Prof. dr. Atif Purivatra je svoj politički i intelektualni rad posvetio razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka Prof. dr. Atif Purivatra je svoj politički i intelektualni rad posvetio razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka
Prof. dr. Atif Purivatra, bosanskohercegovački akademik i višegodišnji predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, rodio se 16. augusta 1928. godine u Sarajevu, a umro je... Prof. dr. Atif Purivatra je svoj politički i intelektualni rad posvetio razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka

Prof. dr. Atif Purivatra, bosanskohercegovački akademik i višegodišnji predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, rodio se 16. augusta 1928. godine u Sarajevu, a umro je na današnji dan 11. septembra 2001. godine. Za svoga života i intelektualnog vijeka ostavio je neizbrisiv trag, kao jedan od vodećih predstavnika Bošnjačkog kulturno-nacionalnog preporoda 70-tih godina XX vijeka.

Osnovno i srednje obrazovanje, Atif Purivatra, stekao je u svom rodnom Sarajevu, gdje upisuje i studije na Pravnom fakultetu. Zvanje magistra političkih nauka stekao je 1965. godine, a doktorsku disertaciju na temu “Jugoslavenska muslimanska organizacija do 1929. godine” uspješno brani 1972. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Doprinos Atifa Purivatre nacionalnoj svijesti Bošnjaka teško je sažeti u nekoliko rečenica, budući da je on već od polovine 60-tih godina prošlog stoljeća bio aktivan u naučnom dokazivanju postojanja bošnjačke nacije, kada zajedno u saradnji sa Muhamedom Hadžijahićem i Mustafom Imamovićem u okviru studijskog projekta o stavu Muslimana Bosne i Hercegovine  u pogledu nacionalnog opredjeljenja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, radi na afirmaciji muslimanskog nacionalnog identiteta. Godine 1969. Atif Purivatra objavljuje knjigu „Nacionalni i politički razvitak Muslimana“,  a pet godina kasnije objavljuje knjigu „Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca“, kapitalno djelo u kojem je Atif Purivatra pisao o zasebnosti Bošnjaka u periodu između dva svjetska rata, pogotovo o njihovom zasebnom političkom organizovanju kroz JMO, kao istrumentu opiranja sve agresivnijoj politici nacionaliziranja Bošnjaka u pravcu srpske, odnosno hrvatske nacije. O Bošnjacima u periodu između dva svjetska rata, akademik Purivatra piše još nekoliko radova, od kojih je bitno istaknuti one vezane za provođenje agrarne reforme u Bosni i Hercegovini za vrijeme monarhističke Jugoslavije. U radovima „Ekonomski genocid nad Muslimanima pod vidom agrarne reforme u Jugoslaviji (1918-1941)“ i „Političke partije prema agrarnoj reformi u Bosni i Hercegovini neposredno poslije 1918. godine“, prof. dr. Purivatra iznosi niz činjenica o bošnjačkim zemljoposjednicima i Bošnjacima općenito, koji su tih godina bili pogođeni velikim nevoljama uzrokovanih agrarnom reformom.

U periodu neposredno pred popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1971. godine, na kojem je Bošnjacima prvi put dozvoljeno da se u nacionalnom smislu izjasne kao Muslimani sa velikim „M“,  Atif Purivatra je, pored već aktivnog intelektualnog rada, bio i aktivan „na terenu“ među Bošnjacima. Nastupajući na radiju i televiziji, govorio je o potrebi da se Bošnjaci na prestojećem popisu izjasne kao Muslimani. U tu svrhu, napisao je, zajedno sa svojim saradnicima, nekoliko tekstova koji su štampani u brošurama te su podjeljeni narodu u cilju uvjeravanja u ispravnost takvog izjašnjavanja na popisu. Na spomenutom popisu stanovništva iz 1971. godine kao Musliman izjasnilo se 40% građana SR Bosne i Hercegovine. Dakle, Bošnjaci su tada bili najbrojniji narod u SR BiH, a treći najbrojniji u SFRJ. Iako te 1971. godine nije vraćeno historijsko ime Bošnjaka, učinjen je veliki korak naprijed ka afirmaciji nacionalne svijesti našeg naroda, a ime Bošnjak vraćeno je naciji 1993. godine.

Ogroman je doprinos Atifa Purivatre razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka. Skoro čitav svoj život posvetio je intelektualnom i političkom radu u tom pravcu. O tome svjedoče njegovi radovi, nastupi u javnosti, kao i svjedočanstva njegonih saradnika i ljudi koji su ga najbolje poznavali. Također dobitnik je Šestoaprilske nagrade svog rodnog grada Sarajeva, te je od 1995. godine, pa do svoje smrti 11. septembra 2001. obnašao funkciju predsjednika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Svojim neumornim radom i zalaganjem često je dolazio u sukob sa protivnicima ideje afimracije bošnjačke nacije, ali akademik Purivatra nije dozvolio da ga se pokoleba u njegovom radu, koji je za Bošnjake kapitalan. Njegova ostavština Bošnjacima je ogromna. Tih 60-tih godina XX stoljeća, Atif Purivatra je jedan od predvodnika bošnjačke inteligencije koja se po prvi put, u periodu postojanja Jugoslavije, javno zauzela za pitanje nacionalnog identiteta Bošnjaka. Put do cilja je bio mukotrpan, ali ostvariv.

No, svjedoci smo da je i danas ponovo aktuelna (ako je ikad i prestala biti) politika negiranja postojanja Bošnjaka i Bosne i Hercegovine kroz historiju, a put kojim su krenuli Atif Purivatra i svjesni bošnjački intelektualci tih godina, trebao bi biti put kojim će nastaviti hoditi nova generacija bošnjačke inteligencije.

Za Intelektualno.com piše: Dino Hajdar

Facebook komentar

Intelektualno