• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Oživljavanje naslijeđa: Kur’an na bosančici

Intelektualno Intelektualno
30/09/2019
in Aktuelno, Duhovnost, Etnologija, Zanimljivosti
0
Oživljavanje naslijeđa: Kur’an na bosančici
0
Dijeljenja
602
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Hamza RIDŽAL

Bosančica je zaboravljeno autentično bosansko pismo koje je bilo u upotrebi od 11. do početka 19. stoljeća. Bosančica je upotrebljavana najprije kao ustavni, a potom kao kurzivni oblik ćirilice. Kao domaće pismo za privatnu upotrebu u nekim sredinama čuvala se u porodičnom krugu i tokom cijelog 19. stoljeća, a u rijetkim porodicama čak i do polovine prošlog stoljeća. S obzirom na to da je ovo pismo, kao i narodna pjesma, narodna priča, prelazilo predajom s oca na sina, s koljena na koljeno, pojedina slova ne odgovaraju nekom uzornom tipu i modelu. Kao što se uslijed predaje vanjski oblik narodne pjesme mijenjao, zapaža najzaslužniji istraživalac bosančice arheolog Ćiro Truhelka, tako je bilo i kod pisma, koje kao i pjesma i priča sačinjava dio kulturnog narodnog blaga.

Slični tekstovi

Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023
Schmidtov put u Pakao

Oglasio se Schmidt: Potpuna kapitulacija ili pametan potez?

12/09/2023

Međutim, tokom 20. stoljeća bosančica je zamrla i u onom dijelu stanovništva koji ju je baštinio isključivo zbog ljubavi prema tradiciji. Očevi su prestali sinovima prenositi znanje o tom neobičnom pismu sa stećaka na kojem su napisani najvažniji dokumenti bosanske državotvornosti. Ipak, jedan čovjek smatra da je ne samo moguće već i veoma važno obnoviti svijest o važnosti ovog pisma, te se naučiti njime služiti. Riječ je o Muhamedu Hajdareviću, bivšem ambasadoru Bosne i Hercegovine u Danskoj.

Osim diplomatske karijere, Hajdarević je i intelektualac koji je do sada objavio knjige Enciklopedijski rječnik diplomacije i međunarodnih odnosa, Ka totalnom ratu: putovanje u središte novog američkog stoljeća i Međunarodna zajednica: Slučaj BiH. Da bi vlastitim primjerom pokazao kako treba brinuti o bosančici, Hajdarević je napravio transliteraciju Korkutovog prijevoda Kur’ana na ovo pismo.

Kako kaže u razgovoru za Stav, završetak transliteracije prijevoda Kur’ana na bosančicu poklopio se s 555. godišnjicom dolaska islama u Bosnu. U verziji koju je poklonio reisul‑ulemi Husein-efendiji Kavazoviću, prijepis prijevoda Kur’ana na bosančicu štampan je na 555 stranica. Ovo je, kako kaže, shvatio kao lijep išaret. Hajdarević ističe da se bosančicom počeo baviti usput, zanimajući se prije svega za političku historiju Bosne: “Trebalo je iščitati određeni broj manuskripata, povelja i listina na bosančici, jer nije bilo transliteracija… U tome su mi dosta pomogli radovi Safvet-bega Bašagića, Šefika Bašagića, Marka Vege te Ćire Truhelke, bez kojeg bismo danas teško razgovarali o bosančici. Mene je prvenstveno zanimala politička historija države i naroda. Bošnjani nisu tek neka regionalna skupina opisana tom riječju. Svi dokumenti jasno ukazuju na to da su Bošnjani politički narod. Povelja Stjepana II Kotromanića iz 1332. godine, 15. augusta, da budemo precizni, na bezbroj mjesta ukazuje na Bošnjane, Bošnjane, Bošnjane… Iako su velikodržavni projekti iz našeg komšiluka željeli Bošnjane predstaviti kao nekakav izraz za regionalnu skupinu, stanovnike neke amorfne pokrajine itd., danas dostupne povelje svjedoče upravo suprotno”, kaže Hajdarević.

Neki od tih dokumenata danas su dostupni i širem čitateljstvu. Velikom zaslugom pojedinaca, kako kaže, na tržištu se pojavila bosanska trilogija: Stećkoedija, Bosansko Kraljevstvo i Codex diplomaticus regni Bosnae. Hajdarević smatra da je ova posljednja ujedno i najvažnija knjiga iz navedene trilogije jer iz prve ruke pokazuje dokumente i prepiske naših vladara koji su uvijek isticali i naziv države i ime naroda.

Hajdarevića posebno zanima duhovnost iz vremena srednjovjekovne bosanske države. “Ovdje se često govori o onima koji su izdali ‘veru pradedovsku’. Međutim, ako je to iko radio, kako kaže, to su radili drugi, a ne Bošnjani. “Mi nismo pristali ni na istočnu ni na zapadnu duhovnost. O tome najbolje svjedoče stećci kao unikatni nadgrobni spomenici u svjetskim razmjerama. U isto vrijeme mi smo sačuvali kontinuitet kulturnih formi, o čemu, pak, svjedoče nišani proizišli iz stećaka. Na osnovu svega što sam čitao, smatram da danas ne bismo uopće govorili o prihvatanju islama u Bosni da nije bilo Crkve bosanske. Stoga našim precima moramo odati dužnu zahvalnost i poštovanje, kako zbog političke, tako i zbog duhovne dimenzije našeg identiteta”, poručuje Hajdarević.

Kao mogući oblik iskazivanja te zahvalnosti Hajdarević vidi afirmaciju bosančice. Kaže da je transliteraciju prijevoda Kur’ana na bosančicu radio iz ličnog zadovoljstva, bez ikakvih komercijalnih primisli. “U slučaju da se ovo štampa u tiražu koji je dostupan svima, ja sam se unaprijed odrekao bilo kakve naknade za urađeni posao. Smatram da je sam taj posao i činjenica da sam to prvi uradio dovoljna satisfakcija. Drago mi je da je značaj ovog projekta prepoznala i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, a posebna mi je čast što mi je na ovom lično čestitao i reisul-ulema. To mnogo govori o inkluzivnosti Islamske zajednice. Čini mi se da smo spremni iskoračiti iz jedne vrste geta u kojem smo sada, a da bismo to uradili politički, moramo to uraditi u sferi kulture i duhovnosti. Na sceni imamo fabricirani sukob na relaciji islamsko –  predislamsko naslijeđe. To je lažno pitanje koje uopće ni bi smjelo biti postavljeno. Oni koji smatraju da naša politička povijest počinje sa sultanom Mehmedom Fatihom čine najdirektniju uslugu projektima Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića”, ističe Hajdarević.

Afirmiranje bosančice, smatra on, dobar je put kako bi se razbile lažne dileme u koje smo uvučeni. Ako se pritom na bosančici štampa prijevod Kur’ana, onda je, smatra Hajdarević, to najbolja potvrda naše duboke ukorijenjenosti kako u srednjovjekovno, tako i u orijentalno‑islamsko naslijeđe. “Bosančica je ostala u upotrebi i nakon dolaska Osmanlija u Bosnu. Ona je preživjela pod nazivom begovica. Poseban je kuriozitet činjenica da je ovo pismo sačuvala ženska populacija. Veliki dio korespondencije na bosančici odnosi se na žensko pismo. Naravno, tu je i znatan broj aga i begova koji su bili izravni potomci stare bosanske vlastele, a koji su međusobne prepiske imali na bosančici. Stoga je i prirodno što se baš u tim krugovima ona sačuvala”, smatra Hajdarević, ističući da je “izumiranje” bosančice posljedica vanjskih utjecaja. Ona je bila živa još tokom 19. stoljeća, kada su je, pored bosanske vlastele, baštinili i franjevci, s tim da su glasovni sistem prilagodili po uzoru na italijansko pismo. “Izuzev franjevaca, katoličko stanovništvo bilo je tokom 19. stoljeća oslonjeno na latinsko naslijeđe, dok je pravoslavno bilo naslonjeno na Vukovu ćirilicu. Bošnjaci su u to vrijeme pisali i latinicom, i arebicom, i bosančicom. Naravno, na arebici je nastajala naša alhamijado književnost, što je također važan dio naše kulturne historije. Ipak, rekao bih da je bosančica višestruko bitnija za nas od arebice. Pavelićev režim u vrijeme Drugog svjetskog rata afirmirao je arebicu i štampao knjige na njoj želeći nas tako predstaviti kao vjersku skupinu. S druge strane, to nisu mogli raditi s bosančicom, jer upravo bosančica svjedoči našu duboku ukorijenjenost i prisutnost na ovom dijelu zemaljske kugle”, poručuje Hajdarević.

Zbog toga je od velike važnosti, čak i danas, da afirmiramo bosančicu. Hajdarević ističe da je to dugi put koji zahtijeva edukaciju, prije svega obrazovanog sloja stanovništva, te povećavanje svijesti o bitnosti bosančice i srednjovjekovlja kroz obrazovni sistem. “Ljudi su učeni na starom sistemu, za koji se zna odakle je diktiran. To je vrijeme prošlo, toga ljudi moraju postati svjesni. Ovdje više niko ništa nikome ne može nametnuti. Niti su oni toliko jaki niti smo mi toliko slabi. Nisam siguran koliko smo toga svjesni”, kaže Hajdarević.

Na pitanje kada bismo mogli očekivati štampanje Korkutovog prijevoda Kur’ana na bosančici, kaže da to sada ovisi o Islamskoj zajednici. Sretan je što je reisul-ulema iskazao radost zbog tog projekta. Međutim, prošla je već godina otkako je Hajdarević ustupio materijale Islamskoj zajednici. Iz Rijaseta poručuju da postoji spremnost na publiciranje Korkutovog prijevoda na bosančici, ali da još nisu napravili konkretne pomake na tom planu.

Stav.ba

Facebook komentar
Tags: BosančicaHamza RidžalKur'anStav
Prethodni post

Početak borbe za vakufsko-mearifsku autonomiju: Protestna šetnja mostarskih građana izrasla je u autonomni pokret čitave Hercegovine

Slijedeći post

Pen State Dickinson Law School iz grada Carlisle, Pensilvanija u saradnji sa lokalnim bosanskim organizacijama organizira konferenciju na kojoj će biti prezentirane priče izbjeglica iz Bosne i Hercegovine

Slijedeći post
Pen State Dickinson Law School iz grada Carlisle, Pensilvanija u saradnji sa lokalnim bosanskim organizacijama organizira konferenciju na kojoj će biti prezentirane priče izbjeglica iz Bosne i Hercegovine

Pen State Dickinson Law School iz grada Carlisle, Pensilvanija u saradnji sa lokalnim bosanskim organizacijama organizira konferenciju na kojoj će biti prezentirane priče izbjeglica iz Bosne i Hercegovine

Preporučeno

„Gazi Husrev beže ili: Bukagije“: Predstava o životu najvećeg graditelja u historiji Sarajeva

„Gazi Husrev beže ili: Bukagije“: Predstava o životu najvećeg graditelja u historiji Sarajeva

08/04/19
Na današnji dan | 15. juli

Na današnji dan | 7. septembar

07/09/20
Dr. Omer Kovčić za Intelektualno: Aktuelna dešavanja u Ukrajini nisu nikakvo iznenađenje, gledajući sa aspekta hidropolitike

Dr. Omer Kovčić za Intelektualno: Aktuelna dešavanja u Ukrajini nisu nikakvo iznenađenje, gledajući sa aspekta hidropolitike

14/03/22
Ramazan u Prizrenu

Ramazan u Prizrenu

09/04/23

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.