Faris Marukić
Mnogima je možda teško povjerovati, ali komunistička despotija Sjeverna Koreja nije uvijek bila ekonomska crna rupa. Da, uz sovjetski novac i rudarsku industriju u procvatu, zemlja je prošla prilično dobro u smislu ekonomskog rasta.
Priča je počela ubrzo nakon korejskog primirja 1953. godine. Kako je linija koja dijeli sjever od juga postajala sve čvršća, druge granice su postajale sve poroznije, privlačeći pažnju mnogih neutralnih evropskih zemalja. Sjeverna Koreja je u jednom momentu zabilježila ekonomski rast nevjerovatnih 25% uprkos svim političkim pritiscima.
Rastuća industrijska ekonomija i stalne sovjetske novčane dotacije uvjerili su nekoliko švedskih izvoznika da investiraju u Sjevernu Koreju. Švedska vlada je pristala da Sjevernoj Koreji pošalje preko 70 miliona dolara vrijednu mašineriju.
Pored toga, ugovorena je kupovina 1.000 limuzina Volvo 144 namjenjeih da služe kao taxi vozila.
Sjeverna Koreja nikada nije imala namjeru da plati ta vozila. Prema švedskoj izvozno-kreditnoj agenciji, kamate i kazne na iznos duga za kupovinu automobila narasle su na nevjerovatnih 322 miliona dolara u posljednjih 40-ak godina.
Ogromne ulice Pjongjanga trenutno su ispunjene dobrom mješavinom starih sovjetskih i evropskih automobila, uvezenih luksuznih automobila i imitacija lokalnog proizvođača, uprkos propaloj ekonomiji zemlje i oštrim međunarodnim sankcijama.
Među njima je i određeni broj vozila Volvo 144 iz 1973. godine. Preživjeli su skoro 50 godina.
Što je još važnije, Erik Cornell, diplomata i bivši švedski ambasador u Sjevernoj Koreji, prisjeća se u svojoj knjizi “Sjeverna Koreja: Izaslanik raja” široko rasprostranjenog lokalnog uvjerenja u Švedskoj da je zapadni svijet konačno “ugledao svjetlo” u globalnoj borbi protiv američkog imperijalizma – da je Evropa prepoznala svoju dužnost da pomogne “hrabroj Narodnoj Republici”, i da će prepirke oko toga ko kome duguje novac uskoro nestati u velikim naporima da se slomi kapitalizam u cjelini.
Zabluda švedske ljevice odnijele su samo nenaplaćene dugove i propale poslove.
Šansa za isplatu je blizu nule, a švedske vlasti i dalje šalju račune Sjevernoj Koreji dva puta godišnje.
Politicki.ba
