• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Period interegnuma Osmanskog Carstva

Intelektualno Intelektualno
15/03/2019
in Aktuelno, Historija
0
Osmanska historija do sultana Abdulhamida II
0
Dijeljenja
327
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

U jeku svojih osvajanja, sultan Bajazit I osvaja  provinciju Erzindžan u istočnom dijelu današnje Republike Turske. Na taj način Bajazit se sukobio sa mongolskim vladarom Timur Lenkom, koji je to područje smatrao svojom sferom uticaja. On nije želio priznati predaju Erzindžana i zahtijevao je da se anadolski emirati vrate legitimnim vladarima. Bajazit taj zahtjev odbija zbog čega Timur Lenk 1400. godine pokreće ofanzivu.

Bitka kod Angore i podjela Carstva

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Velika bitka između ove dvije zaraćene strane odigrala se 1402. godine kod Angore. Bitka je bila duga i puna preokreta. U toj borbi osmanska vojska je bila desektovana,  jer su ratnici iz nedavno osvojenih emirata prešli na protivničku stranu. Bajazit je imao 70.000 svojih ljudi naspram 160.000 Timurovih. U konačnici, Osmanlije su prisiljene na bijeg, a Bajazit biva uhvaćen i zarobljen. Nakon ovog događaja dolazi period interegnuma, odnosno bezvlašća u Osmanskom Carstvu, koji će trajati od 1402. do 1413. godine. Sultan Bajazit je zarobljen. On umire u maju 1403. godine od moždanog udara, mada postoji i verzija priče koja kaže da je popio otrov iz svog prstena. Iza Bajazita su ostala četiri sina koja su pretendovala na osmansko prijestolje, Sulejman, Mehmed, Isa i Musa. Ne želeći prolijevati krv, Timur je odlučio da ih ostavi da svi zajedno žive i da se na taj način unište. Trojici Bajazitovih sinova dodjeljuje naslijeđe. Sulejman dobija teritoriju Rumelije, Isa Bursu i područje oko Burse, a Mehmed oblast Amasije i Tokata.

Cilj Sulejmana je učvrstiti se na vlasti

Sulejman je nastojao ostvariti feudalna državna načela onakva kakva su se razvila u vrijeme njegovih prethodnika, Murata I i Bajazita I. Također, težio je održavanju timarskog sistema i centralizaciji države. Sulejman je 1403. godine potpisao sporazum sa Bizantom, na osnovu kojeg im je dao neke teritorije na morskoj obali zajedno sa Solunom. Sulejman je pregovarao sa ligom koju su činili Jovan VII Paleolog, Đenovljani, vojvoda Naksosa, vitezovi sa Rodosa, kojima se pridružio i Stefan Lazarević. Dogovor koji je postignut u februaru 1403. godine bio je veoma povoljan za kršćane. Sulejman je otvorio svoje luke za sve brodove lige i obavezao se da neće ni on prolaziti moreuzima bez dogovora sa članovima. Đenovljani i vojvoda Naksosa su bili oslobođeni plaćanja tributa. Neku vrstu poluvazalnog odnosa zadržao je i sa Vlaškom, te je sklopio ugovor i sa albanskim aristokratskim porodicama. Sulejman je nastojao učvrstiti vlast mirnim putem, iako su se gazije protivile jer su u tome vidjeli samo gubitak ratnog plijena.

Mehmed pravi opoziciju bratu Sulejmanu

Ovakvo stanje nije odgovaralo Mehmedu, koji je smatrao da Osmansko Carstvo ne može bez evropskog dijela. Mehmed je objavio svoje pravo nad kneževinama u Anadoliji, te napada svog brata Isu, koji se smjestio u Bursi i pobjeđuje ga 1403. godine. Sklonivši se u Carigrad, Isa pokušava osvojiti Bursu, ali biva pobijeđen. U još nekoliko navrata Isa je pokušao pobijediti svog brata, ali pošto je nizao neuspijehe 1405. godine je odlučio da se zauvijek povuče.

Sulejman je nastojao iskoristiti sukob Mehmeda i Ise, međutim, princ Musa se 1406. godine pridružuje Mehmedu. Musa nije dobio ništa prilikom podjele očevog naslijeđa. Njegova vojna aktivnost počela je u evropskom dijelu napadajući Sulejmanovu vojsku sa malim vojnim odredima. Uz novčanu pomoć Mehmeda postiže značajne uspjehe. Između ostalog osvaja Jedrene. Uvidjevši opasnost nastale situacije, Sulejman se brzo vraća u Evropu, napada Musu, i vraća izgubljeni teritorij.

Krajem 1409. godine Musa ulazi u Rumeliju, da bi u februaru 1410. godine odnio veoma bitnu pobjedu. Sada Sulejman sklapa savez sa Manojlom II, oženivši se sa jednom od djevojaka iz dinastije Paleologa. Na taj način uspijeva zadati Musi poraze kod Konstantinopolja, a nedugo zatim i kod Jedrena, da bi se potom Musa povukao. Sljedeće godine, Musa se iznenadno vraća i nanosi težak poraz Sulejmanu. Sulejman je uhvaćen i ubijen u februaru 1411. godine.

Do tada saveznici, Musa i Mehmed postaju protivnici

Došavši na vlast, Musa nastavlja borbu protiv Stefana Lazarevića, a potom i protiv Manojla II. Napadao je Solun, Selimbriju, Konstantinopolj. Međutim, Mehmed se nije puno radovao njegovom uspjehu. Ubrzo prelazi i Bosfor nastojeći svrgunti svog  brata, ali biva poražen.

Kada se vratio u Aziju, Mehmed počinje sa mnogo boljim planiranjem svog povratka. Musu je sve više spahija napuštalo, a to čine i drugi redovi kojima nije odgovarala anarhija. Mehmed ostaje bez akindžija koji prelaze na stranu Muse. Ipak, postiže dogovor sa Stefanom Lazarevićem i Manojlom II, te u junu 1413. godine prelazi moreuze. Do bitke između braće dolazi 5. jula 1413. godine u području Sofije. Tada do punog izražaja dolaze Mehmedove pripreme. Pobijeđen od mnogobrojnih snaga, Musa planira da pobjegne. Međutim, uhvaćen je i ubijen. Istog dana Mehmed ujedinjuje Osmansko Carstvo i proglašava se sultanom.

Za Intelektualno.com piše: Alen Borić

Facebook komentar
Tags: Alen BorićInteregnumOsmanlije
Prethodni post

Deset godina “BH Radija Odense”

Slijedeći post

40.000 Palestinaca izrazilo podršku porodicama ubijenih muslimana

Slijedeći post
40.000 Palestinaca izrazilo podršku porodicama ubijenih muslimana

40.000 Palestinaca izrazilo podršku porodicama ubijenih muslimana

Preporučeno

Od zatvorenika do predsjednika: Al Jazeera World snimila dokumentarac o Aliji Izetbegoviću

Od zatvorenika do predsjednika: Al Jazeera World snimila dokumentarac o Aliji Izetbegoviću

25/06/20
Akcija Omer-paše Latasa u Bosni: Njegova uloga bila je pomoći provođenje reformi

Akcija Omer-paše Latasa u Bosni: Njegova uloga bila je pomoći provođenje reformi

21/07/19
Osmanska historija do sultana Abdulhamida II

Period interegnuma Osmanskog Carstva

15/03/19
Dijaspora organizira demonstracije u Štokholmu

Dijaspora organizira demonstracije u Štokholmu

06/01/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.