• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Početak borbe za vakufsko-mearifsku autonomiju: Protestna šetnja mostarskih građana izrasla je u autonomni pokret čitave Hercegovine

Intelektualno Intelektualno
30/09/2019
in BiH, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka
0
0
Dijeljenja
115
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austro – Ugarske Monarhije prekinut je višestoljetni razvoj zemlje u okviru Osmanskog carstva, a za Bošnjake muslimane je ovaj „prevrat“ značio prelazak iz jednog civilizacijskog kruga u drugi, koji se kulturom, religijom i načinom života veoma razlikovao od onog u kojem su oni živjeli. S obzirom da je vjera među Bošnjacima imala veliku ulogu, ovakva jedna promjena nije mogla biti bezbolna. Godinama poslije okupacije Bošnjaci su se osjećali poptupno izgubljeni, prepušteni sami sebi i bez ikakve ozbiljne političke organizovanosti, a jedini pokret Bošnjaka koji se rodio u narodu bilo je iseljavanje u Tursku.

Prvi značajan politički pokret muslimana Bošnjaka bila je borba za vakufsko – mearifsku autonomiju, koja je počela 1899. godine, a koju je pokrenula opozicija koja se protivila vladinim prijedlozima o organizaciji vakufa. Okupaciona vlast je, nakon zaposjedanja BiH, činila sve što je u njenoj moći da prekine sve veze Bošnjaka sa Istanbulom, mada je prema Carigradskoj konvenciji sultan ostao vrhovni vjerski autoritet muslimanima u okupiranoj zemlji. Na istaknuta državna i vjerska mjesta postavljani su ljudi lojalni Monarhiji, a osnovana je i Islamska zajednica za BiH nezavisna od Istanbula sa Hilmi ef. Omerovićem kao prvim reis ul-ulemom. Osnovni bošnjački kulturno – politički interes tog perioda odnosio se na rad i i položaj vakufa, kao osnovnih materijalnih izvora za izdržavanje škola i ostalih mearifskih institucija. Vlada je 1893. godine pristupila konačnom uređenju vakufa, na osnovu prijedloga Privremene vakufske komisije, čiji je predsjednik bio sarajevski gradonačelnik Mustafa-beg Fadilpašć, a u stvarnosti Komisiju su vodili vladini izaslanici profesor Balint i vladin tajnik Istvan Kvasay. Pri raspravljanju o vakufskoj organizaciji javila se opozicija predvođena mostarskim muftijom Ali Fehmi ef. Džabićem, koja je tražila potpunu autonomiju u vakufsko – mearifskim poslovima. Na kraju rasprave, nacrt koji je podnijela Komisija postao je naredba kojom je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo postalo savjetodavna, a Zemaljska vakufska direkcija izvršna vlast nad vakufskim poslovima. Bošnjaci muslimani nisu bili zadovoljni novom vakufskom upravom jer u njoj nije učestvovao narod, a sva vlast u vakufskim poslovima bila je u rukama vlade. Oktroiranje vakufske organizacije, kao i ranija politika vlasti prema vjerskim i prosvjetnim pitanjima Bošnjaka muslimana bili su uzrok borbe za vakufsko – mearifsku autonomiju pokrenute 1899. godine.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Autonomna borba Bošnjaka počela je u Mostaru, protestnom šetnjom njegovih građana 5. maja 1899. godine, a povod za to je bila vijest da su neki katolici oteli maloljetnu Fatu Omanović, kćerku težaka Osmana Omanovića i da su je odveli u nepoznatom pravcu. I prije su se dešavale otmice bošnjačke djece od strane katoličkog klera i milosrdnih sestara, ali nijedan slučaj nije izazvao takve posljedice kao slučaj Fate Omanović. Protestna skupština u mostarskoj kiraethani (čitaonici) ukazala je na opasnost katoličke vjerske propagande,  i njenog prozelitizma koji je postajao sve izraženiji. Na pomenutoj skupštini učestvovalo je preko hiljadu ljudi, a na njoj je izabran i odbor od 12 članova, na čelu sa efendijom Džabićem. Odbor je okružnom načelniku baronu Benku podnio zahtjev da se maloljetna Fata pronađe i vrati svojim roditeljima. Vlast se nije obazirala na ovaj zahjtev, kao i na naredne koje je ovaj odbor slao na njenu adresu, a kao razlog inteziviranog pokrštavanja muslimana, vlast je navela „slab vjerski odgoj islamskog naroda u Bosni i Hercegovini.“

Ovakvo držanje okupacione uprave u Hercegovini izazvalo je veliko nezadovoljstvo među Bošnjacima Hercegovine, koji su izrazili podršku i solidarnost sa mostarskim pokretom. Ohrabren ovom podrškom, mostarski odbor je odlučio da od vlade zahtjeva vakufsku autonomiju na području Hercegovine, svoje, kako su oni govorili, „uže domovine“. Odbor je u roku od četiri mjeseca pripremio dvije predstavke o nacrtu autonomnog statuta za vakufsko – mearifsku zakladu u Hercegovini. Prva predstavka predata je Benjaminu Kalayu u Beču 14. oktobra 1899. godine, a druga 19. oktobra iste godine caru Franji Josifu u kraljevskom dvoru u Budimu. U predstavkama su sadržani zahtjevi o odvajanju vakufa u Hercegovini, te o formiraju njegovih posebnih organi u Mostaru. Također, mostarski odbor je zahtjevao da se, radi poboljšanja vjerskih prilika među Bošnjacima, formira jedan Islamski duhovni odbor sa širokim ovlastima koji bi pregledavao sve školske knjige, kako bi se spriječio sadržaj koji se kosi sa principima islama. U suštini predstavke izražavaju nepovjerenje u vjerske i vakufske institucije koje je vlada imenovala i traži se formiranje autonomnih islamskih institucija.

Zemaljska vlada je, nakon opširne analize, 12. decembra 1899. godine predložila da se predstavka i predloženi nacrt statuta autonomne vakufsko – mearifske naklade odbiju kao neosnovani. U aprilu naredne godine, Zemaljska vlada je smijenila efendiju Džabića sa položaja mostarskog muftije, zatvorila kiraethanu, a njenog sekretara Šerifa Arnautovića otpustila iz općinske službe. Mjere koje je vlada preduzela protiv mostarskog odbora, pogotovo smjena efendije Džabića, imale su velike posljedice. Nezadovoljstvo Bošnjaka ovim mjerama proširilo se i na Bosnu, u kojoj Travnik uzima ulogu koju je imao Mostar za Hercegovinu i postaje sjedište opozicije u nastavku borbe za vakufsko – mearifsku autonomiju.

Za Intelektuano.com piše: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: BiH u Austro-Ugarskom perioduBorba za vakufsko-mearifsku autonomijuDino Hajdar
Prethodni post

Zločin Njemačkog carstva u Namibiji

Slijedeći post

Oživljavanje naslijeđa: Kur’an na bosančici

Slijedeći post
Oživljavanje naslijeđa: Kur’an na bosančici

Oživljavanje naslijeđa: Kur'an na bosančici

Preporučeno

Benjamin Kallay: Prvi diplomatski angažman je imao u Srbiji kao generalni konzul Austrougarske Monarhije

Benjamin Kallay: Prvi diplomatski angažman je imao u Srbiji kao generalni konzul Austrougarske Monarhije

09/10/19
Godišnjica početka operacije Sana 95: Spajanje 5. i 7. korpusa ARBiH predstavlja prekretnicu rata u BiH

Godišnjica početka operacije Sana 95: Spajanje 5. i 7. korpusa ARBiH predstavlja prekretnicu rata u BiH

12/09/19
Reis Džemaludin Čaušević o djelima koja daju dobar plod

Reis Džemaludin Čaušević o djelima koja daju dobar plod

07/02/19
10 odabranih citata iz romana “Nisam te se nagledao” autora Edina Krehića

Odabrani citati iz romana “Nisam te se nagledao” koji govori o životu u Srebrenici

09/07/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.