Jedni su proglasili bankrot, drugi su na rubu ili u opasnoj zoni. Ratovi, inflacije, plaćanje ratnih reparacija pa čak i uvođenje bitcoina kao oficijelne državne valute − razlozi su zbog kojih su se države našle u ovakvoj situaciji.
U slučaju bankrota, država nije u mogućnosti plaćati zaduženja i treba pomoć od kreditora, ali ne za nove kredite, već za otplatu prethodnog duga.
Njemačka, Rusija, Island, samo su neke od država koje su se našle u takvoj situaciji. Argentinci su rekorderi kada je riječ o bankrotiranju.
Ukrajina se za vrijeme rata bori s reprogramiranjem duga, Šri Lanka je pred dogovorom s MMF-om za samo 10 odsto ukupnog duga, El Salvador je pred ekonomskim kolapsom.
Egipat, Tunis, Kenija, Gana, Etiopija, također su na listi zemalja za koje je neizvjesno do kada mogu servisirati zaduženja.
Njemačka je 92 godine isplaćivala reparaciju
Ekonomski eksperti lošu finansijsku situaciju Njemačke povezuju s godinama nakon Prvog i Drugog svjetskog rata i ratnih reparacija koje je morala plaćati kao poražena strana.
Njemačka je u dvadesetim godinama prošlog vijeka bankrotirala upravo zbog nemogućnosti da plati ratnu odštetu u iznosu tadašnjih 269 miliona njemačkih maraka.
Čak 92 godine nakon Versajskog sporazuma, odnosno 2010. godine, Njemačka je isplatila posljednju ratu ratne reparacije. Ekonomski šokovi izazvani hiperinflacijom nakon Prvog svjetskog rata, samo su se povećali nakon Drugog svjetskog rata. Nacionalna valuta u 1945. godini nije imala nikakvu vrijednost, a istovremeno se štampalo više novca.
Ruski bankrot 1998. godine
I Rusija se 1998. godine našla u situaciji da nije mogla isplaćivati svoj dug. Ruska vlada je devalvirala rublju, a to je bilo izazvano padom cijena nafte. Dug Rusije je iznosio 140 milijardi dolara. Sovjetski Savez 1918. godine, nakon rukovodstva Lenjina, odbio je plaćati dugove iz vremena ruskih careva.
Argentina rekorder u bankrotiranju
Argentina je vjerovatno među svjetskim rekorderima u bankrotiranju. Od proglašenja nezavisnosti od Španije 1918. godine, Argentina je bankrotirala devet puta. U svim slučajevima nije mogla otplatiti svoje dugove koji su s novim kamatama permamentno bili reprogramirani.
Dogovor o restruktuiranju duga s MMF-om već izaziva štrajkove, socijalne nemire, nedostatak osnovnih produkata. Državne rezerve su male, vrijednost valute pezos opada, a postoji mogućnost i za otkazivanje idućih aranžmana s MMF-om. Znatan dio duga Argentina treba vratiti nakon 2024. godine. U 2022. godini vanjski dug Argentine iznosio je 45 milijardi dolara.
Island se izvukao brzo
U 2008. godini Island se suočio s bankrotom 85 posto finansijskog sistema. Islandska kruna je devalvirala i 300%. Ovaj bankrot se smatra jednim od najvećih u historiji s obzirom na veličinu islandske ekonomije. U Islandu u to vrijeme privatne banke su bile s višestruko većim potencijalom od islandske državne ekonomije, što je presedan.
Ipak, oni su se suočili s odlivom depozita. Nisu mogli doći do kapitala na međunarodnom tržištu. Island je bio prinuđen pustiti banke da bankrotiraju, a nakon toga ih nacionalizirati. Ubrzo je Island napravio i aranžman s MMF-om koji se počeo primjenivati od 2009. godine. On je predviđao i jačanje nacionalne valute i rezerve narodne banke, povećanje poreza i smanjenje rashoda.
Plaćanje bitcoinima opasnost za El Salvador
El Salvador je prva država koja je odobrila bitcoin kao zakonsko sredstvo za plaćanje. To se dogodilo prošle godine. Predsjednik Nadžib Bukele, koji je pobornik kriptovaluta, u vezi s odlukom za uvođenje bitcoina nije konsultirao ni građane, ni državne organe.
Njegov potez doveo je do toga da se El Salvador nađe u situaciji u kojoj je neizvjesno hoće li moći isplatiti obaveze prema međunarodnih finansijerima zbog opadanja vrijednosti bitcoina. Može se naći pred bankrotom. U 2023. i 2025. godini dospijevaju obveznice u iznosu 1,6 milijardi dolara.
Ukrajina s dugom 130 milijardi dolara
Ukrajina je zbog ruske invazije od međunarodnih kreditora zatražila zamrzavanje isplate duga na dvije godine kako bi namijenila manja finansijska sredstva za vojni sukob s Rusijom. Prema podacima Svjetske banke, na kraju 2020. godine Ukrajina je imala 130 milijardi dolara vanjskog duga. Zemlja se nada zamrzavanju duga u iznosu 20 milijardi američkih dolara. U septembru dospijevaju isplate obveznica u iznosu 1,2 milijarde dolara.
Dug u Egiptu 95 odsto od BDP-a
Političke turbulencije u Tunisu doprinose da ova država ne može izvršavati obaveze prema MMF-u. Zajedno s Ukrajinom i El Salvadorom, Tunis je najveći dužnik “Morgan Stanley“.
U Gani dug iznosi 85 odsto od BDP-a (bruto domaćeg proizvoda). Nacionalna valuta izgubila je jednu četvrtinu vrijednosti. Više od polovine poreznih prihoda išlo je za plaćanje kamata postojećeg duga. Inflacija je dostigla 30 odsto.
Dug u Egiptu iznosi 95 odsto od BDP-a. Procjenjuje se da država ima dug 100 milijardi dolara koji se treba platiti u sljedećih pet godina i obveznice 3,3 milijarde dolara do 2024. godine.
U Keniji se 30 odsto od prihoda izdvaja za isplatu dugova. Obveznica od 2 milijarde dolara treba biti podmirena u 2024. godini. Etiopija servisira obveznicu u iznosu milijardu dolara, međutim, građanski rat je smanjio intenzitet otplate.
Izvor: TRT BALKAN
