Sinoć je u kongresnoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održana promocija knjige dr. Abdulkadir Madžita pod nazivom „Nedžmettin Erbakan: život, djelo, ideja“. Izdavač je Balkanski centar za analizu i studije – BALANS. Knjigu sa turskog jezika je preveo dr. Sedad Bešlija. Moderator promocije bio je Kemal Obad.
Prvi promotor knjige bio je dr. Sedad Bešlija. Na početku svog izlaganja, dr. Bešlija je postavio pitanje, zašto je važno da se u Bosni i Hercegovini zna za Erbakana ? Odgovor na isti, dao je u svom daljem izlaganju. Erbakan i njegova organizacija su zbrinuli muhadžire iz Bosne i Hercegovine u periodu agresije. Također, on smatra da su teme, koje su obrađene u knjizi, ključne za promjenu stanja muslimana. Knjiga daje odgovore na pitanja problema kod muslimana, kao što su usko shvatanje vjere, kritika bez rješenja i odsustvo džihada. Dr. Bešlija ističe Erbakanovo vizionarstvo i borbu protiv rasnog imperijalizma. Na kraju svog izlaganja, dr. Bešlija je rekao kako sve bh. patriote moraju znati ko je Erbakan, a potom je najavio video projekciju.
Video koji su prisutni imali čast pogledati govori o Erbakanovom odnosu prema Bosni i Hercegovini i muslimanima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. To je sažetak njegovih nastupa u kojima govori o pružanju pomoći Bosni i Hercegovini u vidu medicinskih pomagala, hrane, pića, o načinu na koji su on i njegova organizacija slali pomoć Bosni i Hercegovini u periodu između 1992. i 1995.
Potom se prisutnima obratio dr. Harun Karčić. On je istakao kako se u Bosni i Hercegovini o Nedžmettinu Erbakanu jako malo zna. Dr. Karčić Erbakana vidi kao velikog borca za prava. Potom postavlja pitanje, zašto je bitan Bosni i Hercegovini ? Njegova najznačajnija djelatnost, prema Bosni i Hercegovini, je bilo sakupljanje pomoći onda kada joj je ta pomoć bila neophodna. U širem kontekstu, važna je ličnost jer je podržavao industrijalizaciju u Turskoj. Također, bio je glavni zagovornik slobodnijeg ispoljavanja vjere u javnom životu Turske. Dr. Karčić istiće kako je vjera morala imati svoju autonomiju bez uticaja politike. Opisivajući knjigu, dr. Karčić kaže da ona govori o više etapa njegovog života, od djetinjstva do premijera. Njena bitnost ogleda se u tome što se današnje stanje u političkom životu Turske ne može razumjeti bez poznavanja perioda Nedžmettina Erbakana.
Sljedeći kojeg je moderator Kemal Obad predstavio kao promotora knjige bio je Murat Ileri. On je na početku svog izlaganja istakao da su se muslimani suočili sa dvije invazije. Prva invazija je bio napad kršćana i Mongola, te su je muslimani uspjeli prebroditi. Druga je bila kolonizacija Indonezije. To je bila vojna invazija i invazija na sve segmete života, nakon koje je kreiran narativ o zaostalosti muslimana. Međutim, kako istiće Ileri, u historiji su se pojavljivali predvodnici koji su nastojali preporoditi islamski svijet. Na tom mjestu je istakao Aliju Izetbegovića i Nedžmettina Erbakana, te je govorio o sličnostima između ove dvije ličnosti. Prva je takvaluk, odnosno Bogobojaznost, organizacijske sposobnosti i okupljanje omladine. Također, Erbakan je mnogo isticao odnos nauke i islama.
Posljednji koji je predstavljao knjigu bio je sam autor, dr. Abdulkadir Madžit. On je govorio o ekonomskoj viziji Erbakana. Godine 1956. godine je otvorio fabriku za proizvodnju motora. Značaj ove fabrike je veći kada razumijemo u kakvom privrednom stanju se Turska tada nalazila. Vizija Erbakana bila je prevazići ekonomsku nezavisnost, osigurati industrijsku infrastrukturu, te objediniti materijalni i duhovni razvoj. Često je držao predavanja na temu koliko značaja islam daje nauci. Svoju političku borbu započeo je 1969. godine kada je kao nezavisni kandidat izabran u parlament. Dvije stranke je osnivao, ali su bile prisilno gašene. Konačno, treća stranka koju je osnovao, je 1995. godine pobijedila na izborima. Dr. Madžit kaže kako je Erbakan govorio da se svjetski poredak mora uspostaviti na pravdi, a ne da bude zasnovan na dokazivanju snage i moći. On je nudio ideju ujedinjenja islamskih zajednica. Na kraju, dr. Madžit zaključuje da je potrebno izvući pouke iz Erbakanove borbe, jer je to spas za cijeli svijet.
Za Intelektualno.com piše: Alen Borić
