• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Lažne vijest u doba pandemije: Primjer “Španske gripe”

Intelektualno Intelektualno
31/03/2020
in Aktuelno, Historija, Svijet, Svjetska historija, Zanimljivosti
0
Lažne vijest u doba pandemije: Primjer “Španske gripe”
16
Dijeljenja
286
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Senzacionalizam, lažne vijest i cenzura uvijek su bile oblježja kriznih situacija. Pojedinci nastoje iskoristiti nastalu situaciju za vlastitu korist. Stoga, bolje slušajte priznate stručnjake iz oblasti medicine, pratite upute relevantnih institucija i brinite za svoje najmilije, komšije i ljude u potrebi. Nemojte tratiti vrijeme na teorije zavjere.

Pandemija Španske gripe, koja je tokom svog trajanja ubila do 50 miliona ljudi širom svijeta, relativno sporo je ušla u svijest britanske javnosti. Bez globalnih organizacija koje bi skrenule pažnju na epidemiju i internetskih veza kojima bi se omogućio brzi transfer informacija širom svijeta, vijesti su putovale mnogo sporije kada se gripa pojavila 1917. godine. Prilikom rane faze pandemije, priroda virusa također je igrala ulogu. Simptomi, koji uključuju krvarenje iz sluznice – nosa, pluća, itd., ponekad mogu rezultirati pogrešnom dijagnozom, jer su doktori izvorno smatrali da se radi o dengue groznice.

Slični tekstovi

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

26/10/2023
Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023

Ali bilo je i drugog razloga sporog rasta svijesti: cenzure. Pored surovih pokolja iz Prvog svjetskog rata, cenzura je bila utvrđena životna činjenica. Za mnoge novine samocenzura iz patriotske dužnosti održavanja morala počela je 1914. godine, kako se povećao broj smrtnih slučajeva na Zapadnom frontu. Vladini cenzori su takvu odluku podržali, radeći prema odredbama Zakona o odbrani carstva donesenog u avgustu 1914. godine.

Na zatvorenim konferencijama sa novinarima su signalizirali da vojne informacije, i informacije koje mogu biti štetne za javni moral , ne bi trebale postati naslovne vijesti. Druge zaraćene zemlje širom Evrope imale su vlastite sustave za kontrolu protoka vijesti. Marta 1918., dok je Njemačka započela razornu proljetnu ofanzivu na Zapadnom frontu, postojali su vrlo hitni razlozi da se ne spominje tihi ubica koji se širi ulicama.

Uprkos tome, do maja 1918. godine velika pandemija postala je glavna vijest u Španiji, gdje je štampa izvijestila o rastućoj krizi javnog zdravlja. Španski novinari, čija zemlja nije direktno poprište borbi, nisu bili obavezni izvještavati na način kako su to radili druge evropske zemlje, pa su proširili vijest o pojavi zaraze. Evropska štampa je njihove objave preuzela govoreći o zdravstvenoj krizi u Španiji. Na ovaj način, pandemija je postala poznata kao “Španska gripa”.

Tokom ljeta 1918. godine, nakon poraza njemačke proljetne ofanzive koja je u Londonu i Parizu umanjila vojne brige, pandemija gripa našla je mesto u kolumnama britanskih novina. Analiza novina iz razdoblja koja koristi Britanski arhiv novina pokazuje da je nekolicina spominjanja gripe u maju narasla na nešto značajnije u junu, prije nego što je u julu eksplodirala. Do avgusta „Španska gripa“ je dospjela i na stranice Britanskog medicinskog časopisa, pošto se pokazalo da je virus  mutirao u smrtonosniji oblik, dovodeći do brze eskalacije broja smrtnih slučajeva.

Neki su na pojavu pandemije dočekali sa namjerom da kroz nju profitiraju. Nisu sve te reakcije bile potpuno pohvalne. Na primjer, proizvođači nekih lijekova (patenta i drugih) brzo su uočili potencijal pandemije, pa su se pojavili naslovi: „Španska gripa, mnogi smrtni slučajevi spriječeni brzom upotrebom…“ nekog navodnog magičnog lijeka, npr. mješavine koja će ukloniti kašalj. Koja je stvarna medicinska vrijednost takvih lijekova u liječenju gripe nemoguće je precizirati, ali bilo je dosta očajnih ljudi koji su voljeli uložiti svoje nade i nekoliko šilinga u takve lijekove.

Jedan proizvođač lijekova u Newcastleu sretno je rekao u oglasu za njihov lijek da je 5000 djece izostalo iz škole, te da je dvoje djece umrlo na putu do školu. Rado je pokušao i pojačati paničnu kupovinu izjavljujući: „Ne odgađaj! Uradi to sada! Sutra će možda biti prekasno! Boce su rijetke! Imamo samo ograničenu ponudu. ” Bez obzira na efikasnost spomenutog lijeka škola u Newcastleu, Hullu, Barrowu, Durhamu i širom zemlje, na kraju su zatvorene kao odgovor na rastući broj bolesne djece i nastavnika.

Izvještaji imaju posebnu vrijednost u pokušaju razumijevanja napretka bolesti. Na primjer, pojava novog ,smrtonosnijeg virusa, u ljeto 1918. godine može se vidjeti u jednom novinskom izvještaju u časopisu The Globe od 15. jula koji je izvještavao o fabrici koja se bavi proizvodnjom vojne opreme čiji su radnici zbog nezatvaranja fabrike zarazili tako brzo da su posumnjali na njemačku sabotažu.

Do oktobra, kada je epidemija ušla u svoju najrazorniju fazu, urednici novina, čini se, odustali su od prijavljivanja potpunih strahota onoga što se događalo, a prodavači “magičnih” lijekova uglavnom su nastavili koristit krizu za svoju korist.

Po završetku rata, kako je vrhunac epidemije prolazio, a virus potencijalno opet mutirao u manje smrtonosni oblik, zaraza je postala prihvaćena životna činjenica gotovo do te mjere da se o tome zbijaju šale. Jedan ljekar iz Jorkšira objavio je da “Španska gripa postoji samo u novinama.” Nažalost, njegova izjava bila je lažna vijest. Do okončanja pandemije u Velikoj Britaniji virus je odnio 228.000 života, a onim koji su prodavali lažne lijekove i lažnu nadu dao je mogućnost za enormnu zaradu.

Napisao: dr. Harry Bennett; https://www.prospectmagazine.co.uk/

Preveo i prilagodio za Inteleketualno.com: Faris Marukić

Facebook komentar
Tags: 1918. godinaFaris MarukićHarry BennettŠpanska gripa
Prethodni post

Objavljivanje samo provjerenih i tačnih informacija najbolji je način sprječavanja širenja panike i straha

Slijedeći post

Stari grad Visoki – jedna od najznačajnijih tvrđava na tlu srednjovjekovne Bosne

Slijedeći post
Stari grad Visoki – jedna od najznačajnijih tvrđava na tlu srednjovjekovne Bosne

Stari grad Visoki - jedna od najznačajnijih tvrđava na tlu srednjovjekovne Bosne

Preporučeno

Skriveni ključ trgovinskog rata između SAD-a i Kine

Skriveni ključ trgovinskog rata između SAD-a i Kine

18/09/19
Skupština Republike Kosovo: Zabranjeno održavanje srbijanskog referenduma na Kosovu

Skupština Republike Kosovo: Zabranjeno održavanje srbijanskog referenduma na Kosovu

15/01/22
Ustikolina – mjesto na Drini koje baštini mnoštvo kulturnih i historijskih znamenitosti

Ustikolina – mjesto na Drini koje baštini mnoštvo kulturnih i historijskih znamenitosti

17/02/19
Bošnjačko selo Fevziye u Turskoj: Čuvaju jezik i običaje više od 120 godina

Bošnjačko selo Fevziye u Turskoj: Čuvaju jezik i običaje više od 120 godina

02/07/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.