Magistar Admir Lisica, historičar i publicista, aktivno se bavi izučavanjem bošnjačke emigracije. Nakon nešto više od godinu dana istraživanja, analiziranja i putovanja, iz štampe je izašla njegova druga knjiga pod nazivom „Bošnjačka emigracija – izazovi i perspektive“.
Admir je za Preporod.info kazao da se u kontekstu bošnjačke dijaspore najčešća nameću upravo ova dva pojma – izazovi i perspektive.
„Kroz razgovore i analiziranje trenutnog stanja među Bošnjacima u emigraciji može se primjetiti da se oni suočavaju sa velikim brojem izazova, među kojima se svakako najviše ističe problem asimilacije mlađe generacije. Uslijed načina života koji je prisutan u zemljama Zapadne Evrope oni često nisu u stanju da se odupru normama koji im sistem nameće, pa tako nije rijedak slučaj da naši ljudi u dijaspori veoma malo poznaju bosanski jezik ili osnovne činjenice iz bogate historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Također, jedan od ozbiljnih izazova je gubljenje interesa za dešavanjima u domovini što u konačnici rezultira da se pojedini pripadnici naše dijaspore udaljavaju od zemlje svog porijekla“, objasnio je.
Govoreći o perspektivama, Admir je podsjetio na kontinuirano ulaganje i finansiranje koje traje od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu do sada.
„Izuzetan potencijal bošnjačke dijaspore leži i u lobiranju politički aktivnih Bošnjaka širom Evrope, koji kroz utjecaj koji imaju u svojim političkim opcijama veoma lahko mogu doprinijeti da se pozitivan glas o Bosni čuje. Poznato je da su naši ljudi širom svijeta izuzetno dobro organizirani i da posjeduju iskustvo koje je itekako potrebno domovini u vremenu u kojem živimo, tako da, puno je prostora za međusobnu saradnju na relaciji dijaspora-domovina“, tvrdi on.
Knjiga „Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive“ u bosanskohercegovačku javnost dolazi u periodu kada je pitanje emigracije u svijetu izuzetno aktuelno, što je čini zanimljivom.
„Na ovom djelu sam radio preko godinu dana, a nastala je kao plod mojeg boravka u našim kulturnim centrima, džematima, folklornim društvima, medijima i drugim udruženjima širom Evrope. Boravak i druženje sa Bošnjacima u emigraciji i stotine razgovora koje sam obavio sa njima značajno su mi pomogli u pisanju analiza stanja u emigraciji koji zauzimaju veći dio knjige. Također, u knjizi su svoje mjesto našli i neki od najistaknutijih bošnjačkih emigranata u historiji koji su svoj život posvetili ideji Bosne i bošnjaštvu, a u cilju motiviranja trenutnih pripadnika bošnjačke dijaspore koji u njima sasvim sigurno mogu naći određenu inspiraciju za svoje djelovanje. Posljednji dio knjige je posvećen nekim od trenutno aktivnih političara i drugim aktivistima širom svijeta, koji kroz svoj volonterski rad pomažu Bosni i Hercegovini“, ispričao nam je autor, navodeći da je recenzent ovog djela dr. Ajdin Huseinspahić, urednik Sanadin Voloder a lektor Azra Crnčalo-Lisica. Izdavač je Asocijacija za kulturu obrazovanje i sport – AKOS, a Admir napominje da je podršku projektu pružila „Bosansko-norveška privredna komora“, te da su savjeti brojnih akademika, novinara i aktivista iz domovine i dijaspore imale veliki utjecaj na konačni izgled njegove knjige.
Prva promocija ove knjige je planirana u drugoj polovni marta.
„Trenutno sam fokusiran na to da knjigu dobiju sve značajnije biblioteke u Bosni i Hercegovini, kako bi bila na dohvat ruke drugim istraživačima, koje zanima ova tema. Prva promocija u Bosni i Hercegovini će, ako Bog da, biti u Sarajevu, najvjerovatnije u drugoj polovini marta. Kada je riječ o promocijama izvan domovine, izvjesno je da će ovo djelo biti predstavljeno u Oslu, krajem marta ili u toku aprila ove godine“, kazao je Admir.
Knjiga je ugledala svjetlo dana neposredno pred Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a Admir je za kraj našeg razgovora podsjetio da ovaj datum predstavlja prekretnicu.
„Nezavisnost Bosne i Hercegovine bio je odgovor konceptu nejednakosti, potlačenosti i želji za postizanjem superiornosti jednog naroda nad drugim. Princip jednakosti koje je propagiralo čak i referendumsko pitanje, govori o tome da je cilj onih koji su ga kreirali bio mir, suživot i prosperitet. Bitno je spomenuti da je odluke skupštine i prije raspisivanja referenduma podržala Bugarska, koja je prva priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine što su narednim danima i mjesecima slijedile sve zemlje Evropske unije i Sjedinjene Američke Države. Zbog svih ovih činjenica bitno je govoriti o referendumu, Danu nezavisnosti, agresiji i časnoj odbrani Bosne i Hercegovine“, završio je on.
