Očuvanjem sjećanja na Fatimu Gunić i njene učenike dokaz je da je srpski agresor poražen našim najjačim oružjem – Znanjem! Očuvanjem sjećanja na Fatimu Gunić i njene učenike dokaz je da je srpski agresor poražen našim najjačim oružjem – Znanjem!
Plan tzv. Vojske Republike Srpske i njenih lidera bio je slomiti otpor Sarajeva kroz sedam dana napada na glavni grad Bosne i Hercegovine, nakon... Očuvanjem sjećanja na Fatimu Gunić i njene učenike dokaz je da je srpski agresor poražen našim najjačim oružjem – Znanjem!

Plan tzv. Vojske Republike Srpske i njenih lidera bio je slomiti otpor Sarajeva kroz sedam dana napada na glavni grad Bosne i Hercegovine, nakon čega bi jako brzo osvojili teritorij Bosne i Hercegovine. Međutim, kako im to nije pošlo za rukom, uslijedilo je konstantno granatiranje civila i objekata, što je onemogućilo razvoj normalnog života u Sarajevu. Tako su na udaru često bile bolnice, posebno porodilišta, a nakon toga i škole.

Oni najmlađi, koji nisu imali dovoljan broj godina za odbranu domovine puškom, branili su Bosnu i Hercegovinu mnogo jačim oružjem. To su olovka, knjiga i naposlijetku znanje. Danas se u muzejima mogu pronaći razredni dnevnici koji su se koristili u vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad Sarajevo. Također, veliki broj je sačuvanih pismenih sastava, pjesmica i raznih drugih književnih žanrova, koji su pisali djeca rata, svjedoči o prkosu i ponosu, tadašnjih dječaka i djevojčica, koji su se za domovinu i grad borili na njima svojstven način. Ono što se iz radova može iščitati jeste ljubav prema domovini, te želja za obrazovanjem i mirom.

Od samog početka napada na Sarajevo, nastava se nije mogla odvijati u školskim klupama. Umjesto toga, korištene su improvizovane učionice u podrumima i stambenim haustorima. Agresor je znao da zaustavljanjem širenja znanja, zaustavlja otpor Republike Bosne i Hercegovine.

Danas, 9. novembra, navršava se tužna godišnjica kada su od strane srpskih granata stradale učiteljica Fatima Gunić i njeni učenici Adis Mujalo, Vedad Mujkanović i Feđa Salkić. Ubijeni su u vrijeme razredne nastave. Naime, granata je pogodila improvizirani objekat na Trgu ZAVNOBiH-a br. 18 u sarajevskom naselju Alipašino Polje. U masakru su također, teže ili lakše ranjena još 23 učenika, koji su potom automobilima prevoženi do bolnica.

Kako rekosmo na početku, cilj srpskog agresora bio je uništiti ono čega su se najviše plašili – Našeg znanja! Ipak, sjećanje na Fatimu Gunić i njene učenike traje svih ovih godina. Očuvanjem sjećanja na Fatimu Gunić i stradale učenike dokaz je da agresor nije uspio u svojoj namjeri, a da su znanje  i patriotski osjećaj prema Bosni i Hercegovini pobijedili. Danas, škola u sarajevskom naselju Alipašino Polje nosi naziv po hrabroj učiteljici, koju ni granate ni snajperskih hitci nisu spriječili da djeci, do zadnjeg trenutka života provedenog na ovom svijetu, dijeli svoje znanje.

Za Intelektualno.com piše: Alen Borić

Facebook komentar

Intelektualno