• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Privredni razvoj između dva svjetska rata: Bosna i Hercegovina je zajedno sa Makedonijom, Crnom Gorom i Kosovom spadala u red nerazvijenih zemalja Kraljevine Jugoslavije

Intelektualno Intelektualno
17/09/2019
in BiH, Ekonomija, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka
0
Privredni razvoj između dva svjetska rata: Bosna i Hercegovina je zajedno sa Makedonijom, Crnom Gorom i Kosovom spadala u red nerazvijenih zemalja Kraljevine Jugoslavije
0
Dijeljenja
1k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Monarhistička Jugoslavija je za vrijeme svog postojanja u pogledu privrednog razvitka spadala među najzaostalije zemlje svijeta. Kao i u svakoj državi, pa tako i u monarhističkoj Jugoslaviji svi dijelovi zemlje nisu bili podjednako razvijeni. U jednoj takvoj privredno siromašnoj zemlji za tadašnje standarde, Bosna i Hercegovina je spadala među njena najnerazvijenija područja.

Osmanska i Austro – Ugarska vlast ostavile su duboke tragove u privrednom razvoju Bosne i Hercegovine. Završetak Prvog svjetskog rata zatekao je bh. privredu nerazvijenu i zaostalu. Industrija je bila neznatno zastupljena, dok je poljoprivreda bila dominirajuća grana privrede kojom se bavilo preko 85% stanovništva. Prva industrijska postrojenja u BiH podignuta su za vrijeme Austro – Ugarske vlasti. Izgrađena su manja preduzeća u rudarstvu, drvnoj i hemiskoj industriji u kojima je radilo 30 – 40 000 radnika. Većina ovih kapaciteta podignuta su da bi se iz zemlje eksploatisala prirodna bogatstva s kojima je BiH bila bogata. U zemlji se nije mnogo proizvodilo, a strani kapital (većinom njemački i austrijski) dominirao je industrijom.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Iako je poljoprivreda bila glavna privredna grana i ona je bila zaostala i nerazvijena. Tehnički nivo poljoprivrede nije išao u korak sa tadašnjim europskim standardima, što je direktno uticalo na proizvodnju. Pored svega toga bosanski seljak se u ovom periodu po prvi put susreće sa kapitalom od momenta kada je vlast preko privilegovane banke počela izdavati kredite seljacima za otkup zemlje. Mnogi od njih se nisu snašli u novim okolnostima i uslijed dugovanja počeli su propadati. U Austrougarskom periodu nije došlo do riješavanja agrarnog pitanja u zemlji, koje je bilo dominirajuće pitanje poljoprivrede, ali i naconalno-konfesionalnih odnosa u zemlji.

Prvi svjetski rat donio je neznatne promjene, pa je BiH sa ovakvom privrednom slikom ušla u sastav Kraljevine SHS.

Razvoj industrije BiH između dva svjetska rata karakteriše spor razvoj starih tvornica i mali broj novootvorenih tvornica, uz strani kapital kao vodeći u njenoj industriji. Podaci iz 1938. godine govore nam da je u BiH bilo u pogonu 299 industrijskih preduzeća, od kojih je 145 bilo izgrađeno prije Prvog svjetskog rata. Tehnička oprema ovih tvornica je bila niskog kvaliteta i većinom je već istrošena nabavljana u inostranstvu. Prosječan uložen kapital u jednu novootvorenu tvornicu u Kraljevini je iznosio 2.878 000 dinara, dok je u BiH prosjek iznosio 1.851 000 dinara ili 64% jugoslavenskog prosjeka. Većina ovog kapitala je bila stranog porijekla, a privlačila ga je jeftina radna snaga i mogućnost nabavke sirovina za proizvodnju. Male nadnice radnika u BiH  rezultat su relativno visokog prirodnog priraštaja stanovništva BiH u odnosu na ostatak Jugoslavije. Povećanje broja radno sposobnog stanovništva doveo je do veće potražnje za radnim mjestima nego što je industrija mogla da zaposli, što je u konačnici dovelo do smanjenja visine nadnica. No broj zaposlenih ljudi je i dalje ostao minoran, kao i produktivnost bosanskohercegovačke industrije. Također je velika stopa nepismenosti, u visini od 72,9% nepismenog stanovništva, dovela do manjka kvalifikovane radne snage što je predstavljalo nepremostiv problem za organizovanje proizvodnje.

BiH je zajedno sa Makedonijom, Crnom Gorom i Kosovom spadala u red najnerazvijenijih zemalja Kraljevine, a sa malim ulaganjima u njhovu industriju samo su još više povaćane razlike u odnosu na privredno razvijenije zemlje.

Nerazvijenost industrije odrazila se i na ostale privredne grane u BiH. Poljoprivreda je i dalje bila zaostala, a njen razvoj kočila je loša tehnička oprema i usitnjenost posjeda koji su nastali kao produkt loše agrarne reforme. Bosanski seljak nije mogao da proizvodi za tržište, a ponekad ni za vlastite potrebe. Dok se Europa susrela sa krizom hiperprodukcije, u BiH je manjkalo poljoprivrednih proizvoda. Nepostojanje velikih industrijskih postrojenja i brojnog proleterijata u gradovima lišila je poljoprivredu tržišta, pa se kapitalistička poljoprivreda u zemlji u ovom periodu nije razvila. Mehanizacija je bila oskudna. Prema podacima iz 1938. godine, u Mostarskoj oblasti u upotrebi je bilo 15. 819 ralica i 352 pluga, a u ostalim dijelovima zemlje situacija je bila slična ili čak gora. Dakle, vidimo da je u periodu između dva svjetska rata osnovno sredstvo za rad bila ralica, plug je bio rijetkost, a traktori gotovo da se nisu ni koristili u poljoprivredi.

Loše provedena agrarna reforma nije napravila nikakav pomak u poljoprivrednoj proizvodnji. Osim što je s njom izmjenjena vlasnička struktura, ništa se značajnije nije dobilo. Posjedi su usitnjeni i kao takvi su lišeni proizvodnje za veliko tržište.

O zaostalosti bosanskohercegovačke privrede između dva svjetska rata ukazuje nam i nerazvijenost saobraćaja. Većina željezničke pruge, koja je bila u prometu u ovom periodu, izgrađena je za vrijeme Austro – Ugarske. Tada je izgrađeno 1. 864 km pruge, dok je u monarhističkoj Jugoslaviji izgrađeno samo 176 km pruge. Ni drumski saobraćaj nije bio u boljem stanju, a karakterisala ga je teška prohodnost kao i slaba povezanost gradova sa rubnim dijelovima oblasti.

Za Intelektualno.com piše: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: Dino HajdarIndustrijaKraljevina JugoslavijaPoljoprivredaPrivreda BiH
Prethodni post

Bratski odnosi Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori

Slijedeći post

Promocija izdanja CNS-a i BALANS-a u Travniku

Slijedeći post
Promocija izdanja CNS-a i BALANS-a u Travniku

Promocija izdanja CNS-a i BALANS-a u Travniku

Preporučeno

Song For Sarajevo: Kako je 1994. Judy Collins pjevala za opkoljeno Sarajevo

Song For Sarajevo: Kako je 1994. Judy Collins pjevala za opkoljeno Sarajevo

18/01/23
Ratni zločini: Ukrajina tvrdi da je u Limanu pronađena masovna grobnica

Ratni zločini: Ukrajina tvrdi da je u Limanu pronađena masovna grobnica

12/10/22
“Minka” – roman Abdurezak Hifzi Bjelevaca

“Minka” – roman Abdurezak Hifzi Bjelevaca

06/03/19
Boris Trapara za Intelektualno.com: Za gradove u Bosni i Hercegovini, pa tako i za Sarajevo, francuska iskustva u tretiranju i zaštiti spomenika predstavljaju izuzetno značajan izvor

Boris Trapara za Intelektualno.com: Za gradove u Bosni i Hercegovini, pa tako i za Sarajevo, francuska iskustva u tretiranju i zaštiti spomenika predstavljaju izuzetno značajan izvor

16/02/21

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.