• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Poslije intervjua Rada Đokić otišla na kafu, a Muradif na strijeljanje

Intelektualno Intelektualno
04/04/2021
in Aktuelno, Historije Bosne i Bošnjaka
0
Poslije intervjua Rada Đokić otišla na kafu, a Muradif na strijeljanje
0
Dijeljenja
2.5k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Avdo HUSEINOVIĆ

Prepreka zaboravu su slike, taj vjerni svjedok na prohujala vremena. Jezivi su slučajevi autentičnosti nekih ratnih slika i video snimaka, jezive su okolnosti i namjera njihova nastanka, a i saznanja šta je uslijedilo nakon toga. Brojni su slučajevi ljudi tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, koji su nakon fotografisanja ili snimanja video kamerom ubijeni. Poznate su šokantne fotografije Rona Haviva, na kojima se u Bijeljini prvih dana aprila 1992. vide i žrtve i Arkanovi zločinci, kao i one na kojima Goran Jelisić tzv.srpski Adolf, početkom maja 1992. u centru Brčkog ubija Huseina Kršu i Hajrudina Muzurovića. Još šokantnije je da je za uslugu fotografisanja direktnog ubijanja ove dvojice Bošnjaka, fotograf Bojan Stojanović iz Beograda platio ubici Jelisiću 500 njemačkih maraka, a da je za fotografije objavljene na naslovnicama The New York Timesa, TIME-a i The Guardian, dobio uglednu nagradu World Press Photo.

Slični tekstovi

Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023
Schmidtov put u Pakao

Oglasio se Schmidt: Potpuna kapitulacija ili pametan potez?

12/09/2023

Novinarka TV Novi Sad Milijana Baletić obrela se u Čajniču i 11. maja 1992. u Lovačkom domu u Mostini, pored tijela ubijenih Bošnjaka logoraša, snimila intervju sa dr. Duškom Kornjačom. Dok su se u kadru vidjela mrtva tijela ubijenih Bošnjaka, Milijana je ovako počela svoj izvještaj: “Noću su Zelene beretke napale ovaj zatvor sa ciljem da izvuku one koji im trebaju, a one koji su odslužili svoje, zverski su likvidirali.“

„A šta je, po vašem mišljenju, bio glavni motiv da se pobiju ovi ljudi?”, pita Milijana doktora Kornjaču. Sa bradom do pojasa, Kornjača se drži dogovorenog scenarija: “Vjerujem da su u njima prepoznali one koji su sarađivali s njima, pa su donijeli odluku, da oni ne bi ispričali o njihovom ponašanju, da ih uklone sa lica zemlje.” Ta laž je proturana kao gebelsovska istina, možda je to i prvi snimak u kojem je započela nepresušna strategija u kojoj Srbi svoje zločine pripisuju žrtvi. Po kojoj je žrtva ubila sebe.

Fotograf Milan Timotić iz Zemuna fotografisao je 9.juna 1992.godine kako srpski vojnici muče Jasmina Hodžića u višegradskoj policijskoj stanici. Pretpostavlja se da je Jasmin tog dana i ubijen, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2010. iz jezera Perućac u Slapu kod Žepe. Timotić će četiri mjeseca kasnije, u višegradskom hotelu Vilina vlas fotografisati i mučenja Bošnjaka iz sela Sjeverin, koje je zločinac Milan Lukić sa svojim „Osvetnicima“ 22.oktobra 1992. oteo iz autobusa na relaciji Rudo-Priboj. Poslije mučenja i slikanja, 17 otetih Bošnjaka iz Sjeverina je ubijeno i bačeno u Drinu. Pretpostavlja se da je po nalogu Službe državne bezbednosti Srbije fotograf Timotić fotografisao više stotina ubistava Bošnjaka u Višegradu. Prilikom svjedočenja pred Sudom u Beogradu, Timotić se 2005. branio amnezijom. Ničega se nije sjećao. Ni Višegrada, ni žrtava, ni ubica…

U kasarni Uzamnica kod Višegrada, nakon zarobljavanja bio je zatvoren Abdulah Kahriman Dule. Nakon što je pred kamerama Kanala S sa Pala, pod prisilom dao izjavu o navodnim bošnjačkim zločinima nad Srbima u Višegradu i Goraždu, Abdulahu se gubi svaki trag. Niko nije odgovarao za njegovo ubistvo.

Azura Jakupovića, vlasnik kafića “Marlboro” iz Kozarca, prepunog modrica na licu intervjuisali su prijedorski novinari Rade Mutić i Živko Ećim. Nedugo nakon toga i Azur je ubijen.Nakon okupacije Kozarca, Bećir Medunjanin zajedno sa suprugom Sadetom i sinom Anesom zarobljen je 10.juna 1992.godine na Kozari. Kada su uhapšeni Medunjanini, novinari Živko Ećim i Rade Mutić su napravili reportažu o njihovom hapšenju. Fotografija porodice Medunjanin je objavljena u „Kozarskom vjesniku“. Nakon fotografisanja, odvedeni su u logor Omarska. Bećir i supruga Sadeta nisu preživjeli. Na snimcima logoraša u logoru Omarskoj koje je 05.avgusta 1992. snimila ekipa britanske TV ITN vidi se Nedeljko Nedo Ilišinović – Ilišin. Preživio je srpske logore smrti Keraterm, Omarsku i Manjaču. Prvog dana po puštanju sa Manjače, ubijen je u rodnoj Ljubiji u jesen 1992. Navodni ubica Ljuban Pejić je na slobodi!

Postrojbe HVO-a 9.maja 1993.godine, izvršile su žestok napad na komandu 4.korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine u zgradi Vranice na zapadnoj obali Neretve u Mostaru. Nakon 36 sati borbe, opkoljeni u plamenu, borci Armije su pokušali proboj. Tom prilikom je zarobljeno 13 članova komande Četvrtog korpusa. Zarobljavanje ovih vojnika je snimljeno, novinarka Dijana Čuljak je s njima razgovarala, a snimak je emitovan u emisiji Dubravka Merlića “Slikom na sliku” na Hrvatskoj televiziji. Zna se da su zarobljenici odvedeni u MUP, a nakon toga u Mašinski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić”, gdje su nakon zvjerskog maltretiranja ubijeni. Među ubijenim je bilo pet jedinaca u roditelja.

Današnji ministar MUP-a RS Dragan Lukač je bio ratni komandant Banjalučkog odreda Specijalne brigade policije RS. Na ratnim snimcima napada srpskih snaga na Sokolac, predgrađe Bihaća, vidi se kako Lukač i njegovi vojnici 24. novembra 1994. maltretiraju zarobljenog mladića Nedžada Dizdarevića. Lukač je, kako se čuje i vidi na snimku, naredio da Nedžada odvedu. Nesretni mladić nakon odvođenja je zaklan.

Za ovaj strašni zločin osuđen je samo Pavle Gajić iz Ključa, pripadnik jedinice „Orlovi Grmeča“. Gajić je na Sudu Bosne i Hercegovine priznao da je zaklao Nedžada Dizdarevića. Osuđen je na sedam godina zatvora. Jedan pripadnik Specijalnog odreda policije sve akcije oko Bihaća snimio je kamerom, a dijelove snimka je objavila i ratna banjalučka televizija.

Na snimcima beogradskog novinara Zorana Petrovića Piroćanca koje je nakon okupacije Srebrenice snimio u Sandićima, na putu Bratunac-Konjević polje, 13.jula 1995. vide se desetine Bošnjaka koji se predaju Specijalnoj brigadi MUP-a RS.

Od ljudi viđenih na snimcima uspio je preživjeti samo 15-godišnji Enver Husić. Ostali su ubijeni nekoliko sati kasnije u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica, udaljenoj oko kilometar od lokacije na kojoj su kamere zabilježile posljednje sate njihovih života.

Iako postoji video snimak njihovog zarobljavanja, Tužilaštvo BiH još nije procesuiralo odgovorne za strijeljanje Hazima Memića i Suada Velagića Suada, pripadnika 707. brigade 7.korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su strijeljani početkom oktobra 1995. godine u Mrkonjić Gradu. Naime, Bugojanci Hazim Memić i Velagić Suad su zarobljeni 2. oktobra 1995. godine od strane pripadnika Vojske RS i Specijalne brigade policije RS. Zarobljeni su u mjestu Sitnica. Nakon što su zarobljeni oni su odvedeni u Mrkonjić Grad, gdje su bili zatočeni nekoliko dana. Na snimku se vidi kako Hazim Memić razgovara sa jednim od srpskih vojnika koji su ga zarobili, vidi se da se dobro znaju. Porodica Hazima Memića tvrdi da je riječ o poznatom Bugojancu koji je danas rukometni trener u Banjojluci.

Selo Košutica, udaljeno pet kilometara od Sokoca, na podromanijskog vjetrometini upamtilo je kroz historiju decenije nevolja.Posebno se pamtio slučaj koji je tokom Drugog svjetskog rata unakazio selo. Nakon što su partizanske jedinice ubile jednog njemačkog vojnika, vojnici iz sastava Sedme SS divizije „Princ Eugen“ 10.jula 1943. za odmazdu su ubile 69 Bošnjaka u Košutici. Većina ubijenih bili su žene i djeca (ukupno 37 djece i 16 žena). Od tog krvavog dana, Košutica se nikad nije oporavila.Četrdeset i devet godina kasnije, ljeta 1992. pedesetrogodišnji Muradif Tahirović je bio posljednji Bošnjak koji je ostao u selu.-Ja imam povjerenje potpuno u komšije Srbe, da nemam ne bi ni ostao-rekao je Muradif u izjavi za TV Beograd.

Muradifov komšija Srbin sa prezimenom Drljević kasnije je pričao: „Kad se kamera ugasila, novinarka Rada Đokić i kamerman su otišli na kafu, tu u jednu kuću u selu, a Muradifa su srpski vojnici odveli i ubili na brdu Maluš, pored puta Sokolac-Knežina.“

Facebook komentar
Tags: Avdo HuseinovićRatni zločini
Prethodni post

Novinar Kyev Posta Oleksiy Sorokin za Intelektualno.com o stanju u Ukrajini: Ukrajina trenutno pokušava izbjeći rat

Slijedeći post

Dan bošnjačke dijaspore: Dijaspora je imala veliki udio u reafirmaciji našeg identiteta

Slijedeći post
Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore povodom Međunarodnog dana migranata

Dan bošnjačke dijaspore: Dijaspora je imala veliki udio u reafirmaciji našeg identiteta

Preporučeno

Mustafa Gradaščević za Intelektualno: Čast mi je što u skladu sa svojim mogućnostima mogu dati doprinos razvoju naše zemlje.

Mustafa Gradaščević za Intelektualno: Čast mi je što u skladu sa svojim mogućnostima mogu dati doprinos razvoju naše zemlje.

01/09/22
Sevdalinka – najreprezentativniji oblik bošnjačke usmene tradicije

Sevdalinka – najreprezentativniji oblik bošnjačke usmene tradicije

02/04/20
Eden Dialogzentrum u Aarau upriličio Biznis Konferenciju koja je okupila eminentne učesnike

Eden Dialogzentrum u Aarau upriličio Biznis Konferenciju koja je okupila eminentne učesnike

25/06/23
Na Vlašiću pronađena tijela Bošnjaka ubijenih 1992. godine

Na Vlašiću pronađena tijela Bošnjaka ubijenih 1992. godine

06/06/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.