O porijeklu Roma dugo vremena se nije ništa znalo. Postojala su određena nagađanja, bez relevantnih dokaza. Tako su, naprimjer, pojedini smatrali da Romi potiču iz starog Babilona, odakle su se raselili po raznim dijelovima svijeta. Drugi su ih smatrali Tatarima. Kao argument pri ovoj tezi, bio je da su Romi došli sa sjeveroistoka u Sjevernu Evropu. Zbog toga ih Skandinavci nazivaju „Tattern“. Jedna od najzastupljenijih teza bila je da su Romi porijeklom iz Egipta. Na osnovu ove teze Romi su dobili različite nazive. Tako je iz riječi „Kopt“, što u prijevodu znači „faraon“, izveden nazivi za Rome na raznim jezicima, kao naprimjer „gips“ na engleskom, „agipciano“ i „gitano“ na španjolskom, „gitane“ na francuskom, „gifto“ na grčkom, „kipti“ na turskom. Također, iz riječi „faraon“ izvedeni su i neki drugi nazivi za Rome kao što je na mađarskom „faraonnepe“, „kawmi firwun“ na turskom ili riječi koji se mogu čuti na našim govornim područjima kao firaun ili firgo.
U drugoj polovini 18. stoljeća njemački naučnik Moritza Gottlieba Grellmann, proučavajući fizičku srodnost, analognost u običajima, identičnost izvjesnih korijena u riječima i gramatičkih oblika u jeziku, došao do zaključka da su Romi porijeklom iz Indije. Tezu da su Romi indijskog porijekla su potvrdili i drugi istraživači. Ime Gottlibea Grellmanna se najčešće u javnom diskursu povezuje kao prvog naučnika koji je ustanovio stvarno porijeklo Roma. Međutim, važno je istaći da je još u 14. stoljeću arapski leksikograf Ebu El-Fadil Džemaluddin Muhamed tvrdio da su Romi porijeklom iz Indije. On je u svom djelu „Lisan el-areb“ obrađujući riječ „Zutt“ zaključio da označava grupu crnih ljudi. Dalje on tvrdi da je i po njima odjeća nazvana „Zuttije“.
Često se s Romima povezuje drugi naziv „Cigani“. To je, zapravo, naziv koji im je dat po plemenu Čangar, koji je u prošlosti živio uz rijeku Ind. Tako se pored riječi „Ciganin“, koji se najčešće može čuti na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, sličan oblik imamo i u drugim jezicima. Na mađarskom to je cigany, na njemačkom zigeuner, zingari na talijanskom, tsigane na francuskom jeziku.
Također, postoje različita tumačenja i odgovori na pitanje kada se Romi sele iz svoje domovine i koje dijelove naseljavaju? U traganju za odgovorom na ova pitanja Muhamed Mujić se poziva na arapskog leksikografa Ibn Menzura i arapskog historičara i sociologa Ibn Halduna. Na osnovu podataka koji oni donose, Mujić zaključuje da su se Romi početkom 7. stoljeća iselili iz svoje domovine, a da su već u prvoj polovini 9. stoljeća bili mnogobrojni u zemljama Bliskog Istoka. On smatra da je ova teorija najbliža naučnoj istini.
Za Intelektualno.com priredio: Alen Borić
