• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

MLADI SE MORAJU INTEGRISATI U DRUŠTVO, ALI NE SMIJU ZABORAVITI SVOJ IDENTITET

Intelektualno Intelektualno
03/05/2021
in Aktuelno, BiH, Bošnjački intelektualci kroz historiju, Dijaspora, Historije Bosne i Bošnjaka, Kultura i tradicija
0
MLADI SE MORAJU INTEGRISATI U DRUŠTVO, ALI NE SMIJU ZABORAVITI SVOJ IDENTITET
0
Dijeljenja
83
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Večeras u emisiji ”Stil života u islamu” ugostili smo mr. Admira Lisicu, historičara i Senadina Volodera urednika AKOS-a, sa kojima smo razgovarali o očuvanju identiteta i tradicije kao važnog segmenta svih nas gdje god da se nalazimo, piše Hayat.ba

Ramazan je jedna poseban mjesec i budi predivan osjećaj kod svih muslimana. Ovaj ramazan smo dočekali drugačije nego ranije, uz pandemiju koja nas je zahvatila.

Slični tekstovi

Putopisi Ćamila Sijarića: Priče o gradovima, ljepoti i životu

Putopisi Ćamila Sijarića: Priče o gradovima, ljepoti i životu

29/03/2023
Komšić za Hayat: “Problem” je što Bošnjaci imaju svoju državu, to je trn u oku fašistima

Komšić: Poteze koje vuče međunarodna zajednica vode podjeli Bosne i Hercegovine

28/03/2023

Senadin Voloder kao urednik AKOS-a, često piše o svim ljepotama koje se kriju i tradicijskim vrijednostima koje posjeduje BiH, ali i pričama iz davnina koje su vezane za našu domovinu.

Senadin Voloder
  • Prije svega je priča o ramazanskom topu. Posljednjih godina zahvaljujući  naporima gradske administracije, taj top se vratio u većinu gradova BiH. Ja sam istraživao njegovu historiju, odnosno njegovo prisustvo u široj regiji, tako da sam došao do zanimljivih podataka o obnavljaju historije, tradicije i prisustva ramazanskog topa u Crnoj Gori, gdje imamo top u Rožaju, Novom Pazaru, Prizrenu ali imaju i neki gradovi koji nisu obnovili tu tradiciju kao Skoplje. Dok na našem području top nije imao svoju kontinuiranost osim u Ljubuškom. Tamo je preživio 20-tak godina. Nažalost, tradicija u Ljubuškom je stala zbog jednog nesretnog slučaja. Ramazanski top, sada kod nas samo označava vrijeme iftara, međutim, prije je označavao i vrijeme Bajrama, čak i blagdane i drugih religija koje žive u BiH i šire. On je bio simbol slobode – kaže Voloder.

Danas, ljudi širom svijeta, uživo pucanje topa mogu gledati i na Hayat televiziji. Naš gost Admir Lisica, kao historičar mnogo priča o dijaspori, o ljudima koji žive van granica BiH i ljudima koji su spona sa svojom domovinom.

Admir Lisica
  • Ja sam autor dvije knjige koje se bave bosanskohercegovačkom dijasporom, to su dva istraživačka djela koja sam ja napisao. Prvo djelo sam napisao na osnovu svog znanja na terenu, odnosno na osnovu mojih putovanja u preko 30 gradova širom Evrope. Imao sam priliku da se upoznam sa našim ljudima širom Sjedinjenih Američkih Država, Azije, Afrike i gdje god žive naši ljudi. Shvatio sam da oni vole BiH i mnogo su povezani. Ono što mogu istaći jeste da su širom Evrope i Amerike oni jako dobro organizirani putem naše Islamske zajednice – između ostalog, govori Lisica.

Dodaje, kako su se naši ljudi u dijaspori  organizirali putem listova, različitih medija. Imamo taj jedan dobar časopis koji je svjednok jednog vremena pod nazivom ”Bosanski pogledi”, predvođeni od strane naših intelektualaca, poput Adila Zulfikarapašića.

  • Mi neku našu migrantsku priču možemo vezati za 1878. godinu, tačnije za dešavanja koja su vezana za Belgijski kongres. Tada Bošnjaci nakon gubljenja veze sa Osmanskim carstvom masovno emigriraju prema Turskoj, SAD-u, a poslije toga i Evropi. To je jedan val iseljavanja koji je potrajao i tokom perioda Jugoslavije. Imali smo i političke migrante, evo spomenuti Teufik Velagić ili Adil Zulfikarpašić koji su zbog neslaganja sa tadašnjim komunističkim režimom bili primorani napustiti svoju domovinu. Nekoliko je faktora koji su načinili našu emigraciju, a posljednji je ovaj od 1992. do 1995. godine – ističe Lisica.
Hayat

Ne smijemo zanemariti nove naraštaje koje se rađaju, odgajaju, obrazuju, u nekim drugim zapadnim civilizacijama. Sigurno je prirodno da se oni integrišu u društvo, ali da ne zaborave sebe i dio svog identiteta, počevši od njegovanja bosanskog jezika.

  • Naš jezik, bosanski jezik je naš moral. Imamo jako lijepe primjere u domovinskim zemljama, odnosno u državama bivše Jugoslavije gdje su naše zajednice uspjele iskoristi zakonsko pravo i u različitim okolnostima uspjeli organizirati nastavu na bosanskom jeziku. U srbijanskom dijelu Sandžaka, uglavnom nastava na bosanskom jeziku je u punom kapacitetu, dok je nastava u Hrvatskoj, Makedoniji ili djelimično na Kosovu ili Crnoj Gori, određeni dijelovi bosanskog jezika se realizuju na bosanskom jeziku. Ovdje u Bosni i Hercegovini svjedočimo da program za najmlađe imamo u deficitu osim pozitivnih primjera  poput vašeg kanala Hayatovci, mi imamo opciju da djeci pustimo program na engleskom, srpskom ili hrvatskom, što pokazuje da zadnjih 25-30 godina, nismo uspjeli ovdje gdje imamo slobodu izgraditi da djeca rastu uz bosanski jezik – kaže Voloder.

Ono što nas je kroz historiju povezivalo jeste ta ujedinjenost i takmičenje u dobru, pa i vakufi i brojna djela koja imamo kroz našu tradiciju.

  • Dijaspora i domovina bez obzira na to koliko ih neko ili neki pokušavali razdvojiti su ujedinjeni. Mi imamo ujedinjavanje u dobru. Evo i tokom pandemije koju moramo spomenuti, vidjeli smo da dijaspora pomaže domovinskim zemljama. Što se tiče domovine i dijaspore izuzetno je važno govoriti i raditi na intelektualnom i medijskom vezivanju. Moramo potencirati naše ljude koji vole domovinu, a ne traže od nje ništa. A, odavde imamo često neke glasove “šta je meni domovina dala”. Mi se moramo zapitati šta smo mi dali domovini, a ne ona nama – ističe Lisica.
Facebook komentar
Tags: Admir LisicaHayat TVSanadin Voloder
Prethodni post

Sead Šemsović za Intelektualno.com: Jezik jednog naroda najbolje oslikava „bitak“ tog naroda

Slijedeći post

Počeli radovi na sanaciji Ferhad-begove džamije u Tešnju

Slijedeći post
Počeli radovi na sanaciji Ferhad-begove džamije u Tešnju

Počeli radovi na sanaciji Ferhad-begove džamije u Tešnju

Preporučeno

Gazi Husrev-begova biblioteka od septembra ponovo otvorena za čitaoce

Kako je bosanski franjevac spasio Gazi Husrev-begovu knjižnicu

13/09/20
Sarajevski ljekari završili svoju misiju u Novom Pazaru

Sarajevski ljekari završili svoju misiju u Novom Pazaru

20/07/20
Osmanska historija do sultana Abdulhamida II

Mehmed El-Fatih – primjer na kojem trebamo odgajati naše potomstvo

05/03/20
Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore: Broj bosanskih dopunskih škola u dijaspori se smanjuje, potrebna reakcija institucija i roditelja

Ministarstvo prosvjete Srbije povrijedilo prava Bošnjaka Sandžaka

24/03/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.