Morića han je svjedok historije Sarajeva Morića han je svjedok historije Sarajeva
Sarajevo je od svog osnivanja u 15. stoljeću imalo tipične karakteristike orijentalnog grada koji se sastojao od dvije gradske zone čaršija i mahala. Čaršija... Morića han je svjedok historije Sarajeva

Sarajevo je od svog osnivanja u 15. stoljeću imalo tipične karakteristike orijentalnog grada koji se sastojao od dvije gradske zone čaršija i mahala. Čaršija je predstavljala društveno jezgro grada u kojem su se nalazili objekti čija je svrha bila pružanje kako vjerski tako i svjetovnih usluga stanovništvu. Nizovi dućana u ulicama i uličicama stvarali su mrežu koja je oblikovala čaršiju, a centar zbivanja bili su javni vjerski i društveni objekti koji su čaršiji davali poseban smisao. Za razvoj orijentalnog grada značajnu ulogu su imali javni objekti poput džamija, hanova, bezistana, hamama i mnogih drugih.

Dućani, magaze, podrumi

U srcu sarajevske čaršije 1551. godine izgrađen je Morića han. Od kraja 18. stoljeća u vlasništvu je Gazi Husrev-begovog vakufa. Prvobitno ime ovog hana bilo je Drugi novi han, a od 18. stoljeća nosi ime pod kojim je poznat i danas. Naime, ovaj han nosi ime po svojim zakupcima Morićima, čuvenoj sarajevskoj porodici. Kao i svi veći hanovi, Morića han građen je na sprat. Iako je izrazito velikih dimenzija, njegova glamuroznost nije vidljiva zahvaljujući načinu gradnje koji se ogledao u razvitku gađevine isključivo u širinu. Ova građevina imala je unutarnje dvorište i jednu vrstu trijema koji su gradile kolonade stubova. Sve četiri strane dvorišta bile su ispunjene dućanima, magazama i podrumima za konje. Prizemlje nije služilo za stanovanje, nego je u njemu bio smješten gospodarski dio prostorija. Stambeni prostor bio je na gornjem spratu, gdje su se nizale sobe s obje strane širokog pokaldrmljenog hodnika. Vanjski zidovi zidani su od čerpića, dok su unutrašnji i pregradni građeni od birkatice ili čatma s drvenom konstrukcijom. Prizemlje i sprat bili su povezani sa dva drvena stubišta. Hodnik hana nije imao stropove, iz njega se direkto izdizala krovna konstrukcija. Morića han, kao i ostala tri baščaršijska hana, imao je vlastiti vodovod i česmu uz koju se nalazio i bunar.

Ovaj han je i jedini  sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji bili su velike građevine s unutrašnjom avlijom potpuno zatvorenog i utvrđenog tipa za smještaj kompletnih karavana. Naziv karavan-saraj u drugoj polovini 18. stoljeća nestaje iz upotrebe, a naziv han se od tada upotrebljava i za jednu i za drugu vrstu konačišta.

Centar političkih događaja

Morića han predstavlja građevinu koja je, osim što je služila za prenoćište i boravak trgovaca i putnika, imala i važnu ulogu u društvenom razvoju grada. Morića han je bio i sastajalište Sarajlija, koji su u mejhani provodili veći dio noći. To potvrđuje i jedna lirska pjesma, koja govori o Morića hanu i Sarajlijama koji su tu provodili svoje noći. “Kasno dođoh draga iz Morića hana“, početni su stihovi pomenute pjesme koja nas na tren vraća u minula vremena i atmosferu sarajevske čaršije.. Kafana u Morića hanu smatra se najstarijom kafanom u Sarajevu. U njoj se odvijao društveni i politički život Sarajeva. Otvorena je kada i sam Morića han.

Također, ovaj han bio je veoma značajan i za zanatska udruženja. Naime, pod okriljem ovog hana sarajevski esnafi održavali su svoje skupove, a Morića han bio je centrar zanatskih organizacija više od 300 godina. Pored esnafskih skupština, Morića han je bio centar političkih događaja. U vrijeme austrougarske okupacje 1878. godine ovaj han je igrao značajnu ulogu zbog toga što je bio centar okupljanja snaga otpora.

Morića Han je više puta u prošlosti gorio, ali je uvijek obnavljan u gotovo istoj arhitektonskoj koncepciji. Prvi put izgorio je u požaru 1831, potom 1852. godine, da bi poslednji put stradao u požaru 1957. godine. Kompletna restauracija objekta izvršena je u periodu od 1971. do 1974. godine. U prošlom stoljeću samtralo se da će čitava čaršija samim tim i Morića han pasti u zaborav te postati muzej na otvorenom. Međutim, to se nije dogodilo pa sarajevska čaršija, a s njom i Morića han, u potpunosti živi i danas. Morića han je svjedok historije Sarajeva. Posebno je interesantan turistima koji, kada kroče u Morića han, kao da su se vratili vjekovima unazad. U njemu oživljava duh Orijenta. Prizemne prostorije hana i dvorište i danas su okupljalište sarajevake omladine. Morića han posebnu draž ima tokom mjeseca Ramazana kad, kao i cijelo čaršijsko jezgro, do ranih jutarnjih sati vrvi od posjetilaca.

Piše: Nermana Crnčalo

intelektualno.com

Facebook komentar

Intelektualno