• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Na današnji dan Bošnjaci kod Tuzle porazili austrougarsku vojsku

Intelektualno Intelektualno
10/08/2019
in BiH, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji
0
Na današnji dan Bošnjaci kod Tuzle porazili austrougarsku vojsku
0
Dijeljenja
442
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Na Berlinskom kongresu, koji je održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine, Austro – Ugarska je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, uz saglasnost velikih europskih sila. Kao razlog okupacije, austrougarska diplomatija je navela nesređeno stanje u agrarnim odnosima u Bosni i Hercegovini, koje je kulminiralo velikim seljačkim ustankom i velikom istočnom krizom 1875 – 1878. Ustvari, velika istočna kriza je bila samo izgovor za okupaciju, koju je Austro – Ugarska htjela izvršiti u najpovoljnijem trenutku za nju i tako ostvariti dugogodišnje pretenzije na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Okupaciji BiH usprotivio se određen broj muslimanskog stanovništva, koje je organizovalo odbranu zemlje od naleta okupatiorskih trupa. Organizovanjem Narodne vlade i prikupljanjem snaga za otpor okupatorskoj vojsci počela je kampanja suprostavljanja okupaciji Bosne i Hercegovine. Otpor Bošnjaka muslimana okupaciji skršen je relativno brzo, ali su na nekim mjestima pokazali zavidnu volju i snagu da zaustave austrougarske trupe. Jedno od takvih mjesta bila je i Tuzla, koja je u austrougarske ruke pala tek 22. septembra 1878. godine, skoro dva mjeseca nakon ulaska okupacione vojske u Bosnu i Hercegovinu.

Slični tekstovi

Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023
Schmidtov put u Pakao

Oglasio se Schmidt: Potpuna kapitulacija ili pametan potez?

12/09/2023

Iako je na Berlinskom kongresu austrougarski ministar vanjskih poslova, grof Andrassy, uvjeravao predstavnike velikih sila da će Austro – Ugarska okupaciju BiH izvršiti sa samo jednom vojnom četom bez akcije većih razmjera, Austro – Ugarska vlada je i prije samog kraja kongresa mobilisala čitav 13. armijski korpus za okupaciju Bosne i 18. diviziju za okupaciju Hercegovine. Ukupna snaga vojske koja je trebala krenuti na BiH sestojala se iz: 82.119 vojnika ili 65 pješadijskih bataljona, 14 eskadrona konjice, 19 tehničkih četa, 112 topova, 4 zapregnuta mostovna trena i 13.319 konja. Za komadanta 13. korpusa postavljen je general Josip baron Filipović, kome je bio podređen komadant 18. divizije Stjepan baron Jovanović.

Dana 29. jula 1878. godine, vojska Austro – Ugarske je prešla bosanskohercegovačku granicu na Savi na četiri mjesta: kod Bosanskog Broda, Gradiške, Kostajnice i Bosanskog Šamca, i tri dana kasnije kod Vrgorca i Imotskog. Okupaciona vojska se kretala iz tri pravca: centralni pravac kretanja je išao putem Derventa – Doboj – Sarajevo, desna armijska kolona se kretala pravcem Bosanska Gradiška – Banja Luka – Jajce – Travnik, dok se desna kolona kretala pravcem Bosanski Šamac –Gradačac – Gračanica– Tuzla. Dakle, u pravcu Tuzle se kretalo lijevo krilo 20. divizije 13. armijskog korpusa, kojim je komandovao podmaršal Sapari. Plan austrougarske vojske je bio da preko Gradačca i Gračanice dođu u Tuzlu, čijim bi zauzećem zagospodarili sjeveroistočnom Bosnom. Organizacija otpora okupaciji u Tuzli povjerena je pljevaljskom muftiji Mehmed Nurudinu Vehbi ef. Šemsekadiću.

Iz pravca Gračanice, u Tuzlu je 8. augusta stigla vojska Austro – Ugarske monarhije sa komadantom Saparijem na čelu koja je u svojim redovima brojala 5.000 pješaka, 130 konjanika i 24 topa. Od 8. do 10. augusta, austrougarska vojska je napadala na Tuzlu, ali su Tuzlaci pružili odlučan otpor. U bitkama na Han-Pirkovcu, na Ravnoj trešnji, na Gradini i u Tušanjskom potoku, Tuzlaci su, na čelu sa efendijom Šemsekadićem, okupacionu vojsku potukli do nogu. Poražena austrougarska vojska se, u posljepodnevnim satima, počela povlačiti iz Tuzle ka Gračanici. U toku povlačenja austrougarske vojske, došlo je do još jedne bitke sa organizatorima otpora, ovaj put u Gračanici. Nakon ove borbe 12. i 13. augusta, austrougarska vojska nastavlja svoje povlačenje prema dobro utvrđenom Doboju.

Kod Doboja austrougarska vojska je uspjela da odoljeva napadima, te da se pregrupiše i da sa pojačanjima, koja su stigla u Doboj, krene u kontranapad na Šemsekadićevu vojsku. Austrougarskim snagama iz Doboja priključio se još jedan kontigent vojske, koji je na sjeveroistočnu Bosnu napadao iz pravca Sarajeva i Romanije. Snage otpora držale su položaje kod Doboja do 15. septembra, kada bivaju potučene. Kontranapad austrougarske vojske bio je silan i munjevit. U austrougarske ruke redom su padali gradovi sjeveroistočne Bosne: 16.augusta  pao je Gradačac i Gračanica, 17. je zauzet i Lukavac, a 22. septembra bez borbe je zauzeta i Tuzla. U toku bitaka koje je do tada vodila u sjeverositočnoj Bosni, 20. divizija je izgubila 50 oficira i 1.500 vojnika

Pobjeda nad austrougarskom vojskom kod Tuzle 10. augusta 1878. godine, veliko je dostignuće onog sloja ljudi koji su se protivili ulasku BiH u austrougarske okvire. Tuzlaci su, na kraju krajeva, pokazali ogromnu želju i volju za odbranom svoje domovine.

 

Za Intelektualno.com priredio: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: Austro-UgarskaBošnjaciDino HajdarGodišnjiceTuzla
Prethodni post

Indija i Pakistan su do sada vodile tri rata zbog kontrole nad Kašmirom

Slijedeći post

Ismail Ćidić za Intelektualno.com: Moramo poraditi na svom aktivizmu, efektivnosti i posvećenosti

Slijedeći post
Ismail Ćidić za Intelektualno.com: Moramo poraditi na svom aktivizmu, efektivnosti i posvećenosti

Ismail Ćidić za Intelektualno.com: Moramo poraditi na svom aktivizmu, efektivnosti i posvećenosti

Preporučeno

U IGMG centru obilježen Dan bošnjačke dijaspore

U IGMG centru obilježen Dan bošnjačke dijaspore

12/04/19
Na današnji dan rođen je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak idejni tvorac lista “Bošnjak”

Na današnji dan rođen je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak idejni tvorac lista “Bošnjak”

19/07/19
Nas nisu učili da mrzimo ove preko žutog mosta

Nas nisu učili da mrzimo ove preko žutog mosta

10/01/19
Ibrahim Kajan: Hommage Enveru Čolakoviću

Ibrahim Kajan: Hommage Enveru Čolakoviću

23/05/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.