je ljudi moglo predvidjeti da će jedno ubistvo za Valentinovo prošle godine pokrenuti lavinu, koja u vidu svakodnevnih, masovnih protesta pogađa bivšu britansku koloniju Hong Kong. Hong Kong, kao i Makau, uživa poseban autonoman status u okviru Narodne Republike Kine od 1997. godine. Taj poseban status znači, između ostalog, da stanovnik ove regije ne može biti izručen u Kinu radi suđenja. Jedno ubistvo počinjeno na Tajvanu sve će to iz korijena izmijeniti.
Dvadesetjednogodišnja žena iz Hong Konga pronađena je mrtva na Tajvanu. Tamo je boravila sa svojim partnerom kako bi proslavila Dan zaljubljenih. Policija smatra da je žrtva zadavljena. Njen partner, sada glavni osumnjičeni, Chan Tong-kai (20), vratio se u Hong Kong četiri dana nakon ubistva, kao da se ništa nije dogodilo, prije nego što je tajvanska policija mogla istražiti uzrok smrti.
Pravnu „crnu rupu“ koju je ovo ubistvo otvorilo vlasti Hong Konga, predvođene sa Carrie Lam, željele su premostiti zakonom koji bi dopustio da se građani ove autonomne regije izruče Kini. Mnogi u Hong Kongu strahuju da će zakon biti korišten za ciljanje političkih neprijatelja i da će to značiti kraj politike „jedna zemlja, dva sistema“, te tako umanjiti njihova građanska prava.
Pristalice zakona, sa druge strane, kažu da je ovakav akt neophodan kako bi se u sadašnjim propisima „začepila rupa” i tako zaštitio Hong Kong od mogućnosti da postane „utočište za međunarodne bjegunce”. Zvaničnici obećavaju da niko, za koga postoji rizik od političkog ili vjerskog progona, neće biti prebačen na suđenje u Kinu. Osumnjičeni koji bi se mogli suočiti sa smrtnom kaznom također ne bi bili izručivani.
Stav stanovnika Hong Konga prema vlastima u Pekingu
Nakon inicijalnih protesta prijedlog zakona je povučen, ali su protesti nastavljeni. Učesnici protesta vlastima sada zamjeraju grub odnos prema protestima, ali i pokazuju kakav stav stanovnici Hong Konga imaju prema Kini.
Građani Hong Konga su etnički Kinezi, ali istraživanje koje je sproveo lokalni univerzitet pokazuje da mnogi pripadnost Hong Kongu smatraju važnijom. Samo 11% ispitanih smatra sebe Kinezom, a 71% drži da se „ne osjećaju ponosim što su građani Kine“. Protesti su tako samo vrh ledenog brijega, jer brojni učesnici na njima smatraju da bi novi zakon otvori put ka ukidanju autonomije, te bi Hong Kong postao „ samo jedan od gradova Kine“.
Kako su se Bruce Lee i Jackie Chan našli na suprotnim stranama
Pokojni Bruce Lee i Jackie Chan možda su dvojica najpoznatijih sinova Hong Konga, ali zvijezde kung fu-a su potpuno različito posmatrani među ljudima koju učestvuju u historijskom maršu protiv zakona o ekstradiciji. Leejeva poznata izreka “Budi voda, prijatelju” postala je moto protesta među mladim demonstrantima. Demonstranti također nose majice i odjeću koja nosi Leejeve citate ili lik, te tako ikona borilačkih vještina postaje i ikonom protesta.
Sa druge strane brojne građane Hong Konga pogodila je izjava Jackie Chana tokom posjete Tajvanu. On je u jednom intervjuu izjavio da je tek čuo da se u gradu odvijaju protesti i izrazi želju da se što brže uspostavi mir. U medijima se ponovo pojavila njegova izjava iz 2009. godine gdje kaže: “Nisam siguran je li dobro imati slobodu ili ne. Sada sam stvarno zbunjen. Ako ste previše slobodni, vi se kao Hong Kong trenutno. Vrlo je haotičan. Tajvan je također vrlo haotičan. ” Ove izjave, kao i neke druge poteze, stanovnici njegovog rodnog mjesta smatraju izdajom. Tako su se dva velika majstora borilačkih vještina u simboličkom smislu našli na suprotnim stranama.
Protesti kao dio „novog Hladnog rata“
Nije teško uočiti vezu između protesta u Hong Kongu i šireg zatezanja odnosa između Washingtona i Pekinga, navodi analitičar Gideon Rachman u svojoj analizi za Financial Times. „Gledajući još jedan haotični i povremeno nasilni protest prethodnog dana, uočio sam da su brojni demonstranti nosili američku zastavu, nešto što će Kina sigurno iskoristiti kako bi podržala svoju tvrdnju da američka “crna ruka” manipuliše protestima“, dodaje Rachman.
Anti-kinesko držanje jedno je od rijetkih pitanja oko kojeg se američki Republikanci i Demokrati slažu. Kineske vlasti moraju biti pažljive kako će se odnositi prema protestima. Ako dopuste da se neometano odvijaju protesti se mogu pretvoriti u separatistički pokret. Sa druge strane nasilno gušenje protesta izazvalo bi povlačenje brojnih investitora što bi značajno pogodilo kinesku ekonomiju, posebno jer je Hong Kong „prozor u svijet“ za brojne kineske kompanije. Takva pozicija pomaže stvaranje platforme da Zapad, ponajviše Sjedinjene Američke Države, izvrše pritisak na kinesku vlast i ekonomiju, te tako otvore novi front u trgovinskom ratu.
Treba dodati da je ukidanje autonomije Kašmira, od strane indijskih vlasti, potez koji se prezentira kao akcija usmjerena prema Pakistanu ujedno i akt uperen prema Kini, jer se dodatno komplikuje proces razgraničenja ove zemlje sa Indijom. Osim toga, Kina se već desetljećima suočava sa izazovima u slučaju Tajvana i Južnog kineskog mora. Tako da su protesti u Hong Kongu problem koji će vlasti u Pekingu pokušati riješiti brzo, ali bez upotrebe ekstremno nasilnih metoda. Da li će u tome uspjeti ostaje nam da pratimo.
Za Intelektualno.com: Faris Marukić
