Granada je smještena u podnožju planine Siera Nevada, na ušću četiri rijeke. Gradom su vladale berberske dinastije: Almoravidi, Almohadi i Nasridi. Poznata je po palatama Alhambra (ar. Kelat Al-Hamra) i Generalife (ar. Jannat al-Arif), koju su izgradili Nasridi i Albacinu (ar. El Albayzín), kojeg krase uske ulice iz vremena maurske vladavine. U Granadi danas živi veliki broj muslimana, uglavnom marokanskog porijekla.
U obilazak grada krećemo s Albacina, brežuljka smještenog iznad središnjeg dijela Granade. Za turiste i druge posjetioce Granade posebno su lijepi romantični zalasci sunca iznad Alhambre, a upravo sa Albacina se pruža jedan od najljepših pogleda na Alhambru i centar Granade.
Vodič i sagovornik Ibrahim u Granadi živi gotovo deset godina. Došao je iz Marakeša (Maroko), grada koji je bio inspiracija brojnim graditeljima. Upravo njegovo rodno mjesto nosi simboličan nadimak “Al Hamra – crveni grad” kao i veleljepna palata Alhambra. Sa još jednim prijateljem u centru Granade otvorio je mali restoran, u kojem se nude razni specijaliteti arapske kuhinje. Kako kaže, u Granadi danas živi dosta muslimana iz Maroka koji su se tamo iselili u potrazi za boljim životom.
Ostaci palate Jusufa III
Većina muslimana, koja se doselila u Granadu ima svoje trgovačke radnje u kojima prodaju robu iz islamskog svijeta, a neki, pak, imaju male restorane gdje, uglavnom, nude halal hranu.
Znatan broj Španaca primio islam
Šetnju Albacinom nastavljamo kroz mrežu uskih ulica, koju čine tradicionalne kuće, sa prekrasnim vrtovima i voćnjacima, okruženih visokim zidovima. Prema riječima našeg sagovornika, karakteristika za ovaj kraj u vremenu maurske vladavine, bio je sistem vodosnadbijevanja i kanalizacije, sa mrežom cijevi koje su bile postavljene od bunara do domaćinstva. U blizini su arapske kupke, kao svjedok vremena, u kojem je jedan narod veliku pažnju poklanjao čistoći.
Dolazimo do mjesta na Albacinu, gdje je 1499. godine izbila posljednja pobuna Maura, zbog prisile da muslimani prihvate kršćanstvo. Danas, nakon više od 500 godina, Društvo za povratak islama u Španiju, uspjelo je da se izbori, da se za potrebe muslimana izgradi džamija. Krasi je prekasno dvorište s fontanom. U toj džamiji danas se klanjaju svi dnevni namazi, džuma i bajram-namazi. Pored Marokanaca, džamiju svakodnevno, radi obavljanja namaza, posjećuje i znatan broj Španaca koji su primili islam. Imali smo priliku da prisustvujemo džuma-namazu i da se upoznamo s nekolicinom džematlija, sa kojima smo razgovarali o životu muslimana u Španiji.
Podsjećanje na nekadašnja vremena
Obilazak Granade nastavljamo spuštajući se niz uske i strme ulice, s malim trgovinama, restoranima, prodavnicama keramike i suvenira. U jednom internet-klubu razgovarali smo s trgovcem Mustafom. On je u Granadu došao iz Rabata (Maroko), u potrazi za poslom i boljim životom. Ovdje je otvorio trgovačku radnju i radi do kasno u noć kako bi prehranio porodicu. Složili smo se da stari dio Granade zaista podsjeća na nekadašnja vremena kada su ovim dijelom Evrope vladali Nasridi.
Do Alhambre stižemo idući uskim ulicama koje natkrivaju balkoni puni cvijeća, s mnoštvom različitih dekoracija i ponovnim podsjećanjem na maursko doba.
Mokarebe dizajn ukrašavanja u Lavljoj palati
Nakon brojnih putovanja u Andaluziju, Granadu, svaki novi obilazak Alhambre budi nove emocije i pitanja. Zar je moguće da ovdje više nema Maura? Nekada su bili svijetla tačka Evrope i svijeta, jedno od najvažnijih i najbogatijih središta islamske i svjetske kulture i umjetnosti. Živjeli su u vremenu velikog razvoja nauke, tehnologije i umjetnosti, narod visokog stepena kulture i obrazovanja. Pitanje na koje sigurno nikad neću naći odgovor.
‘Nema pomoći bez pomoći Boga’
Nasrid dinastija, koja vodi potomstvo od ashaba Sa’da Ibn Ubada vladala je Emiratom Granade od 1232. do 1492. godine, odnosno sve do pada u ruke kršaćanskog kraljevstva Kastilje i Aragonije. Alhambra je remek-djelo islamske i svjetske arhitekture i jedna od rijetkih građevina koja je nakon Rekonkviste (protjerivanje Arapa sa teriorije Pirinejskog poluostrva) ostala izuzetno dobro očuvana.
Kompleks Alhambre čine brojne palate, dvorišta i bazeni koji, uz estetsku, imali i funkcionalnu ulogu – da rashlade stanovnike Granade i goste u vrelim ljetnim danima. Posebnu pažnju pobuđuje Komares palata, koja se sastoji od Brodske i Dvorane ambasadora, tornja i predivnog dvorišta s ribnjakom. Kupola je remek-djelo drvorezbarstva i simbolizuje sedam nebesa s prijestoljem Gospodara svjetova (Arš). Toranj ima pet spratova, a mi se zadržavamo na trećem, odnosno na mjestu nekadašnjih privatnih sultanovih odaja. Sa ovog mjesta pruža se pogled na cijelu Alhambru i okolinu.
Detalj iz dvorane Mokarebe u palati Komares
Prema brojnim knjigama, koje su ispisane za vrijeme vladavine Maura, u mnogima se navodi, kako su sultani uz veleljepne palate pravili bazene, koji su imali ulogu ogledala. Upravo pogled iz sultanovih odaja na druge dijelove Komares palate svjedoči ovoj tvrdnji. Sva ljepota ove palate završava u dvorani Mokarebe, gdje prekrasna kupola stoji na osam pandantiva ukrašenih mokarebe dizajnom. Na pandantivima stoji natpis: “Nema pomoći bez pomoći Boga, Blagog i Milostivog”.
Samo jedna vrata nas dijele od Lavlje palate koja pokazuje nevjerovatnu senzibilnost i harmoniju. Lavlje dvorište izgrađeno je u srcu palate za vrijeme vladavine sultana Muhameda V. Nekad je to bilo glavno dvorište Nasrid dinastije, a danas je jedan od najpoznatijih dijelova Alhambre. Ime je dobilo po mramornoj fontani s dvanaest lavova. Smatra se da dvanaest lavova predstavlja dvanaest mjeseci u godini, a kanali ispod fonate četiri dženetske rijeke. Na putu od Alhambre prema Generalifeu dolazimo do još jedne veleljepne palate, pod nazivom El Partal, za čiju je gradnju zaslužan Jusuf III.
Generalife – jedno od najposjećenijih mjesta u Španiji
Obilazak Granade završavamo izvan zidina Alhambre, na obroncima brda Cerro del Sol, obilaskom Generalifea (ar. Jannat al-‘Arif). Izgrađen je u 14. stoljeću za vrijeme vladavine Muhameda III, kao ljetnikovac posljedne maurske dinastije Nasrida.
Generalife je izgrađen u 14. stoljeću kao ljetnikovac posljednje maurske dinastije Nasrida
Put od Alhambre do Generalifea isprepleten je brojnih vrtovima, kaldrmom, čempresima, sa bazenima koji imaju ulogu fontane. Iz perioda gradnje sačuvana su dva dvorca, povezana vodenom baštom, koju krasi dugačak bazen okružen cvijećem, te fontanama sa obje strane bazena. Zajedno sa Alhambrom predstavlja jedno od najznačajnih ostvarenja maurske arhitekture i jednu od najvećih atrakcija i najposjećenijih mjesta u Granadi i Španiji.
Alhambra, Generalife i Albacin uvršteni su na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.
Piše: Adis Tanović
Al Jazeera Balkans
