Naoružavanje Balkana: Srbija i Hrvatska posjeduju specijalne vojne snage Naoružavanje Balkana: Srbija i Hrvatska posjeduju specijalne vojne snage
Specijalizovani vojni portal “Global firepower” rangirao je armije svijeta po snazi, a među 133 zemlje na listi, našle su se skoro sve balkanske zemlje.... Naoružavanje Balkana: Srbija i Hrvatska posjeduju specijalne vojne snage

Specijalizovani vojni portal “Global firepower” rangirao je armije svijeta po snazi, a među 133 zemlje na listi, našle su se skoro sve balkanske zemlje. Najjača vojska na Balkanu, je grčka, koja se našla na 28. mjestu u svijetu, slijede Rumunija na 42. poziciji, Mađarska na 63. pa Bugarska i Hrvatska na 67. i 68.mjestu, Srbija na 83.mjestu, zatim Albanija (90), Slovenija (113), Bosna i Hercegovina (121) i Makedonija (122), dok Crna Gora uopšte nije na listi.

Istraživački centar „Global Analitika“ iz Sarajeva je objavio analizu pod nazivom „Obnavljanje geostrateških i vojnih igara na Zapadnom Balkanu“, gdje konstatovano da se glavno suočavanje na Balkanu očekuje između Hrvatske i Srbije. U analizi se navodi da će Srbija u ovoj godini u naoružanje i opremu Vojske Srbije uložiti milijardu eura, što je najviše u regij. Tako Srbija dobiva šest MiG-ova 29 od Rusije i kupuje devet Airbusovih vojnih helikoptera.Hrvatska je trebala kupiti 12 vojnih aviona od Izraela, od SAD-a je dobila 16 vojnih helikoptera Kiowa Warior, dolaskom ovih helikoptera u HV najviše se bunila upravo Srbija, koja je ovu donaciju shvatila kao prijetnju svojim oklopnim snagama. Srbija ima 250 tenkova M84, 40 tenkova T72 i dobija dodatnih 30 T 72S. S druge strane hrvatska vojska se oprema haubicama PZH 2000, njemačke proizvodnje i to sa 16 jedinica, riječ je o jednoj od najboljih haubica na svijetu.Hrvatske posjeduje jednu brigadu naoružanu tenkovima M84 A4, a spominje se nabavka i ustrojavanja u budućnosti 2 tenkovske brigade po 48 tenkova i 2 mehanizovane brigade, tako bi HV u budućnosti imala 144 operativna moderna tenka i oko 250 borbena vozila pješadije. Ovo su samo neki navodi iz navedene analize, a očito da se utrka u naoružanju u susjednim državama očekuje i u budućnosti. Bosna i Hercegovina niti ima resursa da prati takvu utrku, a očito ne može ni uticati na dalji razvoj situacije, prije svega zbog specifičnog političkog ustroja i ne postojanja jedinstvenog stava po većini važnih političkih pitanja. Ono što je još karakteristično, a što ostavlja dosta prostora za upitnike, jeste činjenica da sve države u okruženju u svom sastavu imaju specijalne vojne snage, izuzev BiH! Nevažno da li se radi o državama članicama NATO-a ili onim državama koje ne žele u ovaj vojni savez, niti jedna država nije zapustila taj segment oružanih snaga, odnosno postojanje specijalnih snaga. Makedonija koja po vojnoj snazi iza BiH, u sastavu svoje vojske ima bataljon za specijalne operacije, koji ima iskustva iz Afganistana, ali i drugih ratišta. Kada je riječ o vojskama iz susjednih država, odnosno Hrvatske i Srbije, stanje je sljedeće:

Republika Hrvatska

Po podacima iz 2018. godine, Oružane snage RH imaju 15963 pripadnika, od kojih 14539 profesionalnih vojnih osoba i 1424 državnih službenika i namještenika. Najelitnija sastavnica HV-a je Zapovjedništvo specijalnih snaga (ZSS) koje ima sposobnosti provedbe specijalnih operacija na kopnu, moru i iz zraka u RH i u NATO-u, te koalicijskim vođenim operacijama i broji 260 pripadnika. Sjedište Zapovjedništva specijalnih snaga je u kasarni u Delnicama.

Slika: Organizacija Zapovjedništva specijalnih snaga (ZSS), Oružanih snaga Hrvatske

Operativni elementi ZSS se sastojie od Grupa specijalnih snaga, jedna kopnena grupa  i jedna pomorska grupa namijenjenih za planiranje i provedbu specijalnih operacija, samostalno ili u podršci.

Slika: Obuka specijalnih snaga HV

Zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga HV je brigadni general Perica Turalija rođen 1966. godine u Kupresu u Bosni i Hercegovini.

Osim ZSS, u sastavu HV je 2014. godine ustrojena Središnjica za obavještajno djelovanje (SOD), kao prištapska jedinica Glavnog stožera OS RH. Ova jedinica je ustrojena po NATO ISTAR konceptu te održava i razvija sposobnosti obavještajnih disciplina prikupljanja podataka iz ljudskih, otvorenih, slikovnih, zvučnih izvora, elektronskim izviđanjem i putem dubinskih izviđanja. Malo je informacija o ustroju, brojnom stanju i drugim podacima vezanim za ovu komponentu HV, što je i logično obzirom na tajnost zadataka i misiju ove jedinice koja spada u specijalne snage oružanih snaga.

Republika Srbija

Nakon što u jeku reforme oružanih snaga Srbije, 2010. godine projektovano brojno stanje od 10.918 profesionalnih vojnika i 36.000 pripadnika mirnodopske vojske, taj cilj do danas nije ostvaren u zacrtanom obimu. Problemi oko brojnog stanja nisu uticali na to da Srbija zapostavi razvoj i obuku specijalnih vojnih snaga, naprotiv. Specijalne vojne snage Srbija je koncentrisala u Specijalnu brigadu VS. Ova brigada je organizovana na modularnom principu, koja se sastoji od diverzantskih, protivdiverzantskih, protivterorističkih i padobranskih jedinica namjenjenih za izvođenje diverzantskih, protivdiverzantskih i protivterorističkih dejstava, izviđanje i prikupljanje obavještajnih podataka, prvenstveno u neprijateljskom rasporedu, u svim zemljišnim, meteorološkim i borbenim  uslovima.Komanda Specijalne brigade je u Pančevu, a jedinice su stacionirane u Nišu i Pančevu, ukupno procjenjeno brojno stanje je oko 1500 pripadnika specijalnih snaga.

Specijalna brigada realizuje sljedeće zadatke: izviđanje u strategijskoj, operativnoj i taktičkoj dubini,izvođenje diverzija na neprijateljskim vojnim objektima, učešće u obaveštajnim operacijama, rešavanje talačkih situacija, uništenje terorističkih grupa, ugušenje oružane pobune, otkrivanje i obeležavanje ciljeva za dejstvo avijacije i artiljerije i spasavanje oborenih pilota, ostavljenih i ubačenih izviđačko-diverzantskih grupa i pojedinaca u pozadini neprijatelja.

Specijalna brigada organizuje intenzivnu obuku, koja se realizuje tokom trogodišnjeg perioda. Prvi deo je selektivna obuka, drugi — osnovna obuka specijalnih jedinica, a treći deo predstavlja napredna obuka specijalnih jedinica.

Obuka pripadnika Specijalne brigade VS

Specijalna brigada organizuje intenzivnu obuku, koja se realizuje tokom trogodišnjeg perioda. Prvi dio je selektivna obuka, drugi  osnovna obuka specijalnih jedinica, a treći dio predstavlja napredna obuka specijalnih jedinica, naoružani su najsavremenijim domaćin i stranim naoružanje.

Za Intelektualno.com piše: Anesa Agović,  Istraživački centar „Global Analitika“

Facebook komentar

Intelektualno