Dr. Omer Kovčić profesor je na Univerzitetu u Tuzli. Njegov poseban fokus jesu vodeni resurski, što je jedna od tema našeg razgovora. Također, dr. Kovčić je kandidat na predstojećim Općim izborima, o čemu govori za Intelektualno.
O njegovorm radu možete se informisati na Facebbok stranici Dr.sc. Omer Kovčić i webu omerkovcic.com.
Intelektualno: Jedan ste od kandidata. Šta očekujete od izbora, te šta je Vaš glavni fokus u budućoj kampanji?
Kovčić: Predstojeći izbori dolaze u vrijeme vrlo teških i nestabilnih društvenih i političkih prilika u široj regiji kao i u BiH te vjerujem da će pažnja javnosti biti jasnije usmjerena na prepoznavanje ideja koje bi bile od konkretnog značaja za BiH. Uzimajući u obzir domen u kojem djelujem, izdvojio bih nekoliko teza na koje bi trebalo usmjeriti pažnju;
Usaglašavanje vodnih granica i borba za postojeću hidroenergiju
Neosporni su značaj i veličina hidroenergetskih potencijala u zemlji, a koji pritom nemaju adekvatan sistem zaštite i ubiranja prihoda. Takvo stanje je u velikoj mjeri nastalo i uslijed neusaglašavanja vodnih granica.
Bez rješavanja aktuelnog pitanja granice sa BiH, Srbija ne može napredovati ka EU, a rješavanje granice zapravo je rješavanje pitanja ogromnih dugovanja Srbije prema BiH kao i rješavanje pitanja korištenja električne energije proizvedene na hidroelektranama Zvornik i Bajina Bašta u budućnosti
Naime, hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik su izgrađene na zajedničkom dijelu sliva rijeke Drine. HE Bajina Bašta je izgrađena na teritoriji Bosne i Hercegovine koja zauzima oko 67% od cijele njene površine, dok HE Zvornik zauzima 49,8% teritorija Bosne i Hercegovine. Poznato je da sliv Drine pripada i Srbiji i Bosni i Hercegovini, međutim proizvedenu hidroenergiju na pomenutim hidroelektranama u cjelovitosti koristi samo Srbija.
Evidentno je da se radi o prirodnom resursu, koji podliježe normama pravednog višenamjenskog korištenja zajedničkih vodotoka, te je očigledno da se radi o uzurpaciji potencijala, ali i neuvažavanjau suvereniteta i prava građana Bosne i Hercegovine na prirodne resurse svoje zemlje.
Koncesije za ovakve objekte se daju na period od 30 godina. Uzimajući u obzir da HE Zvornik funkcionira već više od 66 godina i HE Bajina Bašta više od 56 godina, situacija je poprilično jasna.
Države potpisnice Konvencije o vodama obavezale su se da će najveći dio konkretnih odluka rješavati kroz bilateralne sporazume, jer je Drina nacionalni resurs države, a ne jednog dijela države ili entiteta. Stručna javnost se zalaže za hitno rješavanje ovih problema jer je BiH najviše na gubitku nepoštivanjem odluka ovog dogovora.
Putna deblokada Tuzlanskog kantona, Brčko distrikta i Posavine
Putna deblokada Tuzlanskog kantona, Brčko Distrikta i Posavine uključujući izgradnju autoputa Tuzla – Brčko – Orašje bi unaprijedili putnu povezanost BiH i doprinijeli privrednom rastu. Modernizacija puta Tuzla – Sarajevo i generalno ulaganja u modernizaciju i izgradnju magistralnih i regionalnih cesta ojačali bi domaću ekonomiju Tuzlanskog kantona, Brčko Distrikta i Posavine.
Prvenstveno, sprovođenje ove deblokade bi se iniciralo aktivnim djelovanjem na izradu cijele potrebne investiciono – tehničke dokumentacije za igradnju istih (izrada idejnih i glavnih projekata, ishodovanje svih potrebnih dozvola i ekspropijacijom zemljišta na predmetnim trasama, odnosno dionicama).
Regulacija vodotoka Tuzlanskog kantona, Brčko distrikta i Posavine
Pod uticajem klimatskih promjena sve češća su plavljenja većih površina uz određene vodotoke. Stoga je prijeko potrebna regulacija vodotoka na određenim dionicama gdje se nalaze industrijske zone, naseljena mjesta, poljoprivredne površine itd.
Potrebno je zalagati se za bolju saradnju i unaprijediti komunikaciju između vodnih agencija, odnosno, između Agencije za vodno područje rijeke Save i Voda Srpske što bi doprinijelo regulaciji vodotoka rijeke Spreča koja čini entitesku granicu, a sve radi zaštite privrednih objekata, stambenih objekata i poljoprivrednih površina.
Nauka i visoko obrazovanje
Pošto visoko obrazovanje predstavlja glavnu pokretačku snagu svih društvenih promjena, kontinuiranim djelovanjem bi se trebalo postići povećanje ukupnog kvaliteta visokog obrazovanja s ciljem formiranja studenata koji su kompetentni za kreativan profesionalan rad i aktivno djelovanje u demokratskom društvu. Neophodno je studiranje učiniti dostupnim svima, u skladu s individualnim sposobnostima kandidata.
Potrebno je ukazati na probleme u obrazovnom procesu Bošnjaka u Rs-u, kao i na sve druge oblike diskriminacija na područjima gdje je jedna od etničkih zajednica manjinska.
Sistem obrazovanja bi se morao što prije uskladiti sa potrebama tržišta rada što bi dovelo do unapređenja uslova za rad, zapošljavanje i samozapošljavanje.
U skladu sa ciljevima Bolonjske deklaracije trebalo bi se raditi na povećanju mobilnosti studenata i nastavnog kadra u Europi što bi doprinijelo poboljšanju kvaliteta obrazovanja u BiH.
Važno je napomenuti da Bosna i Hercegovina ima vrlo visoke stope upisa u osnovno obrazovanje, ali problem je taj da obrazovanje nije strukturirano i sadržajno usklađeno s istovrsnim obrazovanjem u razvijenim zemljama Europske unije.
Najvažnija odrednica kvalitete radne snage upravo je obrazovni sistem zemlje. Prema piramidi konkurentnosti obrazovanje je jedan od temeljnih faktora koji za rezultat daje rast, bolju kvalitetu života, te punu zaposlenost neke privrede.
Intelektualno: Dolazite iz Tuzle, grada koji ima „svog“ kandidata na izborima u liku Denisa Bećirevića. Je li Bećirović rješenje svih problema kao što se ustvari predstavlja u našoj javnosti?
Kovčić: Neosporavajući 24-ogodišnje iskustvo u organima vlasti gospodina Denisa Bećirevića, mislim da je bolja opcija za BiH u ovoj trenutno nezavidnoj situaciji, gospodin Bakir Izetbegović. Uzimajući u obzir političko iskustvo i to da je već bio član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, smatram da bi gospodin Bakir Izetbegović bio realnije i adekvatnije rješenje za BiH u naredne četiri godine za vrijeme kojih će se BiH zasigurno susresti sa brojnim političkim i socijalnim problemima i izazovima.
Intelektualno: Prema Vašem mišljenju, koliko je realno da će „jedanestorka“ ostati složna (ako je uopće i sada) do izbora i podržati zajedničkog kandidata?
Kovčić: Mislim da trenutno slika u medijima jedino ostavlja dojam sklada i složnosti “jedanaestorke”, a sudeći po nedavnim problemima u Vladi KS može se zaključiti da to ni približno nije tako kako izgleda.
Intelektualno: Naša dijaspora je izuzetno bitan pokretač pozitivnih procesa u domovini. Koliko nam je važna dijaspora i kako poboljšati saradnju s njom?
Kovčić: Dijaspora predstavlja ljučni element za razvoj Bosne i Hercegovine. Procjene govore da oko 2,2 miliona ljudi sa ovih prostora živi izvan BiH. To je značajan broj u kome vidimo priliku i šansu da svoje znanje, iskustvo, vještine, resurse i kapital vrate u BiH i na taj način pomognu razvoj lokalnih zajednica i društva u cjelini.
Treba reći, da se dijaspora pokazala kao bitan investitor za razvoj naše zemlje. Tako su sektori prvenstveno IT-a, poljoprivrede, proizvodnje namještaja, energetike i dr. postale veoma perspektivne industrije u koje naši građani koji žive i rade van Bosne i Hercegovine kontinuirano ulažu.
Dijaspora je od 1998. godine do danas uložila oko 20 milijardi eura u BiH što nam dovoljno govori značaj naše dijaspore, ali je većina tog novca upotrijebljen kao pomoć porodicama.
Osim toga, važno je da se naša dijaspora aktivno uključi u domaće demokratske procese kako bi smo svi skupa doprinijeli toliko željenim promjenama u našoj domovini. Jedan od takvih primjera jeste Probosanski blok u RS-u “Pokret za državu”.
