Mehmed Spaho jedan je od ključnih bošnjačkih političara 20. stoljeća. Rođen je u Sarajevu 13. 3. 1883., studij prava završio na Univerzitetu u Beču 1906. godine, doktorski ispit polaže godinu dana kasnije, a političku karijeru započinje u Gradskom vijeću Sarajevo 1914. godine. Svoj politički angažman intenzivira po formiranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a djeluje kroz Jugoslovensku Muslimansku Organizaciju koja se osniva 1919. godine. Vodeću ulogu u ovoj političkoj organizacija Mehmed Spaho preuzima nešto kasnije. Obnašao je funkciju ministra u brojnim jugoslovenskim vladama od onih Stojana Protića i Nikole Pašića, preko Ljube Davidovića i Velje Vukičevića, do vlade Milana Stojadinovića. Dr. Spaho umire 28. 06. 1939. godine u beogradskom hotelu „Srpski kralj“ u okolnostima koje nisu u potpunosti razjašnjene, te i danas ostavljaju prostora za sumnju. Kroz svoju političku karijeru zalagao se za vjersku ravnopravnost muslimana i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Tokom obavljanja svojih dužnosti bilo kao činovnik JMO ili kao ministar dr. Spaho preživio je tri atentata, u medijima se spominjala i priprema jednog takvog akta, a i njegova smrt u Beogradu 1939. godine za mnogo je predmet diskusije. List Pravda još 1921. godine piše da se na putu od Celja do Ljubljane pripreman atentat, a vjerodostojnosti ovih pisanja nikada nije potvrđena. Novine su pripremu napada pripisale komunistima.
Prvi pokušaj atentata na Spahu desio se 1922. godine na predizbornom skupu JMO u Višegradu. Tokom govora pred oko 1 500 pristaša na dvanaest srpskih fašista je iz revolvera otvorilo vatru. Masa na skupu uspjela ih je savladati, a žandarmerija je reagovala tek kada život atentatora došao u pitanje.
Drugi pokušaj atentata na lidera Jugoslovenske Muslimanske Organizacije desio se 1923. godine. Na prostorije muslimanskog društva „El-Kamer“ bačena je bomba dok je tamo boravio Mehmed Spaho sa svojim saradnicima. Policijska istraga nije polučila konkretnim rezultatima, te identitet atentatora nikada nije otkriven.
Tokom boravka u Zagrebu 1925. godine desio se treći pokušaj atentata na Spahu. Tamo je Spaho zajedno sa Šefkijom Behmenom boravio na sastanku šefova Opozicionog bloka. Delegaciju iz Sarajeva na stanici dočekala je grupa Orjunaša( ORJUNA-Organizacija jugoslovenskih nacionalista) koja pokušava napasti fijaker u kome su se Spaho i Behmen vozili. Šefkija je na napadače “povukao” pištolj i oni su se razbježali. U pomoć su im pristigli članovi HANAO (Hrvatska nacionalna omladina). Policija je prema iskazu napadača došla da ispita članove delegacije JMO. Željeli su utvrditi gdje se nalazi pištolj dr. Behmena. Policajci su sa sobom nosili nalog za ličnu premetačinu, a kada ona nije urodila plodom vratili su se sa nalogom da pregledaju i lični prtljag. Našli su samo pozivnici za bal.
Za Intelektualno.com priredio: Faris Marukić
