• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Odnos Kine i Indije (1): Uzrok spora i razvoj tenzija do rata 1962. godine

Intelektualno Intelektualno
21/06/2020
in Aktuelno, Historija, Historijski događaji, Svijet, Svjetska historija, Zanimljivosti
0
Odnos Kine i Indije (1): Uzrok spora i razvoj tenzija do rata 1962. godine
13
Dijeljenja
177
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

U svojim umirućim danima Britansko Carstvo u Indiji pokrenulo je agresivnu aneksiju onoga što je formalno priznalo kao kinesku teritoriju. Vlada nezavisne Indije naslijedila je taj granični spor i intenzivirala ga, dovršavajući aneksiju i zanemarujući kineske proteste.

Dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta dijele nestabilnu, nejasno definisanu granicu dužine preko četiri hiljade kilometara.  Zadnjih nekoliko mjeseci podgrijavale su se tenzije između Kine i Indije. Takva vijest bila je u sjeni protesta koji se odvijaju širom planete, ali i redovnih izvještaja o pandemiji virusa Covid-19.  Mali broj stanovnika, reljef, nedostatak urbanih centara na pograničnom području onemogućio je čak i mediji iz Indije i Kine da prenesu činjenično stanje o odnosima na liniji razgraničenja. Ipak, pije nekoliko dana stigla je vijest o pogibiji 20 indijskih vojnika u sukobu sa kineskom stranom.  Ovaj  sukob samo je jedan u nizu manjih ili većih okršaja na granici između dva azijska giganta.

Slični tekstovi

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

03/02/2023
Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023

Iza pitanja granice, također sporna kinesko-indijska veza ima važne regionalne posljedice jer su dvije države sada zaključane u duboko konkurentnom odnosu unutar Južne Azije. Nadalje, njihovo rivalstvo proširilo se i na područje Indijskog okeana. To je vidljivo i u njihovim pokušajima da prošire svoj utjecaj u Indo-Pacifiku.

Ideološka pozadina pretenzija na Tibet

Literatura koja obrađuje pitanje kinesko-indijskih odnosa jako je obimna. Ipak, jasno je uočljiva izražena jednostranost velikog dijela autora.  Obje zemlje vide Tibet kao svoju teritoriju i prezentiraju vlastite „historijske razloge“ za moderno širenje utjecaja na ovom području. Indijci navode snažne kulturne i privredne veze Indijskog potkontinenta s Tibetanskim platoom, posebno uz dolinu rijeke Brahmaputra. Mongolska invazija u 13. stoljeću navodi se kao prekretnica, koja Tibet uvodi u kinesku sferu utjecaja.

Kineska nacionalistička pripovijest Tibet shvata vrlo različito. Dvije kineske dinastije, Yuan od 1257. do 1368. i Qing od 1644. do 1911. (ukupno 378 godina) usvojili su tibetanski budizam kao dinastičku religiju. Prema ovom aranžmanu tibetanski samostani, koji su ustvari činili teokratsku vladu Tibeta, slali su učitelje na carske dvorove Yuan i Qing dinastija radi obavljanja vjerskih obreda i podučavanja članove dvora. Ovaj aranžman je Tibet, smatraju Kinezi, učinio dijelom kineske imperije i stvorio odnos između Kine i Tibeta sasvim drugačijim (i bližim i više jednakim) od normalnog odnosa koji carstva imaju s vazalnim zemljama.

Odnos Kine i Indije do rata 1962. godine

Od trenutka kada su Britanci prvi put proširili svoje Carstvo na to područje osvajanjem Assama 1826. godine, prihvatili su da je taj teritorij kinesko carsko područje; ali kasnih tridesetih godina prošlog vijeka nastavili su ekspanzionističke pokušaje, obustavljene 1914. godine. Ni Drugi svjetski rat nije spriječio nastavak takve politike. Na Tibet se šalju oružane ekspedicije, nameće se kolonijalna administracija u pograničnim područjima. Razlozi su bili strateški opravdani. Britancima je bilo neophodno granicu uspostaviti 60 kilometara sjevernije da bi  zauzeli određene pozicije koje omogućavaju lakšu kontrolu granice.

Po stvaranju nezavisne Indije 1947. godine tamošnji lider Jawaharlal Nehru našao se u dosta neugodnoj poziciji. Želio je postkolonijalni savez sa Kinom, ali istovremeno želi zadržati i proširiti kontrolu nad teritorijem koju su Britanci smatrali svojim.  Vodeći ljudi u Indiji smatrali sud da je uprkos protestima kineske strane realno uspostaviti granicu na  strateški povoljnim lokacijama. Nade su polagane na unutrašnje kineske sukobe između Kuomintanga i komunista. Smatralo se da je Kina propala država, te da je iz te pozicije moguće ostvariti teritorijalne pretenzije.  Izdvajanje i rat protiv Pakistana, vjerski sukobi, masovna preseljenja nisu spriječili Indiju da pokuša britanske kolonijalne pretenzije pretvoriti u stvarno područje razgraničenja.

Kina je nastojala izbjeći sukob. Kuomintang je prestao biti politički faktor svuda osim na Tajvanu. Komunistička Patrija Kine želi konsolidovati svoju vlasti, pa ne reaguje na indijske upade na dijelove Tibeta 1951. godine, kada je zauzet jedan od važnijih tibetanskih centra Tawang. Pobjeda komunista i invazija na Tibet Kinu su stavili u vrlo nepovoljan diplomatski položaj, što indijska strana uveliko koristi. Nehru donosi uputu da se pogranične kontrole uspostave i na mjestima koja kineska strana i dalje smatra svojima. Kina, nadalje, Indiji 1958. godine stavlja na znanje da su spremni, radi dobrosusjedskih odnosa prihvatiti liniju razgraničenja koju je planirala uspostaviti britanska kolonijalna vlast, nazvanu „McMahon linija“. U tom aktu dobre volje kineska strana naglašava da je ta linija nepravedna, ali da su je ipak spremni prihvatiti.

Spontani nacionalni ustanak tibetanskog naroda koji je započeo u Lhasi 10. marta 1959. godine bio je početak kraja za Nehruovu politiku privlačenja Kine. Mao Zedong je brzo zaključio da su za ustanak na  Tibetu krivi Indija i Nehru lično. Dvije sedmice nakon početnog ustanka u Lhasi  Mao Zedong je izjavio na sastanku kineskih čelnika da je Indija činila loše stvari na Tibetu, ali da će se Kina privremeno suzdržati od kritikovanja zlih postupaka Indije kako bi Indiji dala „dovoljno konopa da se objesi“.

Na kašmirskom dijelu granice čarke su počele još 1957. godine kada je uhapšena jedan indijska pogranična patrola. Indija je u zvaničnim mapam čitav Kašmir definisala kao svoj teritorij. U toj ideji suprotstavili su joj se Pakistan i Kina. Kina gradi mrežu puteva koji će taj dio teritorija povezati s ostatkom zemlje. Period od 1958. do 1962. godine označava doba zatezanja odnosa, koji će kulminirati ratom 1962. godine.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

 

 

Facebook komentar
Tags: Faris MarukićIndijaKašmirKinaTibet
Prethodni post

Sjećanje na Sarajevski proces iz 1983. godine

Slijedeći post

Da li je 13. amandman zaista doprinio slobodi i jednakosti

Slijedeći post
Da li je 13. amandman zaista doprinio slobodi i jednakosti

Da li je 13. amandman zaista doprinio slobodi i jednakosti

Preporučeno

Japan je za dvadeset godina prešao put od feudalne države do ustavne monarhije

Japan je za dvadeset godina prešao put od feudalne države do ustavne monarhije

10/11/19
Pejaković: Dok dišem za Bosnu ću se boriti jer je volim i za inat svima

Pejaković: Dok dišem za Bosnu ću se boriti jer je volim i za inat svima

26/12/21
Prof. dr. Atif Purivatra je svoj politički i intelektualni rad posvetio razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka

Prof. dr. Atif Purivatra je svoj politički i intelektualni rad posvetio razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka

11/09/19
Međunarodna zajednica je pred pad Srebrenice  bila zbunjena i međusobno podijeljena

Krajnje je vrijeme da progresivne snage u Evropi zabrane negiranje genocida u Bosni i Hercegovini

17/07/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.