• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Platonov anamnesis i Kur’anski Ezel

Intelektualno Intelektualno
25/08/2022
in Aktuelno, Duhovnost, Kultura i tradicija
0
Platonov anamnesis i Kur’anski Ezel
0
Dijeljenja
286
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Uzeir Alispahić

Pojam anamnesis dolazi iz grčkog jezika: (anámnēsis) – što znači „pri-sjećanje“. Međutim, u Platonovom smislu to nije samo riječ, nego epistemološka metoda koja objašnjava kako ljudi (ljudska duša) dolaze do spoznaje tj. anamnesis predstavlja Platonovo učenje o znanju kao prisjećanju. Ova doktrina znanja kao prisjećanja je prisutna kroz cijelu Platonovu filozofiju, ali je eksplicitno izlaže u dijalozima: „Fedon i Menon“.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

U Fedonu Platon anamnesis koristi kao dokaz za besmrtnost duše, jer ako je znanje prisjećanje ono što smo već znali prije rođenja, onda je duša postojala i prije, a postojat će i poslije smrti tijela. Ljudska duša koja je besmrtna i prije samog dolaska u tijelo tj. rođenja je boravila u Svijetu Ideja gdje je te ideje opažala i spoznala. Zbog toga, prema Platonu, svi ljudi imaju urođeno znanje kojeg se samo treba prisjetiti. Kur’an nas, također, podsjeća na istinu o nama samima i našoj ulozi na Zemlji; stalno nas podsjeća na našega Gospodara, na Sudnji dan, na Budući svijet, na moralne vrline najvišega reda, koju su ljudske duše posvjedočile još u Ezelu – „Praiskon“. Kur’an prepričava priču kada su Ademovi potomci izvedeni pred Boga kako bi svjedočili da je samo Bog Gospodar svih stvorenja i da je, stoga, samo on dostojan štovanja tako da na Sudnji dan, ljudi se ne mogu opravdati da su samo obožavali druge jer su slijedili putove svojih predaka. Tome svjedoči sljedeći ajet: ”I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: ‘Zar Ja nisam Gospodar vaš?’, oni su odgovorili: ‘Jesi, mi svjedočimo’, i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: ‘Mi o ovome nismo ništa znali.”’ (El-A’raf, 172.).

Kao dokaz za znanje kao prisjećanje pozivam svakog od vas da objasni kako dođe do spoznaje o bilo čemu. Da li to izgleda kao da nam je “neka ideja pala na pamet” jer smo se prisjetili onoga što smo znali prije rođenja? Zbog toga i velika otkrića predstavljaju jednu vrstu „eureke“, simbolično prikazujući sijalicu koja se u jednom trenutku upalila (kao da smo se nečeg sjetili). Jung bi to nazvao urođenim arhetipom, jer mi spoznaju simbolički zamišljamo kao da smo se „prisjetili nečega“ i „sada smo to osvijestili“. Kada čitamo neku knjigu, mi svojim razumijevanjem (interpretiranjem) knjige kao da „u sebi“ pronađemo ideju (uvid) cjeline shvatanja onoga što bi autor htio reći i u tom slučaju knjiga (zapisane misli) služi samo kao sredstvo za otkrivanje neke istine u nama.

Također, historija čovječanstva (različitih kultura) pokazuje da su svi „narodi“ i „civilizacije“ imali neko „vrhovno božanstvo“, bez obzira na bogatu politeističku i idolopoklonsku tradiciju, ipak, nešto unutar čovjeka navodi ga da je Bog, ipak, samo Jedan. Brojna su svjedočanstva za to, od starog Egipta do Maja i Inki, pa sve do Indijanaca. Naravno, nama je poznato da od početka Svijeta Bog šalje poslanike da prenesu Istinu drugim ljudima. Pored toga, čovjek posjeduje FITRU koja ga djelimično može voditi otkrivanju prave realnosti. Ernest Thompson Seton u svom djelu „Evanđelje crvenog čovjeka“ jasno pokazuje da su i Indijanci obožavali u suštini Jednog Boga, kao i jako sličnim moralnim principima i molitve kao i u Islamu. Dakle, um/razum nas vodi ka otkrivanju Istine, ali potreba za Objavom jeste u tome što većina ljudi uopće nije sposobna koristiti um/razum, te je neophodno da se ljudima „olakša“, tako što im se šalju Božiji poslanici koji propovijedaju Islam i radi olakšanja Bog omogućava da se zapiše sveta knjiga „Kur’an“ koja se neće moći izmijeniti ili uništiti. 

Sokrat u Platonovom dijalog „Odbrana Sokratova ili Apologija“ kaže da svi ljudi posjeduju znanje o moralu u svojoj duši, te je jedino potrebno da umješnim postavljanjem pitanja otkriju to znanje u vlastitoj duši. Zbog toga on tvrdi da je krilatica „Spoznaj samog sebe“ (na ulazu u proročište u Delfima) sama suština spoznaje, jer svo znanje koje je potrebno čovjeku je urođeno. Stalno se kroz historiju čovječanstva „vrti“ ta poznata krilatica, te smatram da to nije slučajno, nego se upravo kroz spoznaju sebe jedino može spoznati prava realnost, jer unutar nas (u duši) postoji istina koju samo treba izvući na površinu. To Sokrat naziva majeutika (porađanje znanja). On u dijalogu „Teeteth“ upoređuje posao svoje majke sa sobom, te kaže da njegova majka babica ima isti posao kao i on, ona porađa tijela, a on porađa duše tj. postavljenjem pitanja pomaže dušama da porode znanje koje već imaju u sebi.

U dijalogu „Menon“ dokaz za  postojanje znanja u nama tako se izvodi putem Sokratove metode, u spomenutom dijalogu Sokrat sagovornika (roba koji ne zna ništa o geometriji) navodi da sam spozna geometrijske aksiome koje mu niko nije rekao, nego ih je sam otkrio u svojoj duši (prisjetio se – anamnesis). Shodno tome zaključuje da je potrebno, poput Sokrata, umješno postavljati pitanja, te da će svaki čovjek, ukoliko to iskreno želi, sam doći do istine tj. sjetit će se onoga što je znao prije dolaska u tijelo – svijeta ideja. Dakle, očigledno da i Sokrat i Platon apsolutno vjeruju da ne postoji nešto što je Locke nazvao „tabula rasa“, nego se čovjek rađa sa znanjem o pravoj realnosti, ali mu je potrebna pomoć da se prisjeti tog znanja.

U Islamu ta urođena svijest se naziva FITRA, koja predstavlja univerzalno znanje koje su sve duše posvjedočile prije rođenja, te se zato kaže da nam jedan vid objave dolazi putem uma/razuma. Fitra osigurava da svi ljudi koji su rođeni znaju za Gospodara svih svjetova, te da ne mogu imati opravdanje kako nisu znali razlikovati dobro od zla, istinu od laži, jer su upravo istinu posvjedočili u EZELU. Međutim, čovjek je po svojoj prirodi zaboravno biće. Kaže se da je riječ „insan“ (čovjek) derivirana iz riječi „nisjan“ (zaborav). Probajte se sjetiti svog života prije 10 godina? Detalja se skoro i ne sjećate? Zamislite sada da se sjetite događaja prije rođenja? Kada su sve duše posvjedočile Istinu?

Zavisno od toga koliko su naša „srca“ (srce u Islamu ima posebnu ulogu kao metafizički intuitivni organ) „zaprljana“ od grijeha, čovjek će moći da se „prisjeti“ ISTINE, jer grijeh je direktno povezan sa „sljepilom srca“ (zakrivanjem duhovnog vida), te ukoliko očistimo „srce“ FITRA u nama će nas navesti da otkrijemo pravu istinu, a to je spoznaja Gospodara i njegove objave. Čistoća srca je direktno vezana sa znanjem, jer arehetipski mi znanje zamišljamo kao „svjetlost koja razbija tamu“, ta tama je grijeh koji onemogućava da „vidimo istinu“, a svjetlo je čistoća srca (iskrenost) koja „razbija tamu“ i omogućava nam da „progledamo“.

U svim učenjima o znanju (Sokrat, Platon, Sv. Augustin, Suhrawardi…) svjetlost se direktno veže sa spoznajom. Tako Platon u dijalogu „Država“ istinu vezuje za Sunce koje simbolizira Ideju Dobra. Zašto baš Sunce? Zato što nam Sunce omogućava da vidimo materijalni svijet, a analogijom s tim metafizička svjetlost nam omogućava da otkrijemo pravu Istinu. Platon u „Državi“ smatra da je za to dovoljno da koristimo um/razum, a ne čula i istinu ukoliko budemo logički dosljedni i iskreni ćemo otkriki (pronaći), jer mi (ljudi) smo već ranije opazili (posvjedočili) pravu stvarnost (drugi vječni svijet) i samo treba koristiti um (ne čula koja nas vežu za materijalni svijet – dunjaluk) kako bi se „prisjetili“ stvarnosti.

Veza Platonovog učenja o znanju kao prisjećanju (anamnesis) i islamskog učenja o Ezelu (praiskonu) govori samo u korist te teze, jer ukoliko su se na različitim mjestima, bez međusobne komunikacije razvijale iste (ili ekstremno slične ) ideje, to samo dokazuje postojanje Fitre tj. urođenog znanja u nama kojeg se treba prisjetiti. Brojni su slučajevi kada su ljudi različitim putem došli do otkrića iste ideje, spomenut ću samo slučaj Newtona i Leibniza koji su različitim putevima otkrili „infitezimalni račun“, bez obzira što je tada Leibniz optužen da je „ukrao ideju“ od Newtona, ipak, danas znamo da su njih dvojica apsolutno imali različit put otkrića ideje, te da nijedan nije ukrao ideju, nego ih je Fitra dovela do istog cilja.

Hvala na čitanju!!

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Kur'anPlatonUzeir Alispahić
Prethodni post

Otvoren Konzulat Bosne i Hercegovine u Novom Pazaru: Bosna i Hercegovina je matična zemlja svih Bošnjaka

Slijedeći post

Ukrajinska služba sigurnosti podigla optužnicu protiv Kadirova i njegovih saradnika za ratne zločine

Slijedeći post
Ukrajinska služba sigurnosti podigla optužnicu protiv Kadirova i njegovih saradnika za ratne zločine

Ukrajinska služba sigurnosti podigla optužnicu protiv Kadirova i njegovih saradnika za ratne zločine

Preporučeno

Godišnjica smrti Zulfikara Zuke Džumhura

Godišnjica smrti Zulfikara Zuke Džumhura

27/11/19
Zamrznuta imovina Rusije treba se koristiti za obnovu Ukrajine?

Zamrznuta imovina Rusije treba se koristiti za obnovu Ukrajine?

14/03/22
Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS organizuje videokonferenciju pod nazivom “PITANJE IDENTITETA U ILIRIKU: određivanje i samoodređivanje”

Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa, drevnih i klasičnih civilizacija BATHINVS organizuje videokonferenciju pod nazivom “PITANJE IDENTITETA U ILIRIKU: određivanje i samoodređivanje”

15/12/20
Asim Čamdžić – jedan od najistaknutijih saradnika časopisa “El-Hidaje”

Asim Čamdžić – jedan od najistaknutijih saradnika časopisa “El-Hidaje”

27/03/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.