• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Historija

Nagle promjene u proizvodnji u 18. i 19. stoljeću dovele su do brže reprodukcije i promjene svakodnevnice stanovništva

Intelektualno Intelektualno
12/09/2019
in Historija, Historijski događaji, Svijet, Svjetska historija
0
Nagle promjene u proizvodnji u 18. i 19. stoljeću dovele su do brže reprodukcije i promjene svakodnevnice stanovništva
0
Dijeljenja
136
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Revolucionarni tehničko-tehnološki preobražaj započeo je u Engleskoj sredinom 18. stoljeća. Preobražaj leži u osnovi velike industrijske revolucije, koja se tokom 19. stoljeća širila Evropom i Sjevernom Amerikom, te je zahvatio sve oblasti privređivanja. Ono što karakterizira ovaj period jeste da proizvodnju zanatskih i manufakturnih radionica brzo potiskuje proizvodnja velikih fabričkih serija. Od ovog trenutka svaki proizvod prolazi kroz lanac specijaliziranih operacija na posebnim mašinama koji se sinhronizirano nadovezuju jedna na drugu. Ono što je period razvoja metalurgije, mašinogradnje, saobraćaja i građevinarstva zahtijevao, jesu veće količine ruda. Za to su bile potrebne tehničke inovacije u rudarstvu, a neke od njih su se zadržale i do današnjeg dana. Još u 18. stoljeću pronađen je novi način bušenja rudarskih okni. To je značilo upotrebu uzglobljene šipke ili motike. Tokom 19. stoljeća poboljšavan je način transporta rude u jamama na način da su se košare sa rudom zakačile na užad, koja bi potom bila namotavana i odmotavana preko dva točka pokretana parnom mašinom.

U tekstilnoj industriji tehničko-tehnološka revolucija započeta je krajem 18. i početkom 19. stoljeća kada je izumljena Vajtnijeva sprava za mehaničko ljuštenje pamuka i Žakarovog razboja za tkanje višebojnih tkanina. Smatra se da su ovi pronalasci već u prvoj polovini 19. stoljeća ubrzali i povećali tekstilnu proizvodnju za oko sedam puta. Kasnije je izumljena i šivaća mašina, koja je ubrzala i proces šivenja odjeće.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023

Metalurgija je jedna od prvih industrijskih grana, u kojoj se proizvodnja počela mehanizirati. Godine 1775. Džon Vilkinson je u proizvodnju sirovog željeza prvi uveo prvu parnu mašinu. Dalje u ovoj oblasti, visoke peći na drvo su zamijenjene pećima na kameni ugalj i kokos. Prva fabrika za proizvodnju parnih mašina je podignuta početkom 19. stoljeća u Sohou u Engleskoj.

U Engleskoj i Francuskoj je u drugoj polovici 18. stoljeća počela izgradnja savremenih i boljih puteva. Izum parnog valjka je od velikog značaja za bržu i kvalitetniju gradnju saobraćajnica. Prva parna lokomotiva je izgrađena u Engleskoj 1803. godine od strane Rudolfa Trevitka, ali s obzirom na njenu težinu, nije dala željene rezultate. Pravo rješenje dao je Džordž Stivenson 1814. godine, koji je svojoj lokomotivi dao ime Bliher. Ova lokomotiva je u septembru 1825. godine na novoizgrađenoj pruzi Stokton-Darlington za 2,5 sata prevezla voz sa 450 putnika. Nova lokomotiva, nazvana Raketa, proizvedena je 1829. godine i bila je teška samo 4,5 tone. Što se tiče vodenog saobraćaja, on je doživio najveći preobražaj zahvaljujući parobrodu, odnosno korištenju parne mašine za pokretanje lađa. Prvi parobrodi su bili na dva pogona: na paru i na jedra. Jedrenjaci su zamijenjeni parobrodovima kada je pronađen kondenzator za sprovođenje vodene pare u vodu i kada su točkovi za brodove zamijenjeni propelerima.

Zahvaljujući jačanju industrije došlo je i do razvoja gradova. Gradili su se novi objekti kao što su fabrike, banke, trgovačke kuće, tržnice, željezne stanice. Najvažniji građevinski materijal u ovom periodu je pečena opeka-cigla. U upotrebu sve više ulazi željezo, što je omogućio Besemerov konvertor. U upotrebu ulazi i cement, ali njegov najveći značaj cement je stekao kada je kao armirani beton počeo da se upotrebljava u kombinaciji sa željezom i čelikom. Jedna takva građevina, sagrađena od samog željeza je znameniti Ajfelov toranj u Parizu. Visok je preko 300 metara, a podignut je 1889. godine povodom svjetske izložbe.

Najznačajnije tekovine tehničko-tehnološke revolucije posljednjih decenija 19. stoljeća su motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, električna energija i hemijska industrija. Prvi eksperimenti sa električnom svjetiljkom prošli su bez uspjeha. Ipak, 70-tih godina 19. stoljeća Tomas Edison je napravio sijalicu od stakla u obliku kruške, u kojoj je struja grijala ugljen kao provodnik, koji bi se užario i svijetlio. Ugljen je kasnije zamijenjen volframom. Edison Tomas je nakon nekog vremena konstruirao i prekidače za struju, električna brojila, te je zahvaljujući tome omogućeno domovima, još u zadnjoj deceniji 19. stoljeća, korištenje električne svjetiljke.

Razvoj hemijske industrije započeo je razradom metoda i postrojenja za proizvodnju sumporne kiseline, koja je bila potrebna za industriju boja, eksploziva, metala i sličnih industrija. Braća Mek Dugal su konstruisala peć za pečenje pirita u kojoj se oslobađao sumpordioksid i pretvarao u sumpornu kiselinu. Drugo kapitalno dostignuće u hemijskoj industriji bilo je usavršavanje proizvodnje sode. Ernest Sovej je uveo amonijak u proces, što je omogućilo veću proizvodnju i bržu pripremu sapuna, stakla, boja, kože, drvenarije, prehrambenih i drugih proizvoda.

Tehničko-tehnološki preobražaj je donio velike zaokrete u svakodnevnom životu ljudi. Isti se nije razvijao u svim dijelovima Evrope jednakom brzinom. Industrijski preobražaj donio je vrlo bitne socio-ekonomske promjene. Jedna takva promjena je struktura stanovništva. Gradsko stanovništvo se povećalo u odnosu na seosko. Nagli priliv stanovništa činio je mnoge velike evropske gradove, naročito u prvoj polovini 19. stoljeća. Produktivnost rada je porasla, međutim raspon između bogatstva i siromaštva se povećao. Siromašni su postali manje siromašni, ali zato su i bogati postali više bogati, što je kasnije dovelo do pitanja borbi za prava radnika. Promjene u saobraćaju su dovele do lakše pokretljivosti stanovništva. Ljudi su lakše putovali, a povećale su se i prekomorske migracije. U isto vrijeme jačala je i vojna industrija, što je uz povećanje materijalnih sredstava i lahke pokretljivosti dovelo do evropske kolonijalne ekspanzije.

Za Intelektualno.com priredio: Alen Borić

Facebook komentar
Tags: Alen BorićEvropaIndrustrijalizacija
Prethodni post

Godišnjica početka operacije Sana 95: Spajanje 5. i 7. korpusa ARBiH predstavlja prekretnicu rata u BiH

Slijedeći post

Održana promocija knjige “Breza 94: Bužimska bosanska bitka”

Slijedeći post
Održana promocija knjige “Breza 94: Bužimska bosanska bitka”

Održana promocija knjige "Breza 94: Bužimska bosanska bitka"

Preporučeno

Budućnost istraživanja svemira

Budućnost istraživanja svemira

04/06/20
Ermin Zec za Intelektualno: Izabrao sam povratak u BiH jer čovjek je u stanju podnijeti i teške uslove ako ima nadu da će budućnost biti bolja

Ermin Zec za Intelektualno: Izabrao sam povratak u BiH jer čovjek je u stanju podnijeti i teške uslove ako ima nadu da će budućnost biti bolja

22/09/20
Krv u bazenu: Epska vaterpolo utakmica između Mađarske i Sovjetskog Saveza

Krv u bazenu: Epska vaterpolo utakmica između Mađarske i Sovjetskog Saveza

22/04/20
Mitomanija u djelu Sime Lukina Lazića „Kratka povjesnica Srba od postanja Srpstva do danas“

Mitomanija u djelu Sime Lukina Lazića „Kratka povjesnica Srba od postanja Srpstva do danas“

10/01/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.