Priča o dobrim ljudima koji spašavaju svoje komšije: ‘Znaš li Nunu Montiljo?’

Nedavno je u punoj sali Bošnjačkog instituta održana promocija četvrtog romana bosanskohercegovačkog esejiste, novinara, književnika i kolumnite Edina Krehića. Nakon romana Čuvaj se, Nisam te se negledao te Jednog dana doći ću, oče, roman Znaš li Nunu Montiljo? nastavlja plodonosnom putanjom poput svojih prethodnika. Roman je napisan stilom koji pogoduje široj čitalačkoj publici, a njegova tematika je svjedočanstvo o stradanjima, zlim ljudskim sudbinama, ali i dobru koje je u iskonu svakog čovjeka. Roman o Nuni Montiljo u osnovi ima stvarnu priču o Raheli Montiljo koja je preživjela holokaust te neko vrijeme provela u ustaškom logoru u Đakovcu. Veći dio romaneskne radnje odvija se u Sarajevu u kojem Badro Montiljo, čiju su preci utočište i zaštitu od progona pronašli upravo u ovom gradu, ima trvornicu čokolade i veoma je poštovan. Ugodan porodični život provodi sa suprugom Laurom i njihovom jedinicom Nunom u svojoj kući blizu Vijećnice. Njihovi najbolji prijatelji su članovi porodice Karamehmedović, doktor Uzeir, njegova supruga Hanka i kći Esma. Autor romana vrlo vješto dijalogizira s prošlošću što je veoma vidljivo u pojedinim dijelovima u romanu. Sam početak romana je vraćanje nekih 200 godina unazad, u vrijeme Sarajevskog purima. Vidljiva veza s prošlošću je i historijska podloga nastanka pojedinih građevina u Sarajevu, prvenstveno Vijećnice koja je je bila stalna preokupacija glavnog lika Badre Montilja. Autor se ne stavlja u poziciju naratora, nego sve činjenice saopštava kroz riječi i misli likova, u prvom redu arhivara, zamišljenog čuvara sarajevske historije.

Kada počinje progon Jevreja, Badro Montiljo, uprkos činjenici da je u opasnosti njegov život i život njegove porodice, ne želi napustiti Sarajevo. Obilježeni kao Jevreji, kao oni koji su nepoželjni u fašističkom društvu, Montiljovi dani provode u zatočeništvu vlastitog doma. Jedinu pomoć im pruža porodica Karahmetović, donoseći im hranu i druge potrebštine. Posebna priča se formira oko Nune i Esme, djevojčice dviju porodica koje se vole poput sestara.

Dok se Montiljovi u velikom strahu kriju u kući, Sarajevom vlada progon, hapšenje i ubijanje Jevreja. Fašističke vlasti uzimaju sve više maha i postaju sve jače. Doktor Karamehmedović postaje veoma priznat u fašističkom društvu, nižući uspjehe pri spašavanju kako građana Sarajeva, tako i njemačkih vojnika. Zbog zle kobi koja zadesila sarajevske Jevreje, Montiljovi se u jednom momentu odlučuju na veoma opasan put ka Mostaru koji bi im omogućio spasenje i dalji put u Italiju. U tajnom bijegu pomažu ima Karamehmedovići. Nažalost, kolona koja se uputila ka Mostaru pred samim ciljem biva otkrivena. Badrova supruga Laura pogiba, a on i malena Nuna bivaju zatočeni i odvezeni u logore. Od tog trenutka Badrova jedina želja je da spasi Nunu koja je iz logora poslana kao ispomoć u jednu njemačku porodicu. Badrova želja u konačnici biva ostvarena. Nuna se spašava zahvaljujući udovici Evi i Uzeiru Karmehmedoviću koji je dovodi u svoju kuću kao posvojenu kćer, dijete rodbine koja je poginula. Nuna dobiva i novo ime Memnuna i zajedno sa Esmom živi kao rođena sestra pod istim krovom. Iako je radnja romana Znaš li Nunu Montiljo? dinamična, bez suvišnih opisa i sitnih detalja, psihička slika likova je jasno ocrtana. Kroz roman možemo pratiti karakterne obrise likova, naročito doktora Uzeira Karamehmedovića koji se u jednom trenutku, nošen slavom i društvenim ugledom, nalazi u dilemi da li postupiti onako kako nalaže srce ili podleći iskalkulisanim porivima ljudskog ega.

Roman Edina Krehića počinje zlom sudbinom kojoj se suprotstavljaju dobri ljudi spašavajući svoje komšije. Ista situacija je prisutna i na samom kraju romana kada se Esma 1992. godine, sa falsifikovanim dokumentima i prezimenom Montiljo, zajedno sa svojom sestrom Nunom, uspijeva spasiti iz opkoljenog Sarajeva. Sestre, jedna jevrejske, a druga islamske vjeroispovijesti, ponovo 2014. godine, zajedno sa svojim porodicama, sjede u svojoj kući u Sarajevu i jedu crnu halvu, poslasticu Sarajevskog purima. Ostaju u ovom gradu jer, kako Krehić kaže:

“Ni posve istok, ni blizu zapad. Da… Možda zato Sarajevo na plećima, kao samar, nosi taj čudni šarm. Kada ga gosti sa strane prvi put vide, često ostanu opčarani…Čime, pobogu?”

Roman Znaš li Nunu Montiljo? je jedna zanimljiva životna priča, djelo koje svjedoči holokaustu, kakvih je malo u našoj književnosti. Autor je, podsredstvom svojh likova, jasno stao na stranu dobra, njegujući iskonske ljudske vrijednosti.

Piše: Azra Crnčalo-Lisica

intelektualno.com