• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Kratki pregled katarsko-turskih odnosa

Intelektualno Intelektualno
15/01/2019
in Aktuelno, Ekonomija, Svijet
0
Kratki pregled katarsko-turskih odnosa
0
Dijeljenja
69
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Katar je mala država, sa ukupno 2.7 miliona stanovnika u kojoj domicilni Katarani čine svega 320.000 stanovnika. Istovremeno, ta država je jedan od najvećih izvoznika ukapljenog plina u svijetu a vlada te prihode mudro investira – školovanjem svojih građana na Zapadu, razvojem infrastrukture, akvizicijom dionica u međunarodnim firmama, kupovinom luksuznih hotela i fudbalskih klubova. Decenijama su Sjedinjene Američke Države i Katar bili bliski, strateški saveznici. U mjestu Al-Udeid jugozapadno od Dohe nalazi se najveća američka vojna baza na Bliskom istoku sa nekih 10.000 američkih vojnika. Iz te baze se bombarduju mete oružane grupe ISIL u Siriji i Iraku i pruža se zračna podrška američkim snagama u borbi protiv Talibana u Afganistanu. Simbolično, baza je predstavljala svojevrsno oličenje katarsko-američkog savezništva.

Stoga su se mnogi iznenadili kada je u avgustu 2018. godine, tokom svoje službene posjete Ankari, Katarski Emir Šejh Tamim bin Hamad Al Thani, obećao investirati $15 milijardi u Tursku ekonomiju. Njegova odluka, koja je došla u jeku izuzetno loših tursko-američkih odnosa i ekonomske stagnacije Turske, ohrabrila je strane investitore i, barem privremeno, ojačala vrijednost državne valute.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Mnogi zapadni analitičari su se zapitali: šta stoji iza tako prisnih odnosa Dohe i Ankare?

Prvi razlog je bliska vanjskopolitička orijentacija dviju država.

Turska i Katar imaju dugu historiju bivanja na istoj strani regionalnih konflikata i događaja. Obje države su pružile podršku pro-demokratskim revolucijama tokom ”Arapskog proljeća” i osudile vojni puč kojim je General Abdel Fattah al-Sisi došao na vlast u Egiptu. Obje države imaju bliske odnose sa islamističkom strankom En-Nahda u Tunisu, odbijaju klasificirati Muslimansku braću i Hamas kao “terorističke organizacije” i otvoreno su podržale anti-vladine pobunjenike u Siriji i Libiji.

Kada su pripadnici pokreta Fethullaha Gulena pokušali vojno svrgnuti demokratski izabranu vladu u Turskoj u julu 2016. godine, katarski Emir Šejh Tamim bio je među prvim svjetskim liderima da nazove Predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i iskaže mu podršku. Pojedini izvori navode da je Predsjedniku Eroganu čak ponudio poslati svoje specijalne jedinice kako bi ga zaštitili od odmetnutih vojnih elemenata. Turska je Kataru uzvratila tu uslugu. Naime, kada su 2017. godine njeni najbliži susjedi i dotadašnji prijatelji – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat – nametnuli Dohi kopnenu, morsku i zračnu blokadu zbog odbijanja da se povinuje njihovim diktatima, Turkska je priletila u pomoć. U roku od nekoliko sati, iz Turske su teretni avioni su počeli prebacivati prijekopotrebnu hranu, vodu, lijekove, voče i povrće Kataru.

Dvije države također dijele sličnu viziju budućnosti Blikog istoka i politički se razilaze sa autoritativim pristupom i agresivnoj vanjskoj politici Saudijske Arabije, Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Drugi razlog su ekonomske veze.

Katar je jedan od najvažnijih investitora u Turskoj. Između 2006 . i 2016. godine, od svih zemalja koje čine Vijeće za saradnju Zaljevskih zemalja (GCC), katarske investicije su činile nevjerovatnih 65% od svih ukupnih investicija Zaljevskih zemalja u Turskoj. Od 2016. do 2017. godine, trgovinska razmjena Turske i Katara povećala se za 50% dostignuvši $750 miliona. Krajem 2018. godine, trgovinska razmjena je porasla na nekih $1.5 miliona a plan jeste da dostigne cifru od $5 milijardi. Ukoliko poredimo trgovinsku razmjenu Turske i ostalih Zaljevskih zemalja, uočljiva je substancijalna razlika. Naime, kumulativna trgovinska razmjena Turske sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima iznosi više od $14.1 milijardi. Štaviše, Turski izvozi u Emirate su se povećali za 7.5% u 2017. godini što znaći da povećana Turska trgovina sa Katarom nije išla nauštrb tursko-emiratskim odnosima.

Drastično je manji broj katarskih firmi koje posluju u Turskoj u poređenju sa ostalim Zaljevskim zemljama. Preciznije, u Turskoj posluje svega 117 katarskih firmi u poređenju sa 290 kuvajtskih firmi, 445 emiratskih i 1.036 saudijskih firmi. Gledano sa druge strane, 205 turskih firmi radi na građevinskim i drugim projektima u Kataru vrijednim $11 milijardi dolara. Planirana je izgradnja industrijske zone u Dohi, u vidu privatno-javnog partnerstva, vrijednog $2.5 milijarde u kojoj bi trebalo raditi 10.000 turskih radnika.

Treći razlog su strateški interesi.

Naime, Turska je proteklih godina otvorila više vojnih baza na Rogu Afrike i Bliskom istoku: prvo je izgrađena vojna baza u Kataru (a uskoro će se izgraditi i pomorska baza), zatim vojna baza u Somaliji a trenutno se gradi vojna baza na poluostrvu Suakin u Sudanu. Te tri baze će omogućiti Turskoj da dodatno osigura Crveno more i zaštiti svoje teretne brodove od piratskih napada. Istovremeno, pojačano vojno prisustvo i omogućit će projekciju Turske vojno-političke moći u jednom izuzetno strateškom regionu. Katar i Turska također slijede sličnu strategiju balansiranja odnosa sa Iranom u trenutku kada Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, uz podršku i ohrabrenje SAD-a, pokušavaju formirati zajednički front protiv Irana.

Savez Dohe i Ankare u velikoj je mjeri zasnovan na ličnom prijateljstvu lidera tih država. Ipak, sada je prerastao u strateško savezništvo. Spoj Turske vojno-političke i Katarske ekonomsko-investicijske moći postavio je temelje za stabilnu geopolitičku saradnju i kreirao balans u odnosima država na Bliskom istoku.

Piše: Harun Karčić

Izvor: Balkanski centar za analizu i studije

Facebook komentar
Tags: BALANSHarun KarčićKatarTurska
Prethodni post

Mehmed Handžić je ostavio neizbrisiv trag u bošnjačkoj historiji

Slijedeći post

Turizam u BiH: Prilika za plasiranje bolje slike o nama

Slijedeći post
Turizam u BiH: Prilika za plasiranje bolje slike o nama

Turizam u BiH: Prilika za plasiranje bolje slike o nama

Preporučeno

U IGMG Balkans centru održano predavanje na temu “Aspekti memorijalizacije genocida”

U IGMG Balkans centru održano predavanje na temu “Aspekti memorijalizacije genocida”

09/07/19
Valdivia zemljotres: Najsnažniji zemljotres ikada izmjeren

Valdivia zemljotres: Najsnažniji zemljotres ikada izmjeren

26/11/19
Masakar u Katinskoj šumi: Zločin koji je odobrio vrh Komunističke partije Sovjetskog Saveza

Masakar u Katinskoj šumi: Zločin koji je odobrio vrh Komunističke partije Sovjetskog Saveza

02/08/19
Evropska unija dala podršku mladim u Bosni i Hercegovini

Europarlamentarci o dolasku Schmidta: Ukinuti diskriminaciju, a ne dodatno je učvrstiti

10/11/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.