Francuska se zadnjih mjeseci, a posebno jasno zadnje sedmice izdvojila kao najznačajnija sila unutar Evropske Unije koja ne želi dati zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Evropske Unije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Sjeverna Makedonija je u ovom procesu pretrpjela najveću nepravdu. Kako je poznato, nekadašnja Republika Makedonija, u februaru ove godine promijenila je naziv u Republika Sjeverna Makedonija, kako bi ubrzala i odblokirala neke procese koji bi je u konačnici doveli u status članice Evropske Unije i NATO-pakta. To je bila finalna faza realizacije Prespanskog sporazuma između Atine i Skoplja potpisanog prošle godine.
Žrtva Sjeverne Makedonije nije impresionirala „progresivnog lidera“ Evrope, kako su Emmanuela Macrona krunisali brojni mediji i analitičari. Rast broja migranata, jačanje desnice, te „žuti prsluci“ uzdrmali su idejnu osnovu na kojoj počiva vlast francuskog predsjednika. Zbog toga je unutar zemlje potražio partnere koji nemaju stavove jednake onom na osnovu kojih je osvojio prvi predsjednički mandat.
Reakcije iz Sjeverne Makedonije srazmjerne su razočarenju koje im je EU priredila. Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski pozvao je svoj narod da nastavi sa reformama uprkos razočaranju, dok je ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov pozvao EU da se izjasni o svojim stvarnim namjerama. Zoran Zaev, premijer ove zemlje, najavio je stranim diplomatama u svojoj zemlji podnošenje ostavke.
Pitanje je zašto je Emmanuel Macron postao protivnik širenja EU nakon to je bio zagovornik tog procesa. Francuska pozicija bila je “jasno razočaranje” njenim partnerima iz EU-a, ali Pariz je “sretan“ što nema pozitivnog rezultata razgovora o Zapadnom Balkanu, rekao je jedan diplomata EU, a prenosi „EUobserver“. Francuska je diplomacija ranije govorila o potrebi EU da postane važniji geopolitički akter kako bi se umanjio ruski uticaj, koji jača kao posljedica sve jasnije izolacionističke politike Sjedinjenih Američkih Država, predvođenih Donaldom Trumpom. Pri posjeti Beogradu u junu ove godine Makron je upozorio na “rastuće tenzije” u regionu. “Vidimo rastuće tenzije i ponekad te tenzije potiču tu i tamo vanjske sile [Rusija] koje imaju interes osigurati da se ne nađe dogovor [između Kosova i Srbije],” rekao je Macron tada.
I odgovor komesara za proširenje Europske Unije djelovao je kao floskula koju izgovaraju ljudi koji napuštaju ljubavnu vezu. Glavna ideja njegovih izjava bila je „mi smo krivi, a ne vi“. Ipak, u svojoj Twitter objavi iznio je nešto jasniji stav rekavši: „Ako više ne postoji konsenzus o ulasku Zapadnog Balkana u EU, građani bi to trebali znati.“
Emmanuel Macron čini ove poteze da bi zadovoljio glasače takozvane „umjerene desnice“ na čije glasove računa. Preko 70 konzervativnih gradonačelnika i vijećnika obećali su sredinom ove godine podršku predsjedniku Emmanuel Macronu, dok on, sa druge strane, mora u svojoj politici zauzeti neke konzervativnije stavove, u cilju opstanka novoformirane alijanse. Francuski lider formira koaliciju sa umjerenom desnicom, kako bi uspio nadjačati ekstremni dio desnice.
Ovakav potez Francuske jasan je znak da se politike počinju kreirati kako bi se „umirio“ ekstremni dio desnici, te da u evropskim zemljama postoji jasan strah od njenog daljnjeg snaženja. To se jasnije vidio kada se razmotri odnos EU prema Albaniji. Naime, osim Francuske skepsu prema otvaranju pregovora sa ovom zemljom pokazale su Danska i Nizozemska.
Ovaj fenomen jasno je uočio i Alban Kurti, najvjerojatnije budući premijer Kosova. Kurti je naglasio da je “EU formirana kao odgovor na fašizam”, ali sada se plaši pred njim izjavio je za Guardian Kurti.
“EU je tako važan historijski projekat da nijedan čovjek ne može biti njen autor, režirajući ga ili vodeći po svojoj volji. Videli smo da se situacija na Balkanu pogoršala kada je Junker najavio da neće biti novih proširenja EU. Da, EU je važna za Balkan, ali je i Balkan veoma važan za EU. Berlin i Pariz bi to morali da znaju”, dodao je Kurti.
Ovakva politika EU dovest će do zaoštravanja odnosa na Balkanu. Evropski lideri koji su kunu u progresivne ideje, proces širenja i borbu protiv utjecaja Rusije i Kine djelima su pokazali da nemaju ozbiljnu strategiju za Balkan, ako je takva ikada postojala.
Za Intelektualno.com: Faris Marukić
