Blagodat posta je to što se naše tijelo odmara od stalnih ‘napada’ hranom, onemogućava nam da pretjerujemo, da jedemo šta god i kad god želimo, a energiju koju tijelo uštedi tokom posta preusmjerava na regeneraciju i liječenje organizma – rekao je u razgovoru za AA Tarik Zolotić.
On je govorio o savjetima za ishranu u ramazanu, te o zdravstvenim prednostima konzumacije hurmi.
Izvor svih bolesti jeste prejedanje
– Islam, kao univerzalni ljudski sistem vrijednosti, svojim propisima obuhvatio je sve segmente ljudskog života. Obzirom da je hrana ključna potreba za život čovjeka i njegovo zdravlje, islam je tom pitanju posvetio veliku pažnju i dao upute i odgovore. Danas smo vrlo malo svjesni važnosti hrane, hranjivih materija i njihovog uticaja na zdravlje, na prevenciju i liječenje bolesti. Savremena civilizacija živi u pandemiji hroničnih nezaraznih bolesti, bolesti izobilja post nam dođe kao najbolji mogući lijek. Poslanik, a.s., je rekao „Izvor svih bolesti jeste prejedanje“. Danas smo svjedoci da pretjerujemo sa hranom, jedemo prerađenu hranu, hranu koju ljudi „dizajniraju, modificiraju“ zbog svog profita, ne zarad našeg zdravlja i dobrobiti kao što to ima prirodna cjelovita hrana – kazao je.
Svaka mašina, odnosno organizam ima potrebu za odmorom i obnovom, pa tako post za ljudski organizam ima funkciju godišnjeg odmora.
– Post je za naša tijela kao ‘veliki servis-generalka’, vraća ih na ‘fabričke postavke’, jer jedan dan posta omogućava uklanjanje toksina koji su se nakupili tokom deset dana. Prema tome, 30 dana posta u mjesecu Ramazanu i šest dana posta u mjesecu Ševalu predstavljaju ‘veliki servis’ za naše tijelo. Blagodat posta je to što se naše tijelo odmara od stalnih ‘napada’ hranom, onemogućava nam da pretjerujemo, da jedemo šta god i kad god želimo, a energiju koju tijelo uštedi tokom posta preusmjerava na regeneraciju i liječenje organizma – smatra Zolotić.
Post na naše zdravlje ima i preventivni učinak jer olakšava organizmu da se izbori sa napadima, upalama i bolestima.
– Mnoga istraživanja pokazuju da post dovodi do smanjenja upalni procesa u tijelu koji predstavljaju temelj svakoj hroničnoj bolesti, dok sa druge strane post dovodi do poboljšanja imuniteta, povećanja bijelih krvnih stanica, leukocita, te regenracije cijelog tijela. Tokom posta tijelo energiju potrebnu za rad i funkcionisanje dobiva razgradnjom „recikliranjem“ štetnih materija (slobodnih radikala, virusa, bakterija i drugih štetnih produkata) te se na taj način i čisti i štiti od bolesti. Jer naša tijela su kroz višedecenijski razvoj i genetski prilagođena za povremeni post – podsjeća Zolotić.
Radost iftara i bereket sehura
Za sehur i iftar su potrebe organizma za hranom drugačije.
– Najbolje je sehuriti hranom koja se dugo zadržava u probavnom traktu, čak i do 12 sati, tako da nas duže može držati sitim, za razliku od ugljikohidratnih namirnica. Meso, jaja i jogurt, kefir su bogati mastima i proteinima, a od biljnih namirnica to su leguminoze kao što su grah, grašak, leća i orašasti plodovi. Sehur treba iskoristiti za unos što više tečnosti na što je ukazao Muhammeda, a.s. hadisom: ‘U sehurskoj hrani je bereket, zato nemojte propuštati pa makar uzeli i gutljaj vode”. Nakon dugog posta iftariti treba laganiju hranu bogatu ugljikohidratima, hranu koja se brzo vari i koja neće opteretiti naš probavni trakt – naglasio je Zolotić.
Iftar je velika radost za vjernike ali i ispit savjesti u pogledu količine unosa hrane.
– Omrsiti se hurmama i vodom, kao što je to radio i Poslanik, a.s, koje su po svojoj strukturi ugljikohidratne, lagane za probavu i brzo našem tijelu daju energiju potrebnu za probavu i asimilaciju hrane. Domaće čorbe, temeljci i supe su dobar primjer kako započeti iftar. Konzumirajte što više povrća. Ukoliko ćemo koristiti meso trebamo izbjegavati prženo u dubokim uljima. Koristiti integralne žitarice, tjesteninu od heljde, raži, zobi, prosa, kao i rižu. Voće je također dobar izbor za tijelo zbog brzine varenja i velike količine vode koja će dobro doći pomalo dehidriranom tijelu, ali ga ne treba konzumirati odmah jer potiče izbacivanje vode. Ipak je najvažnije izbjegavati prejedanje – naglasio je.
Nutritivne prednosti hurme
Hurma je jedan od simbola ramazana, odnosno posta. Ona je tradicionalno osnovna hrana stanovnicima pustinja, ali zadnjih godina postaje tražena tokom cijele godine i u Bosni i Hercegovini.
– Danas kada je sve više hrane, a sve manje hranjivih materija jako teško je nahraniti naš organizam, naše ćelije te samim tim održati optimalno zdravlje. Naše tijelo “satkano je“ od više od 50.000 milijardi ćelija koje je svakodnevno potrebno nahraniti da bi pravilno obavljale svoju funkciju. Od samog rođenja našem tijelu, ćelijama potrebno je 50-ak esencijalnih hranjivih materija koje sve teže uspijevamo da zadovoljimo jer smo pobjegli od prirode – naveo je Zolotić.
Prije više od 8.000 godina hurme su se uzgajale u Iraku, te spadaju u najstarije kultivisane biljke.
– Da bi hurma sazrela potrebno je preko stotinu dana sunca, temperature preko 35 stepeni i dosta vode. Te nam je sada jasno kako hurme svu snagu, energiju užarenog sunca putem hlorofila akumuliraju u svoj plod i daju nam bogatstvo hranjivih materija koje ih čine najzdravijim voćem. Ne samo da su se hurme vjekovima koristile za prehranu već i za liječenje, terapiju raznih vrsta bolesti. Zbog toga je hurma kroz historiju nazivana “lijekom“, “hljebom pustinje“, “najzdravijim voćem“, “drvom života“ – objasnio je Zolotić.
Nutritivni sastav hurme pokazuje da njen plod sadrži veliki postotak ugljenih hidrata, tu su i proteini gdje hurme sadrže čak 23 amino kiseline i osam masnih kiselina te 15-ak vrsta minerala, vitamina, tu su vlakna a nikako ne smijemo zaboraviti i fitonutrijente poput polifenola, flavonoida, karotenoida koji im daju jedinstvenu vrijednost u prehrani. Zbog bogatstva hranjivih materija i jedinstvenih sastojaka hurme imaju mnogobrojne pozitivne uticaje na zdravlje.
– Zdravstvene koristi hurmi su višestruke jer imaju anti-oksidativno, anti-tumorsko, anti-upalno, anti-mikrobno, anti-dijabetičko, hepatoprotektivno, neuroprotektivno, laksativno djelovanje, olakšava-pomaže porođaj, preveniraju seksualnu disfunkciju i probleme sa reproduktivnim sistemom, preveniraju kardiovaskularne bolesti, te mnoge druge bolest. Hurme pored toga što sadrže 80 posto šećera (saharoze), na 100 grama imaju nizak ili srednji glikemijski index (GI 35-55) te su odlična alternativa za dijabetičare. Pored velikog izvora hranjivih materija, niskog glikemijskog indexa hurme sadrže i velik procenta vlakana što daje duži osjećaj sitosti, te su odličan izbor u regulaciji tjelesne težine, gojaznosti koja predstavlja jednu od glavnih nezaraznih bolesti modernog doba – dodao je Zolotić.
