U oktobru 1929. godine Crni utorak je pogodio Wall Street jer su investitori u jednom danu prodali oko 16 miliona akcija na njujorškoj berzi. Izgubljene su milijarde dolara, čime su izbrisane hiljade ulagača. Poslije Crnog utorka, Amerika i ostatak industrijaliziranog svijeta povukli su se nizbrdo u Veliku depresiju (1929-39.), a to je ujedno i najdublji i najdugovječniji ekonomski pad u historiji zapadnog industrijalizovanog svijeta do tada.
Tokom 1920-ih, američka je berza pretrpjela brzu ekspanziju, dostignuvši vrhunac u augustu 1929. godine, nakon perioda divljih spekulacija tokom vrtoglavih dvadesetih. Do tada je proizvodnja već opala, a nezaposlenost je porasla, a zalihe su uveliko prešle njihovu stvarnu vrijednost. Među ostalim uzrocima pada burze iz 1929. godine bile su niske plate, širenje duga, težak poljoprivredni sektor i višak velikih bankarskih kredita koje nije bilo moguće likvidirati.
Cijene akcija počele su padati u septembru i početkom oktobra 1929. godine, a 18. oktobra počeo je pad. Zavladala je panika, a 24. oktobra, Crnog četvrtka, prometovano je rekordnih 12.894.650 dionica. Investicijske kompanije i vodeći bankari pokušali su stabilizirati tržište kupnjom velikih blokova dionica, proizvodeći umjeren skup u petak. U ponedjeljak je međutim oluja ponovno izbila, a tržište je palo u slobodni pad. Nakon Crnog ponedjeljka uslijedio je Crni utorak (29. listopada 1929.), u kojem su cijene akcija potpuno propale i 16.410.030 dionica trgovalo se na njujorškoj berzi u jednom danu. Izgubili su milijarde dolara, uništili su na hiljade ulagača, a zalihe dionica trčale su satima unaprijed jer strojevi nisu mogli podnijeti ogroman obim trgovanja.
Nakon 29. oktobra 1929. godine, cijene akcija nisu se mogle povećati, tako da je došlo do znatnog oporavka tokom narednih tjedana. Međutim, sveukupno su cijene nastavile padati kako su Sjedinjene Države pale u Veliku depresiju , a do 1932. dionice vrijedile tek oko 20 posto njihove vrijednosti. Pad burze iz 1929. nije bio jedini uzrok Velike depresije, ali je djelovala na ubrzavanje globalnog ekonomskog kolapsa čiji je simptom također bio. Do 1933. gotovo polovica američkih banaka je propala, a nezaposlenost se približavala 15 miliona ljudi, odnosno 30 posto radne snage.
Afroamerikanci su bili posebno teško pogođeni, jer su „zadnji angažovani, a prvi otpušteni “. Žene za vrijeme Velike depresije brže su napredovale, jer su tradicionalni ženski poslovi poput podučavanja i njege bili izoliraniji od onih koji ovise o fluktuirajućim tržištima.
History
Za Intelektualno.com preveo i pripremio: Mirza Malović
