• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Historija

Mala Antanta: Savez formiran s ciljem očuvanja zajedničkih interesa potpisnica sporazuma

Intelektualno Intelektualno
20/08/2019
in Historija, Historijski događaji, Svjetska historija
0
Mala Antanta: Savez formiran s ciljem očuvanja zajedničkih interesa potpisnica sporazuma
0
Dijeljenja
473
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Nakon završetka Prvog svjetskog rata dolazi do formiranja novog poretka u Europi, nazvan Versajski sistem po dvorcu Versaju gdje je održana mirovna konferencija po završetku sukoba. U cilju očuvanja mira i novouspostavljenog poretka u Europi, već na mirovnoj konferenciji pojavljuje se mišljenje o nužnosti obrazovanja regionalnih odbrambenih saveza, a jedan takav savez trebao je biti formiran između Poljske, Čehoslovačke, Rumunije, Kraljevine SHS i Grčke. Ubrzo se pokazalo da ovaj savez država, koji bi se protezao od Baltičkog do Egejskog mora, nije moguće uspostaviti zbog mnogih teritorijalnih nesuglasica između pojedinih navedenih država. Zbog toga se počelo razmišljati o užoj varijanti saveza između Čehoslovačke, Kraljevine SHS i Ruminije, čiji su predstavnici na mirovnoj konferenciji spominjali ovakav savez kao moguć, svjesni prilika i zajedničkih prijetnji uperenih ka interesima, ali i teritoriji ovih država. Savez između ovih država je i formiran 1921. godine pod imenom Mala Antanta.

Ideja za obrazovanje saveza između Čehoslovačke, Kraljevine SHS i Ruminije potekla je od Čehoslovačke diplomatije. Zvanični Prag je već koncem 1919. godine predlagao Beogradu odbrambeni savez između ove dvije zemlje u cilju zaštite od Mađarske. U tom istom periodu Mađari su pokušali da se približe Kraljevini SHS, nudeći određene ustupke svom južnom susjedu, pripremajući se za rat sa Čehoslovačkom i „prijateljstvo“ sa Kraljevinom SHS. No čehoslovački predstavnik u Parizu, Osusky, u decembru iste godine ulazi u razgovor sa Antom Trumbićem o mogućem savezu dvaju država, a sam Trumbić je izjavio da je on osobno, kao i delegacija Kraljevine SHS u Parizu, da se otpočne zajednička vojna akcija u slučaju Mađarskog napada na Čehoslovačku. Ovi razgovori u Parizu, između predstavnika ove dvije države, bili su korjeni kasnijih dogovora koji su rezultirati stvaranjem odbrambenog saveza. Kasnije je čehoslovački premijer Beneš stupio u kontakt sa rumunskim kolegom Voevoduom upozorivši ga da su interesi Čehoslovačke i Ruminije identični u pogledu na Mađarsku, te da te dvije države treba da krenu u zajedničku akciju suočene sa mađarskim prijetnjama. Beneš je svom kolegi povjerio i to da je Čehoslovačka u kontaktima sa Kraljevinom SHS i da te tri države veoma lahko mogu da sklope sporazum koji bi ih štitio od mađarske opasnosti.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Pored Mađarske, Kraljevini SHS i Ruminiji pijetila je opasnost i od bugarskog revizionizma. Naime, Bugarska nije priznavala odredbe ugovora iz Nejija potpisanog 5. decembra 1919. godine, po kojem je Bugarska, kao poražena država u ratu, morala ustupiti Kraljevini SHS teritoriju površine 2.563 km2. Također, Rumuniji je prijetila direktna opasnost i od Sovjetske Rusije koja je smatrala da je Ruminija nasilno anektirala Besarabiju.

Sve navedene činjenice, kao i pokušaji Mađarske da se približi Francuskoj iz 1920. godine, natjerale su predstavnike Kraljevine SHS, Čehoslovačke i Ruminije na konkretne akcije. Tako je 14. augusta 1920. godine u Beograd doputovao čehoslovački premijer Beneš i zajedno sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Kraljevine SHS, Momčilom Ninčićem, poptisao Ugovor o odbrambenom savezu imzeđu Kraljevine SHS i Republike Čehoslovačke. U Ugovoru stoji da su ugovorene strane čvrsto odlučile da čuvaju mir stečen tolikim žrtvama, te se obavezuju da će u slučaju mađarskog napada na jednu od ove dvije države, druga priteći u pomoć. Nakon zaključivanja ugovora u Beogradu, Beneš odlazi u Bukurešt gdje obavještava ministra Inoescua da je zaključen odbrambeni ugovor sa Kraljeviom SHS radi poštivanja odredaba Trianonskog ugovora. Inoescu je 19. augusta pristao na sporazum sa ove dvije države, ali nije došlo da zvaničnog ugovora. Do potpisivanja ugovora dolazi tek naredne godine, tačnije 23. aprila 1921.  godine između Ruminije i Čehoslovačke u Bukureštu i 7. juna 1921. u Beogradu između Ruminije i Kraljevine SHS. Ugovori su poptisani na dvije godine, s tim da je nakon njegovog isteka svaka država imala pravo da isti ne produži. Tako je nastala Mala Antanta, koja je u dvadesetim godinama XX stoljeća bila neizostavan dio Versajskog sistema, kao garant čuvanja statusa quo u ovom dijelu Europe.

U prvim godinama saveza članice Male Antante su vodile zajedničku vanjsku politiku protiv mađarske hegemonističke politike i pokušaja restauracije Habzburgovaca na austrijskom i mađarskom prijestolju. U duhu prijateljstva sa Francuskom, Mala Antanta se energično suprostavljala bilo kakvoj mađarskoj prijetnji jednoj od njenih članica, ne isključujući ni mogućnost upotrebe vojne sile za njihovu odbranu.

Čehoslovačka i Kraljevina SHS su 1922. godine produžile i dopunile dotadašnji beogradski sporazum iz augusta 1920. godine proširivši političke i privredne veze između ove dvije države. Međutim, prilikom obnavljanja ugovora između Čehoslovačke i Ruminije 1923. godine, nije došlo do proširivanja sporazuma, već je ugovor samo bio produžen. Također, na drugoj konferenciji Male Antante, u Beogradu iste godine, odlučeno je da se predstavnici ove tri države sastaju svake godine barem jedanput, u cilju donošenja odluka po pitanju zajedničkog istupanja u međunarodnu politiku.

Mala Antanta je kao savez funkcionisala dok su se interesi njenih članica poklapali, a u prvom to su bili interesi glede mađarskog iredentizma. Do prvih velikih nesuglasica u Maloj Antanti dolazi 1932. godine kada se Kraljevina Jugoslavija pokušala približiti Italiji. Kraljevina Jugoslavija u tridesetim godinama ulazi u Njemačku ekonomsku interesnu sferu, što je u mnogome uticalo na njenu vanjsku politiku, a što je, na kraju krajeva, dovelo do jugoslavenskog odmicanja od Male Antante.

Za Intelektualno.com priredio: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: ČehoslovačkaDino HajdarGrčkaKraljevina SHSMala AntantaRumunija
Prethodni post

Devastirano dječije igralište kao simbol naše frustracije

Slijedeći post

Zločin na Korićanskim stijenama nauka o genocidu tretira kao genocidno istrebljenje prijedorskih logoraša

Slijedeći post
Zločin na Korićanskim stijenama nauka o genocidu tretira kao genocidno istrebljenje prijedorskih logoraša

Zločin na Korićanskim stijenama nauka o genocidu tretira kao genocidno istrebljenje prijedorskih logoraša

Preporučeno

François Marie Arouet Voltaire: Najveći kritičar katoličke crkve i društva XVIII stoljeća

François Marie Arouet Voltaire: Najveći kritičar katoličke crkve i društva XVIII stoljeća

17/11/19
Ispovijest preživjele genocida: ‘Majko, spasi me’

Ispovijest preživjele genocida: ‘Majko, spasi me’

04/07/20
Kanada na poseban, veličanstven i dostojanstven način ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u Srebrenici

Kanada na poseban, veličanstven i dostojanstven način ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u Srebrenici

10/07/19
Lisica za Hayat: I Bošnjaci imaju praznike pa ne vrijeđaju druge, Vučićeve izjave nisu dobronamjerne !

Lisica za Hayat: I Bošnjaci imaju praznike pa ne vrijeđaju druge, Vučićeve izjave nisu dobronamjerne !

11/01/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.