Nužno je međusobno povezivanje bošnjačkih političara u dijaspori

Piše: Admir Lisica

Postizanje i održavanje kontinuirane veze između Bošnjaka u domovini, dijaspori i domovinskim zemljama jedna je od naših najvećih obaveza. Naime, čestim susretima, razgovorima i konsultacijama Bošnjaka iz različitih djelova svijeta, sasvim sigurno ćemo postići dugo željeno bošnjačko jedinstvo, koje je itekako moguće, a jedan od dokaza ove konstatacije  su i događaji koji su obilježili prethodni vikend, kada su se u okviru obilježavanja Dana Bošnjaka okupili mnogobrojni bošnjački intelektualci iz dijaspore, domovinskih zemalja i naravno domovine.

U formalnim i neformalnim razgovorima razmjenjivala su se mišljenja, ideje, ali i konkretni prijedlozi kako postići bolju međusobnu saradnju između Bošnjaka. Jedan od načina kako Bošnjaci u dijaspori mogu direktno pomoći svojim sunarodnjacima u domovini i domovinskim zemljama, svakako je političko lobiranje, koje je sve prisutnije „oružje“ na međunarodnoj političkoj sceni. Komunicirajući sa politički aktivnim Bošnjacima u dijaspori može se steći dojam da u evropskim zemaljama vlada dosta relaksiranija politička atmosfera, koja omogućavama strancima da se kroz svoj aktivizam profiliraju u vrsne lidere različitih političkih opcija. Primjera radi, Ahmed Lindov iz Norveške predsjednik je regionalnog dijela svoje političke opcije.

U susjednoj Švedskoj, predsjednica Lijeve partije u Distriktu Skane je Bošnjakinja Umihana Rašović-Kasumović, dok u Kraljevini Danskoj  Harun Mahmutović i Meho Selman imaju značajan utjecaju u gradskim vijećima Brondby-a i Odense-a. Leila Agić, prije nekoliko mjeseci postala je poznata bosanskohercegovačkoj javnosti jer je uspjela dobiti čak 2.855 glasova na izborima u Belgiji, što je bilo dovoljno za ulazak u Parlament Brisela. Spuštajući se u Njemačku, gdje prema statistici boravi i najveći broj Bošnjaka u Evropi, možemo pronaći niz Bošnjaka koji su politički aktivni, od kojih svakako treba izdvojiti bivšeg dugogodišnjeg vijećnika u gradskom vijeću Ulma Edina Atlagića, koji je dugi niz godina obnašao visoke funkcije i u Saboru Islamske zajednice, pokazujući tako da se uz dobru organizaciju može uskladiti aktivizam u lokalnoj zajednici, ali i van nje.

Ahmed Husagić u austrijskoj SPO uživa značajan ugled što su dokazali i upravo završeni izbori u Austriji na kojima je ovaj Bošnjak dobio značajnu podršku austrijskog biračkog tijela. Kada bi se odlučili na analizu politički aktivnih Bošnjaka i Bošnjakinja u Evropi, trebalo bi nam zaista puno vremena, što dovoljno govori o aktivizmu bošnjačke dijaspore. Naravno, nabrojani politički aktivisti, uz značajan doprinos zajednici u kojoj žive, ne zaboravljaju svoju domovinu što je razlog više zbog čega nas trebaju radovati njihovi individualni politički uspjesi. Pitanje koje se nameće je kako politički aktivni Bošnjaci mogu pomoći domovini. Načina je sasvim sigurno puno, a jedan od mogućih je političko lobiranje za svoju maticu Bosnu i Hercegovinu unutar evropskih političkih krugova, koji u prošlosti i nisu bili baš naklonjeni Bosni i Hercegovini i njenom najbrojnijem narodu. Ipak, ono što bi na duge staze bilo potrebno bošnjačkim političarima u dijaspori je povezivanje i proširivanje međusobne saradnje s ciljem realiziranja kvalitetnih projekata bitnih za Bosnu i Hercegovinu. Također, kao visokoobrazovani, društveno i politički aktivni Bošnjaci u dijaspori bi morali iskoristiti svoj utjecaj na ostatak bošnjačke dijaspore kada je riječ o animiranju pri registriranju za opće i lokalne izbore u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o nekim drugim narodima i njihovim rezultatima pri političkom povezivanju u dijaspori, jedan od najreprezentativnijih primjera je turski političar i intelektualac Nedžmettin Erbakan koji je kao predstavnik turske dijaspore uspio da učini značajne stvari za Republiku Tursku i njen narod. U regionu također imamo primjere kako su politički aktivisti utjecali na procese u Hrvatskoj, odnosno Srbiji. Stoga je Bošnjacima dužnost da se okupljaju i grupišu gdje god je to moguće. Analizirajući dvadeset šest godina od kada su Bošnjaci konačno uspjeli vratiti svoje historijsko ime, može se zaključiti da smo itekako zrela nacija iako to mnogi ne žele da priznaju. Osim što su Bošnjaci nezaobilazan politički faktor u Bosni i Hercegovini, njihov glas se sve više čuje i u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, ali i dijaspori. Ukoliko se unaprijedi zajedničko djelovanje svih relevantnih faktora, Bošnjaci će u narednim godinama osjetiti da su ozbiljan i politički značajan narod. Prostora za međusobnu saradnju je mnogo, a izgleda da su Bošnjaci željni kao nikada do sada da sve svoje raspoložive resurse stave na raspolaganje u svrhu jačanja nacionalne i državničke svijesti.

Časopis „Stav“