Centar za historijska istraživanja (CeHIS) Filozofskog fakulteta u Sarajevu organizuje promociju zbirki osmanske arhivske građe koja se čuva u Franjevačkom samostanu Duha svetoga u Fojnici pod naslovom Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjevačkog samostana, koju je priredio Michael Ursinus, profesor emeritus, jedan od vodećih svjetskih osmanista, dugogodišnji profesor osmanske i bliskoistočne historije na univerzitetima u Birminghamu, Freiburgu i Heidelbergu.
Višetomno izdanje sadrži osmanske dokumente iz 16. stoljeća koji su, kako je ocijenila stučna kritika, dio „kapitalne samostanske zbirke Acta Turcarum (Turski dokumenti)“ nastalih kao rezultat djelovanja „različitih aktera osmanskog političko-administrativnog sistema. Čitatelji među njima mogu susresti sultanske spise, zapovijesti i povelje (fermân, berât/nişân), pisma/naredbe i potvrde (mektup, temessük) visokih provincijskih vojno-upravnih dužnosnika, kavi su bili bosanski namjesnici, zatim, sudsko-administrativna akta kadija i naiba (hüccet, temessük, mürâsele, izvodi iz sudskih protokola/sicil) te listine čiji su izdavači službenici lokalne vlasti, kao što su fojničke vojvode i emini. Najvećim dijelom, radi se o originalnoj građi, koja do sada nije objavljivana, što ove izvore čini posebno vrijednim.
Također, publikacija sadrži i nekoliko prijepisa carskih zapovijesti koji su imali vrijednost isprave budući da su bili ovjereni od strane nadležnih sudsko-administrativnih organa[…] Zajednička karakteristika svih navedenih dokumenata je da se, na neki način, mogu povezati sa franjevačkom zajednicom, ali i da, paralelno s tim, sadrže podatke koji su itekako važni za bolje razumijevanje povijesti Bosne u osmanskom političkom i društvenom kontekstu. Njihovim izdavanjem akteri osmanskih vojno-političkih i administrativnih struktura željeli su postići različite ciljeve, počevši od uređivanja nekog važnog pravnog pitanja vezanog za franjevce i katolike do rješavanje određenog spora ili nesuglasice […]
Profesor Ursinus je posao koji mu je povjeren izveo u skladu s uobičajenim praksama u osmanističkoj struci. Naime, od nekoliko sistema koji se u svijetu znanosti koriste pri transkripciji osmanskih tekstova, on se opredijelio da tekstove fojničkih dokumenata, pisanih arapskim pismom prilagođenog posebnim glasovima osmanskog jezika, transkribira pomoću moderne turske latinice […] Treba reći da je objavljivanje osmanskih dokumenata Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici znanstvenoj zajednici pružilo vrijedne izvore na osnovu kojih će biti moguće reinterpretirati utjecajne reprezentacije i narative o franjevačkoj, bosanskoj i osmanskoj povijesti.
Bez sumnje, ova publikacija bit će zanimljiva i širim međunarodnim intelektualnim krugovima, kako zbog svoje višejezičnosti, tako i zbog rastućeg interesa u vodećim svjetskim akademskim sredinama za izučavanje problematike kroskulturalnih interakcija i tačaka koje su predstavljale kontaktne zone civilizacija. Bosna je bila dio jedne takve zone, mediteranske i zapadnobalkanske, mjesto gdje se dodiruju svijet islama i svijet kršćanstva, a izvori koji se u ovoj publikaciji objavljuju svjedoče upravo o zanimljivim aspektima kontakata između različitih , ali ujedno i sličnih, vjerskih i kulturalnih zajednica“.
Promocija će biti održana u utorak, 28. maja 2019. godine s početkom u 12:00 sati na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U programu učestvuju prof. dr. Ivan Šarčević, doc. dr. Fahd Kasumović i prof. dr. Michael Ursinus, emeritus. Moderator programa bit će doc. dr. Amir Duranović.
intelektualno.com
